da li postoje klinike za odvikavanje od nikotina ili kome da se obratim?.

Među mladim uživaocima narkotika, ekstazi zastupljeniji i od marihuane, mada je policija zaplenila najveće količine heroina

U Beogradu ove godine od droge umrlo 77 osoba


Deca su najpodložnija: Kriminalci smatraju da su škole idealno mesto za prodaju droge

Beograd - Na tržištu narkotika u Beogradu heroin i dalje ima primat nad svim drugim drogama, pokazuje statistika Policijske uprave za grad Beograd za prvih devet meseci ove godine. Samo ove godine od posledica uzimanja narkotika preminulo je 77 osoba. Najmlađa osoba među njima imala je samo 18 godina (1988. godište). Inače, najmlađi registrovani zavisnik od narkotika u Srbiji ima zapanjujućih 11 godina.
Prema podacima Policijske uprave za grad Beograd, u 1.784 zaplene u periodu od 1. januara do 9. oktobra 2007. zaplenjeno je 48,8 kilograma heroina, 44,5 kilograma marihunane i 1,6 kilograma kokaina. Tek na četvrtom mestu po količini zaplena nalazi se ekstazi sa oduzete 15.443 tablete težine oko četiri kilograma. Policija je u prvih devet meseci ove godine zaplenila i 74,6 grama hašiša, 805,8 grama amfetamin sulfata i 147,08 mililitara metadona. Podnete su 54 krivične prijave.

Kilogram heroina 12.000 evra
Od kilograma čistog heroina dileri najčešće naprave tri kilograma uličnog. Cena čistog heroina je 12.000 evra po kilogramu. Inače, nepoznate su količine novca koji se od narkotika "vrti" u Srbiji, kao ni kolika je godišnja potrošnja. Lambe Đorejlijevski iz Policijske uprave grada Beograda kaže da trgovci drogom legalizuju novac ulaganjem u nekretnine, poput izgradnje stanova, ili u sportskom menadžerstvu.

Lambe Đorejlijevski, šef Odseka za prevenciju u Odeljenju za suzbijanje narkomanije u beogradskoj Policijskoj upravi, kaže za Danas da se na srpskom tržištu narkotika mogu naći marihuana, hašiš, heroin, kokain, kao i sintetičke droge - amfetamin sulfat, metamfetamin ili spid, ekstazi, LSD. On ističe da je moguće pronaći i tablete metadona, dok nije zabeležena upotreba opijuma i morfijuma.

"Droga sreće"
Ekstazi se na srpskom tržištu pojavio u većem obimu 1999. godine. Cena tableta je tada bila 40 maraka, dok je danas cena ekstazija od 75 do 150 dinara po tableti. Ova izuzetno opasna droga zove se još i droga "ljubavi" i droga "ritma". Često se vezuje za tehno i rejv pokret. Upotreba ekstazija zabeležena je na rejv žurkama i koncertima, pa je to jedno od objašnjenja zašto na tim događajima nema tuča. Objašnjenje za upotrebu ove droge mladi često nalaze u pojačavanju svih čula, a stručnjaci objašnjavaju da ova droga deluje na serotonin u mozgu, koji je zadužen za osećaj sreće, euforije i zaljubljenosti, pa mladi kažu da su na taj način bliži jedni drugima i da imaju osećaj da "ulaze u misli onog drugog". Sintetičke droge proizvode se često u kuhinjskoj radinosti, takozvanim priručnim laboratorijama.

- Marihuana je ulazak mladih u svet zavisnosti, a često se dešava i zloupotreba lekova iz kućnih apoteka. Roditelji često daju negativan primer deci, jer pred njima često piju lekove, sredstva za spavanje kada su uznemireni i time prikazuju način rešenja problema. Nema podele na lake i teške droge. Sve su opasne - kaže Đorejlijevski.
On ističe da roditelji snose samo deo odgovornosti za susret mladog čoveka sa drogama, jer bi trebalo da ga pripreme za odgovarajuće ponašanje, ali da je odluka ipak na mladim ljudima.
- Jedini pravi način je prevencija i rad sa decom koja nisu došla u kontakt sa narkoticima. Veliki broj mladih ulazi u svet droga zbog identifikacije sa društvom - objašnjava Đorejlijevski.
Prema njegovim rečima, škola je idealno mesto za sve vrste "infekcija", pa i za kriminalnu.
- Dileri znaju da su deca najpodložnija uticaju i nalaze se na mestima gde se ona okupljaju. Takođe, oni pokušavaju i da preko "zvezda", odnosno popularnih učenika, ubace drogu u škole. Zato je školski policajac izuzetno koristan - kaže Đorejlijevski.
Šef Odseka za prevenciju objašnjava da u Srbiji ne postoji organizovana kriminalna grupa koja se bavi samo nabavkom sintetičkih droga.
- Postoje manje grupe, ali ne i neka koja ima monopol samo nad tim. Registrovali smo tri organizovane kriminalne grupe - novobeogradska, bežanijska i voždovačka grupa, i one "rade" sve vrste droga - rekao je Đorjelijevski.
Osnovni delokrug rada Odseka za prevenciju je edukacija i primarna prevencija, pa tako postoji stalna akcija "Droga je nula, život je jedan", koju MUP realizuje sa Skupštinom grada i Ministarstvom prosvete. Đorejlijevski objašnjava da se najviše radi sa decom od 10 godina (IV razred) i sa decom od 14 godina (VII razred), jer su to najkritičniji uzrasti.
- Ako na svakom predavanju zaustavimo jednog potencijalnog narkomana, napravili smo izuzetan uspeh. Decu najviše interesuje odakle droga dolazi, ko je izmislio drogu - kaže Đorejlijevski.
Koliko je situacija sa upotrebom droga u obrazovnim ustanovama u Srbiji ozbiljna, najbolje govori slučaj iz jedne škole u Srbiji, u kojoj je puštena lažna priča da će narednog dana biti urađen test urina na droge. Dogodilo se da oko 60 odsto učenika nije tog dana došlo u školu!
Prema rezultatima istraživanja koje je među mladima pirotskog, zaječarskog, mačvanskog, šabačkog i zlatiborskog okruga uzrasta od 15 do 19 godina sproveo docent Ivan Dimitrijević iz Instituta za psihijatriju Kliničkog centra Srbije, koji je i koordinator vladine Komisije za prevenciju bolesti zavisnosti, kod mladih je zabeležena mnogo veća upotreba ekstazija nego marihuane. Istraživanje prisustva droge u urinu, kojim je bilo obuhvaćeno 1.459 mladih, pokazalo je da je 4,88 odsto ispitanika bilo pozitivno na neku od četiri opijatske supstance koje su bile ispitivane. Prema tim rezultatima, na prvom mestu u uzorku urina bio je ekstazi, zatim benzodijazepamske supstance, a tek na trećem marihuana. Prema istom istraživanju, između sedam i 16 odsto mladih čulo je za sintetičke droge.
Krajnje su zabrinjavajući i rezultati istraživanja "Rizična ponašanja omladine u Srbiji" Aleksandra Jugovića, docenta Defektološkog fakulteta u Beogradu, urađenog sredinom prošle godine među mladima uzrasta od 17 do 35 godina. Iskustvo sa upotrebom marihuane ima 28,5 odsto srednjoškolaca, a prvi kontakt najčešće u 15. godini života. Posebno je zabrinjavajuće to što oko 10 odsto srednjoškolaca povremeno kombinuje alkohol i psihoaktivne supstance, u čemu prednjače muškarci, koji to čine tri puta više nego devojke. Podaci pokazuju da čak 37 odsto srednjoškolaca puši, najveći broj njih od pola do jedne kutije dnevno, a istraživanje je pokazalo i da su pušači dva do pet puta češće koristili ekstazi nego nepušači, a dva puta više uzimali marihuanu i hašiš.
A. Roknić
Danas

Pronađeni tragovi teških droga

BANJALUKA - Biljana Vasić-Dakić, sudski vještak hemijske struke, istakla je juče na suđenju članovima auto-mafije da je među materijama oduzetim od optuženih pronađena marihuana, te tragovi heroina, kokaina, paracetamola, kofeina i brašna.

Goran Pržulj (39) iz Lukavice, Savo Lazarević (24) iz Pala, te Miljan Radonja (23), Eldan Tvrtković (20), Aleksandar Pajdaković (26), Milosav Samardžić (32), Bojan Jevtović (27), Boško Škrkar (24) i Miloš Batinić (32) iz Istočnog Sarajeva optuženi su da su u periodu od 2. avgusta do 1. decembra prošle godine bili pripadnici zločinačkog udruženja koje je u Sarajevu ukralo 31 automobil srednje i visoke klase.

Pržulj, Škrkar, Srpko Damjanović (33) i Dalibor Mijović (33) optuženi su da su bili organizatori zločinačkog udruženja koje se od druge polovine prošle godine do februara ove godine bavilo kupovinom i prodajom opojnih droga, te nedozvoljenim držanjem eksplozivnih materija.

Među dokazima Specijalnog tužilaštva RS, koji direktno terete optužene Pržulja, Škrkara, Damjanovića i Mijovića, pored narkotika, nalaze se i eksploziv TNT, zatim 18 staklenih cjevčica, kao i dijelovi hemijskog detektora za vojne otrove.

Željo Gligorić, vještak balističar, govoreći o oružju istakao je da su od optuženih oduzeti češka zbrojevka, štajer, te prepravljena vojna puška kalibra 7,9 milimetara.

Gligorić je rekao da je nakon vještačenja utvrđeno da je iz oduzetog oružja još ranije pucano.

"Vrijeme pucanja nije moglo biti utvrđeno, ali nijedno zrno pronađeno u oružju nije dovedeno u vezu sa neriješenim ubistvima na području Istočnog Sarajeva", kazao je Gligorić.

Milica Keckarević-Marković, vještak biološke struke iz Beograda, uradila je DNK vještačenje dvije grupe opušaka koji su pronađeni na različitim mjestima, u stanovima u kojima su boravili optuženi.

Ona je pojasnila da je tužilaštvo dostavilo odvojena pakovanja u kojima se nalazilo osam, odnosno 12 opušaka. Za sedam opušaka nije utvrđen DNK, u jednom slučaju DNK je bio od optuženog Damjanovića, a u ostalih 12 slučajeva utvrđen je DNK optuženog Škrkara.
Svjedok negirao svoju raniju izjavu

Emin Hodžić, vlasnik privatne firme u Sarajevu, na koju se vodio kombi folksvagen ukraden prošle godine u Sarajevu, juče je pred sudskim vijećem negirao izjavu koju je dao ranije u sarajevskoj policiji.

"Uopšte nisam pročitao tu izjavu, ona je u policiji već bila otkucana i meni su je dali samo na potpis", branio se Hodžić.

Goran Glamočanin, specijalni tužilac RS, pročitao je sudskom vijeću izjavu Hodžića u kojoj je do detalja opisan način na koji je vratio svoj ukradeni kombi, vrijedan 10.000 KM, odnosno od dolaska u kafe-bar "Princeza" u Nedžarićima do preuzimanja kombija u Istočnom Sarajevu.

Izvor:    Nezavisne

Gledajte studio b.Cane iz partibrejkersa govori o svom iskustvu sa narkomanijom

Desetogodišnji dečak
najmlađi narkoman!

NIŠ - Policija u gradu na Nišavi bije tešku bitku s narkomafijom koja iz tri pravca - Bugarske, Kosova i Metohije i Novog Pazara, ubacuje drogu na ovo područje. Zasada, uglavnom, uspeva da preseče neke od tih puteva smrti. Za deset meseci ove godine uhapšen je i procesuiran 51 preprodavac narkotika. Od njih je oduzeto 347 kilograma razne droge. Inače, podnete su 133 krivične prijave protiv 220 lica, ali nisu svi pritvoreni i procesuirani.
Na ovom području registrovano je 1.900 uživalaca raznih droga. Svi oni prošli su kroz policijsku „obradu“, ali se osnovano sumnja da je ta crna brojka bar tri puta veća. U policiji kažu da među uživaocima ima osoba svih stepena obrazovanja i socijalnog statusa.
Ono što posebno zabrinjava jeste da je starosna granica uživalaca narkotika sve niža. Najmlađi narkoman u Nišu ima samo 10 godina. Primera radi, gram heroina u ovom gradu košta 25 evra.
- Iz Bugarske najčešće stiže „ekstazi“, a sa Kosova i Metohije i iz Novog Pazara heroin i ostale vrste droga - kaže Srđan Đorđević, rukovodilac grupe u Policijskoj upravi Niša za suzbijanje krijumčarenja i droge.
S Kosova i Metohije, ističe Đorđević, drogu su ranije donosili uglavnom Albanci, a sada to rade ljudi iz ovih krajeva koji odlaze tamo.
U dosijeima policije je zabeleženo da je sve više unuka iz grada koji podvaljuju svojim babama i dedama na selu. Odnesu seme kanabisa, govoreći da se radi o običnoj konoplji koja im je potrebna za ishranu kanarinaca. Dede i babe zaseju seme, kasnije zalivaju i održavaju biljke, a unuci dođu u avgustu i oberu rod.
- Borimo se maksimalno da budemo ukorak s dilerima, i zasada uspevamo. Naravno, u ovu problematiku moraju da se uključe i druge strukture u društvu, jer droga napada sa svih strana i sve drskijim metodama - ističe Srđan Đorđević.
U poslednje vreme, dodaje on, bilo je dosta smrtnih slučajeva od droge:
- Želim da naglasim da nije bilo u pitanju, da tako kažem, obično predoziranje. Radilo o tome da su to bili uglavnom ljudi koji su jedno vreme proveli ili u pritvoru ili na lečenju i tada su apstinirali. Kada su izašli, odmah su uzeli uobičajenu dozu, i to je bilo fatalno za njih.


RAZRAĐENA TAKTIKA

NAJNOVIJA taktika narkomafije sastoji se u tome da se učesnici u lancu preprodaje nikada ne sreću. Krupni diler prenese drogu iz Bugarske, sakrije je na nekom mestu na našoj strani, vrati se nazad i tek tada javi tačnu lokaciju „našem“ čoveku. Ovaj ode, uzme pošiljku i ostavi novac. „Naš“ diler dalje pakuje male pakete i distribuira ih tako što ih, na primer, sakrije u „mačije oko“ na stubićima pored nekog puta, a zatim, kao i u prethodnom slučaju, telefonom javi uživaocu, koji na isto mesto po preuzimanju ostavi i novac.


MAJKA I SIN

V. Z. je bila profesorka u srednjoj školi, stroga i uvažena. Živela je sa sinom, dugogodišnjim narkomanom. Pod njegovim pritiskom, više puta je odlazila u Sofiju u „šoping ture“ i kupovala mu heroin koji je u patikama unosila u zemlju. Njenu aktivnost odali su narkomani, drugovi njenog sina, koji su po višestrukoj ceni kupovali od njega drogu.

Izvor:    Novosti

Marihuana pojačava osjet boli

Pušenje marihuane jednako je štetno za dišne putove i pluća kao i pušenje duhana. No, treba li se koristiti kod ublažavanja kronične boli? Velike doze zapravo će pojačati intenzitet boli.

Konzumiranje umjerene količine marihuane može ublažiti određene vrste boli, no uživanje kanabisa u većim količinama može potaknuti upravo suprotan efekt – pojačati bol.

"Različita istraživanja provedena u prošlosti već su pokazivala da pušenje kanabisa pojačava bol", rekao je znanstvenik sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu, dr. Mark Wallace. "Ovo je, međutim, prvo ciljano istraživanje koje dokazuje da pušenje marihuane može imati terapeutski učinak, ali samo ako se ona koristi u umjerenoj količini. Visoke doze imaju suprotan učinak i pojačavaju bol", rekao je.

Dr. Wallace i njegovi kolege proveli su istraživanje na skupini zdravih dobrovoljaca. Promatrali su njihovu reakciju na bol nakon izloženosti pojedinca maloj, srednjoj i jačoj količini popušene marihuane te reakciju na bol osoba na placebu. Bol je inducirana ubrizgavanjem određene količine kapsaicina, inače sastojka kajenske paprike koji može utjecati na pojavu boli na način da uništava "supstanciju P" koja se nalazi u živčanim stanicama i zadužena je za prijenos osjeta bola u mozak. Kapsaicin je dobrovoljcima ubrizgan u ruku nakon pet ili nakon 45 minuta izloženosti utjecaju kanabisa.

Ustanovljeno je da nakon pet minuta nijedna količina kanabisa nije imala nikakav učinak na bol, no nakon 45 minuta osjet boli bio je smanjen kod dobrovoljaca koji su popušili umjerenu količinu marihuane, a kod onih koji su konzumirali jaču dozu kanabisa bol se znatno pojačala. Kod malih doza nije zamijećena nikakva reakcija.

Unatoč navedenim pokazateljima, američki znanstvenici ističu da je potrebno provesti daljnja istraživanja te da ova dosadašnja ne treba zloupotrebljavati i uzimati ih "zdravo za gotovo".


Net.hr

Građani protiv metadonskog centra

Građani novosadskog naselja Podbara počeli su akciju potpisivanja peticije protiv otvaranja "metadonskog centra", odnosno dispanzera za lečenje narkomana.

"Nikom nije u interesu da Podbara postane mesto ugroženo od strane narkomana koji su nepredvidljivi u ponašanju". navodi se u tekstu peticije.

Ocenjuje se da bi metadonski centar doprineo porastu kriminala i nasilja u tom starom delu Novog Sada.

Inicijatori peticije kazali su novinarima da nemaju ništa protiv da se zavisnicima ukaže medicinska pomoć, ali su dodali da se protive otvaranju dispanzera u blizini škole i vrtića.

Kako je ranije najavljeno, u renoviranu ambulantu Doma zdravlja "Novi Sad" , u kojoj je nekada bila smeštena stomatološka služba, prvi pacijenti na lečenju od zavisnosti trebalo bi da budu primljeni u januaru sledeće godine.

Izvor: Press

Vesti o hapsenjima:

http://forum.burek.com/index.php?topic=49496

Tekstovi o edukaciji:

http://forum.burek.com/index.php/topic,68699.0.html

E,jebiga,ti si pocetnik...

Novi Sad: Heroin 300 dinara, džoint evro
Autor: Beta | 21.12.2007 - 11:40

Načelnik novosadske Klinike za bolesti zavisnosti Nikola Vučković izjavio je da se doza heroina u Novom Sadu može nabaviti po ceni od 300 do 500 dinara i dodao da je broj narkomana u Vojvodni u stalnom porastu.

"Na ulicama je doza, odnosno četvrtina grama heroina izmedju 300 i 500 dinara, što je bagatela. Džoint se prodaje za evro po komadu. Na sreću, narkomani u Srbiji još nemaju dovoljno novca da kupuju kokain, jer je on uvek bio skup", rekao je Vučković za novosadski "Građanski list".

On je naveo da u Vojvodini ima 15.000 zavisnika od droge, od čega u Novom Sadu oko tri hiljade.

Prema njegovim rečima, oko 80 odsto su heroinski zavisnici, a ostatak su takozvani vikend-narkomani i oni koji puše marihuanu, uzmaju ekstazi, spid, kokain ili LSD. U Novom Sadu godišnje umre 20 narkomana zbog predoziranja.

"Poražavajuće je što, kada pitamo naše pacijente da li su i njihovi školski prijatelji s kojima su u kontaktu krenuli istim putem, dobijemo potvrdan odgovor. Jedan od njih rekao nam je da se ljudi dele na one koji se bave sportom i one koji se drogiraju", naveo je Vučković.

Izvor: Blic