Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 21. Sep 2025, 23:39:27
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 3 gostiju pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 262 263 265 266 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vesti iz domace privrede i ekonomije  (Pročitano 725734 puta)
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
Besparica u brazdi
M. ČABARKAPA, 5. april 2007

     SUBVENCIJE u poljoprivredi biće praktično obustavljene jer u privremenom poljoprivrednom budžetu nema novca za to.
     Danilo Golubović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, potvrdio je u četvrtak da neće biti ni očekivanog nastavka subvencionisanja goriva i đubriva.
     - Potrebe za subvencijama su daleko veće od sredstava kojima trenutno raspolaže agrani budžet - kaže Golubović. - U novom budžetu planirano je znatno više sredstava za te namene, ali pošto nije usvojen, mogućnosti privremenog budžeta su iscrpljene u prvom tromesečju.
Država je iz privremenog budžeta za period januar-mart obezbedila premije za mleko, za registrovana poljorivredna gazdinstva, i to četiri dinara po litru za ono proizvedeno u brdsko-planinskom području, a tri za ravničarsko. Farmerima je, takođe, vraćeno 30 odsto od uplaćene premije osiguranja životinja, a 100 miliona dinara dato je za investicije u poljoprivredi. Za podsticaj izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dodeljeno je 300 miliona dinara.
     Vlada je još, preko Direkcije za robne rezerve, razmenila sa poljoprivrednicima oko 35.000 tona đubriva za merkantilnu pšenicu i kukuruz, što je oko pet procenata jednogodišnjih potreba.
To je zasada sve što su ratari ovog proleća dobili od države. To što je agrarni, još neusvojeni, budžet veći od prošlogodišnjeg, ratarima ništa neće značiti ako prođu rokovi setve. A koliko im je novac potreban, govori i podatak da su zahteve za dodelu bankarskih kredita za finansiranje setve, banke primale svega jedan dan, a neke i kraće, jer je predviđena suma od dve milijarde dinara, koju je obezbedilo Ministarstvo poljoprivrede, brzo potrošena. Ko nije poranio u banku nije mogao ni da konkuriše za ta sredstva, što je izazvalo revolt kod jednog dela poljoprivrednika, pošto su smatrali da su ih banke obmanule.

3.400 din.
regres za
đubrivo
u 2006.

1.600 din.
regres
za gorivo
u 2006.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
Hoteli kao košnice
A. K., 5. april 2007

GUŽVA za uskršnje praznike u turističkim mestima već je počela, jer se većina gostiju još u četvrtak popodne uputila ka svojim odredištima.
Prema podacima koje smo dobili, svi turistički centri u Srbiji su prebukirani, ali uvek može da se nađe po neko slobodno mesto. Na Zlatiboru i u Vrnjačkoj Banji, kako tvrde ugostitelji, krcato je čak i na terasama kafića. U najpopularnijoj banji Srbije u nedelju organizuju feštu, pa se već zna da neće biti dovoljno ni slobodnih parking mesta. U Vrnjačkoj Banji se naime, održavaju: veliko takmičenje u tucanju jajima, izložba, kao i trka sa jajima u kašikici koja se drži u ustima.
- U Sokobanji ne organizujemo slavlje, ali su hoteli puni, traži se prazno mesto, a gužvu očekujemo i posle Uskrsa - kaže Bratislav Majkić iz Sokobanje. - Sve više gostiju odlučuje se za privatan smeštaj, jer je noćenje od 300 dinara, a u apartmanima je od 20 evra. Ove godine slavimo 170 godina bavljenja turizmom i najviše turista naći će se u Sokobanji 21. juna.
Trenutna visina snega na Kopaoniku je 40 centimetara, a narednih dana se očekuju snežne padavine, pa će 14 žičara i ski liftova raditi punom parom. JP Skijališta Srbije snizila su cenu za uskršnje i prolećno skijanje na našoj najlepšoj planini, pa tako jednodnevni ski pas košta 900 za odrasle i 600 za decu i penzionere. Ni na ovoj planini nema slobodnih mesta, osim ako se naleti na neko otkazano.
Puna je i Tara, koja raspolaže sa oko 500-600 mesta, a kapaciteti u privatnom smeštaju i nisu baš neki. Turistički radnici smatraju da su oko Uskrsa prebukirana, čak, i izletišta oko Beograda.

ROMANTIKA I ŠARGAN
I PORED velikog interesovanja putnika voz "Romantika" tradicionalno i ove sezone počinje da saobraća za 1. maj. Oni koji provedu ceo uskršnji raspust na Zlatiboru mogu da se premijerno voze Šarganskom osmicom sledećeg vikenda u subotu 14. aprila, a karte koštaju kao i prošle godine za odrasle 500 i decu 250 dinara.


Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
Борска топионица пред гашењем
Ако до понедељка не стигне увозни концентрат, могло би доћи до потпуног заустављања топионичких постројења и велике хаварије на скупоценим уређајима


Бор – Борска топионица бакра већ неколико дана ради смањеном производњом и до 50 одсто, пошто увелико касни допремање уговорене количине увозног концентрата. Директор топионице и рафинације бакра Блажо Лековски рекао је новинарима да ће због забрињавајуће смањене количине увозног концентрата на залихама, топионица радити половично до понедељка, када се очекује прилив од десет хиљада тона увозног концентрата. По пет хиљада тона ове сировине топионици треба да допреме „Ист поинт” чији је власник Зоран Дракулић и борски „Грандинжињеринг” Драгана Живковића.

До понедељка топионичари ће у преподневној смени санирати неке делове металуршких агрегата, а у поподневној биће прерађиване дневне испоруке концентрата из рудника у Бору и Мајданпеку. Али, ако до понедељка не стигне увозни концентрат, могло би доћи до потпуног заустављања топионичких постројења и велике хаварије на скупоценим уређајима, са дугорочним последицама.

Несхватљиво је, иначе, да је могло доћи до застоја у снабдевању сировинама. Баш у време када је цена бакра на Лондонској берзи изузетно повољна (око седам хиљада долара за тону), и када нема никаквих тешкоћа у пласману овог метала и прерађевина од њега.

Поставља се и питање ко је одговоран што сировине нису обезбеђене на време. Сумња се да је дошло до „неспоразума” са Зораном Дракулићем чија је фирма „Ист поинт”, другорангирана на тендеру за куповину борског комбината (иза румунског „Купрома”), већ три године главни снабдевач борске компаније увозним концентратом, претежно из Чилеа. Познато је да Дракулић има велике примедбе на поступак приватизације у Бору и да намерава да своје интересе оствари пред судом.


Izvor: Politika / С. Тодоровић
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
Ћорак од нафтовода
Најновија превирања прете да угрозе Споразум о градњи Паневропског нафтовода од Констанце до Трста, који је потписало пет држава



Од нашег сталног дописника
Љубљана, 5. априла – Још се није ни осушио потпис на декларацији коју је у Загребу у уторак потписало пет држава о градњи Паневропског нафтовода (ПЕОП) од Констанце до Трста, а у Љубљани поново почињу превирања која прете да угрозе споразум. Све је кренуло када је министар привреде Андреј Визјак по повратку у престоницу лежерно изјавио да је потписао необавезан документ, уз напомену да се Словенија љуто ценкала и испословала папир у коме „нема техничких детаља” и заузврат од Брисела добила шефовање над престижним Форумом за гас, саветодавним телом за југоисточну Европу, као и конкретна обећања за извлачење из шкрипца „Нафте Лендава”, којој одавно прети ликвидација.

Опозиција се ухватила за те министрове речи, па је од владе премијера Јанеза Јанше затражила да се изјасни пред бирачима – подржава ли градњу у народу омраженог нафтовода, или не?

Иако се уочи Визјаковог пута у хрватску метрополу чинило да је у Словенији постигнут политички консензус у вези са градњом нафтовода после готово годину дана дисциплиновања власти у Љубљани, сад као да се све враћа на почетак. Одговоран је Јаншин кабинет који је дуго уносио незадовољство код јавности над идејом нафтовода, чија би траса ишла преко словеначког Краса до Трста, далеко од једине словеначке рафинерије у којој држава има 45 одсто власништва („Нафта Лендава”, уз границу са Мађарском).

Не чуди да је провладино „Дело” догађај у Загребу, где су представници Румуније, Србије, Хрватске, Италије и Словеније потписали документ о партнерству за ПЕОП, пропратило текстом под насловом „Потпис декларације о нафтоводу – пуцањ у празно”. То је суштина незадовољства које је пост фестум изрекла опозиција, тачније: „Влада је дала начелну сагласност за еколошки споран пројекат а уз то се није изборила за економску корист за државу”. Либерали упозоравају да „Словенија уз намеравану трасу нема рафинерију, јер на еколошки осетљивом Красу и не може да је има, зато је такав нафтовод за нашу државу потпуно непотребан”, уз опаске других опозиционих партија да ће све остале државе „од Румуније преко Србије” имати „дебели ћар од нафтовода, само Словенија неће”.

ЛДС се руга правдању министра Визјака да „декларација државу ничим не обавезује”, јер „сваки потпис на документу од стране представника владе има своју тежину и потписнике обавезује да учине договорено”.

Словеначка национална странка Змага Јелинчича такође је устала против договора.

Јелинчич говорећи о „државном ћорку” објашњава да Словенија не сме да колаборира у међународним пројектима који укључују Загреб и захтева да градњу нафтовода услови решавањем отворених питања са Хрватском, а то је проблем међе на копну и мору.
Влада је, међутим, преко Визјака штуро поручила да ће поступци око „еколошких оцена трајати веома дуго, годинама”. И да ће „озбиљан стручан рад о нафтоводу у пет држава потписница почети тек после економских и техничких процена инвестиције чији је најгрлатији пропагатор румунски председник Трајан Басеску, који рачуна да ће његова држава за 20 година касирати до 4,39 милијарди долара, док би словеначки ’улов’ био неупоредиво мањи”.


Izvor: Politika / Светлана Васовић-Мекина
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Krajnje beznadezan


Dolphins are gay Sharks!!!

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 11811
Zastava Vojvodina
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Nokia E50
Privatizacija ugrožava informisanje
5. april 2007. | 19:20 | Izvor: Beta

Beograd -- Učesnici okruglog stola ocenili da će privatizacijom medija u Srbiji biti ugroženo informisanje na jezicima manjina.

Vojvođanski sekretar za informacije Milorad đurić ocenio je na okruglom stolu Nezavisnog društva novinara Vojvodine "da je jasno da privatni vlasnici neće imati komercijalnog interesa da zadrže programe na manjinskim jezicima".

Đurić je rekao da je potrebno obezbediti određene državne fondove iz kojih bi se novi vlasnici stimulisali da zadrže programe na manjinskim jezicima.

Vojvođanski sekretar za nacionalne manjine Tamaš Korhec rekao je da pokrajinske vlasti moraju da nastave da rade na očuvanju postojećeg jedinstvenog i šarolikog medijskog prostora Vojvodine.

Korhec je ocenio "da treba očuvati budžetsko finansiranje medijske
različitosti i medijskog bogatstva Vojvodine".

On je kritiikovao republičke vlasti, rekavši da one "potpuno ignorišu i nemaju sluha za specifičnosti Vojvodine".

Direktroka Fonda za otvoreno društvo Jedranka Jelinčić, takođe je ocenila da su za održavanje programa i medija na manjinskim jezicima neophodne subvencije, kako na republičkom, tako i na pokrajinskom i lokalnom nivou.

U okviru okruglog stola prezentovano je i istraživanje "Mediji na jezicima nacionalnih zajednica - stanje i problemi", koje je sporveo Fond za otvoreno društvo.

Pema nalazima tog istraživanja, uslovi rada u medijima na manjinskim jezicima su veoma loši, kako u tehničko-tehnološkom, tako i u kadrovskom pogledu.

Istraživanje je pokazalo i da manjinski mediji mogu da zarade maksimalno do 30 odsto sredstava potrebnih za rad, dok sva ostala sredstva u ubedljivo najvećem delu izdvaja država.

Okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici OEBS-a, Agencije za privatizaciju Srbije, Odbora za informisanje Skupštine Vojvodine,
Ajreksa, kao i predstavnici medija na manjinskim jezicima.

Izvor:B92
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW GTalk Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Krajnje beznadezan


Dolphins are gay Sharks!!!

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 11811
Zastava Vojvodina
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Nokia E50
"Neka Vlada dođe u Leskovac"
5. april 2007. | 18:44 | Izvor: Beta

Leskovac -- Predsednik opštine Leskovac ogorčen je jer Vlada Srbije na današnjoj sednici nije uvela privremene mere toj opštini.

Vladan Marinković iz Demokratske stranke novinarima je rekao da će zbog toga republičkoj vladi uputiti zvaničan dopis da sledeću sednicu održi u Leskovcu. "Valjda će ih to podsetiti na naš grad", rekao je on. Leskovac je ostao bez finansiranja jer nije konstituisana skupština, nije uvedena privremena uprava, a prestalo je privremeno finansiranje.

"Rešenje leskovačke drame isključivo leži na Vladi i nadležnim ministarstvima. Vreme je da se uzmu u pamet", rekao je predsednik opštine.

"S jedne strane krše zakon i donose uredbu o produženom roku za finansiranje Republike, a ovde, gde ih zakon obavezuje da reše problem, to ne rade", kaže Marinković.

Marinković smatra da bi u ražrešenju trenutne dramatične situacije moglo da pomogne Ministarstvo finansija.

"Iz opštinskog budžeta više ne sme da se potroši nijedan dinar. Bilo bi dobro da Ministarstvo finansija da smernice leskovačkoj lokalnoj samoupravi u pravcu eventualnog produžetka finansiranja", kaže on. "Ako to nemam, ne pada mi na pamet da činim krivična dela i zloupotrebim svoj službeni položaj", kaže on.

Većina javnih i javno komunalnih preduzeća naizgled funkcionise, ali bi dani bez redovnog priliva novca mogli da donesu velike neprilike u poslovanju.

Oko 2.000 radnika u opštinskim službama, javnim i javno-komunalnim preduzećima dočekaće ovaj Uskrs bez novca, jer opština ne može da im isplati plate. Na tom spisku je i sam predsednik opštine Vladan Marinković.

Izvor:B92
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW GTalk Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 NAJVEĆE ZARADE IMAJU ZAPOSLENI U PRIVATIZOVANIM PREDUZEĆIMA

Najveće plate u Srbiji primaju zaposleni u firmama u kojima je završen proces restrukturiranja i privatizacije, dok su najmanja primanja u delatnostima pogođenim izolacijom i prebrzom liberalizacijom, kao što je tekstilna industrija, pokazala je analiza Instituta za tržišna istraživanja.

Gledano po opštinama, najveće zarade u februaru 2007. godine imali su zaposleni u opštinama Kosjerić i Vračar - više od 43.000 dinara, zatim u Surčinu 38.300 dinara, Lazarevcu 36.620 i Beočinu 35.600 dinara.

Nasuprot tome, najniže zarade u tom mesecu bile su u Svrljigu, Beloj Palanci i Panteleju - oko 10.000 dinara, Lebanu 11.000 dinara i Blacu 12.200 dinara.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 OD PONOĆI JEFTINIJI DIZEL

Naftna industrija Srbije od ponoći, 6. aprila, prodaje dizel gorivo po ceni nižoj za 50 para po litru. Nova cena dizela biće 65,30 dinara.

NIS navodi da je cena dizela snižena zbog povećanih potreba poljoprivrednika za tim naftnim derivatom zbog prolećne setve.

NIS će, kao najveći snabdevač tržišta i poljoprivrednih organizacija, obezbediti redovno snabdevanje ovom vrstom goriva i uložiće maksimalni napor da ga, u sezoni poljoprivrednih radova i intenzivne potrošnje, ponudi po najpovoljnijim cenama.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
mob
Apple 15
Firme zakinule radnike i državu za 15 milijardi dinara
Poslodavci ne plaćaju doprinose za penzije
Autor: R. Marković | 06.04.2007 - 09:30

Terenska kontrola Poreske uprave utvrdila je da preduzeća u Srbiji lane nisu obračunala i uplatila više od 15 milijardi dinara (oko 187 miliona evra) na ime poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, rečeno je „Blicu“ u Poreskoj upravi. Taj trend nastavljen je i ove godine kada je za prva tri meseca ostalo neobračunato i neuplaćeno više od tri milijarde dinara.
U Upravi nemaju odvojene podatke o tome koliko se od ovih suma odnosi na poreze, a koliko na doprinose. Podatak o dugu za doprinose nemaju ni u Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje zaposlenih. U Sektoru za internu finansijsku kontrolu Fonda rečeno nam je da od 2003. godine, od kada kontrolu naplate doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje vodi Poreska uprava, nijednom nisu dobili podatke o poslodavcima koji ne izmiruju ovu zakonsku obavezu prema zaposlenima.
U Fondu kažu da su sa nadležnima iz Poreske uprave nekoliko puta razgovarali o tome, ali podatke nisu dobili jer, kako im je rečeno, Uprava nema informacioni sistem za obradu tih podataka.
- Ne znamo ni šta je Poreska uprava preduzela protiv poslodavaca koji izbegavaju svoju zakonsku obavezu, niti da li su za neke od ovih poslodavaca pokrenuli postupak utvrđivanja i naplate doprinosa - kaže za „Blic“ Olga Andrić, direktor Sektora za internu finansijsku kontrolu pri Fondu PIO.
Prema njenim rečima, radnici koji imaju saznanje da im doprinosi nisu uplaćeni mogu podneti prijavu terenskoj kontroli Poreske uprave radi utvrđivanja ove obaveze ili se obratiti inspekciji rada zbog prijave na osiguranje.
Inače, od pre par godina osnovice za uplatu doprinosa više nisu određene prema stručnoj spremi zaposlenih, već prema visini plate koja se radniku isplaćuje. Na bruto zaradu plaća se doprinos po stopi od 22 odsto, s tim što pola ide na teret poslodavca, a pola na teret radnika. Poslodavci koji ne isplaćuju plate za radnike dužni su da im do 30. u mesecu uplate doprinose za prethodni mesec.
Građani koji se u osiguranje uključuju sami i sami plaćaju doprinose za sebe, pri uplati mogu da biraju jednu od 13 ponuđenih osnovica. One se menjaju svaka tri meseca, a trenutno su od 12.580 dinara do 179.710 dinara, koliko iznosi pet prosečnih zarada u republici. Prevedeno u novac, to znači da mesečno mogu uplaćivati između 2.767,60 dinara i 39.536,20 dinara. I za njih važi stopa doprinosa od 22 odsto, s tim što oni sav novac uplaćuju iz svog džepa, za razliku od onih u radnom odnosu, gde polovinu uplaćuje poslodavac.

Kazne za nesavesne poslodavce
Svi poslodavci dužni su da do kraja aprila Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje zaposlenih dostave podatke o stažu i zaradama svojih zaposlenih, takozvani obrazac M4 za 2006. godinu, podsećaju u Fondu PIO.
Ovaj obrazac, kako za „Blic“ pojašnjava pomoćnik direktora beogradske filijale za Fond PIO Milica Danilović, praktično je jedini dokaz da firma uplaćuje doprinose. Zato, ukoliko poslodavac ne dostavi ove podatke, zaposleni iz te firme koji stignu na red za penzionisanje na svoje rešenje čekaju znatno duže.
Za nepoštovanje ovog roka zakonom su propisane novčane kazne, za poslodavce od 10.000 do 800.000 dinara, a za odgovorno lice u preduzeću između 2.500 i 50.000 dinara. U Fondu navode da će, počev od juna, protiv nesavesnih poslodavaca početi da podnose prekršajne prijave, što do sada nije bila praksa.

Sami uplaćuju doprinos
Sudeći po podacima Fonda, interesovanje građana za samostalnu uplatu doprinosa je veliko. Naime, oko 60.000 ljudi u Srbiji (bez Vojvodine) sami uplaćuju za svoju penziju. Prema rečima Olge Andrić, među njima je najviše starijih radnika koji su ostali bez posla a nisu ispunili uslove za penzionisanje, pa nedostajući staž za penziju premošćavaju sopstvenim uplatama.
Zanimljivo je i da među osiguranicima koji sami sebi uplaćuju staž ima i stotinak onih koji doprinose uplaćuju na najvišu osnovicu. Oni mesečno za penziju izdvajaju skoro 40.000 dinara.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
mob
Apple 15
Menjaju se visine rata i kod već odobrenih zajmova
Skuplji lizing zbog većih kamata
Autor: D. Nišavić | 06.04.2007 - 10:13

Vladimir K. iz Novog Sada bio je veoma iznenađen kada je posle 15 meseci od korišćenja vozila koje je uzeo na lizing, dobio obaveštenje da će mu se drugi put povećati rata za otplatu. Potpisujući ugovor, on i nije znao da mu je kamatna stopa sastavljena od fiksnog i promenljivog dela, a koji zavisi od promene EURIBOR-a, referentne kamatne stope na evropskom tržištu novca.
Kako ne bi došli u ovakvu situaciju, građani koji se reše da koriste finansijski lizing treba da imaju na umu da ne potpisuju ugovor sve dok im nisu jasne sve njegove stavke.
Vladimir K. je sklopio je ugovor o finansijskom lizingu za kupovinu „reno talije“ sa „Rajfajzen lizingom“. Kada je septembra 2005. godine uplatio prvu ratu (od ukupno 60), morao je da izdvoji 185,16 evra. Prvim reprogramom rata mu je povećana za 2,22 evra, dok je drugom promenom, pred kraj februara, rata skočila na 190,07 evra.
- Na osnovu uvida u odredbe člana 25.5 na koji se poziva lizing kuća, opšte uslove ugovora ne posedujem, niti mi je dostavljen, proizilazi da će ta kuća moći da menja uslove plaćanja iz ugovora prema svom nahođenju. I to bez obzira na mene, kao korisnika tj. primaoca lizinga, iako se u pomenutom članu nigde ne pominje EURIBOR - kaže Vladimir K.
S druge strane, u „Rajfajzen lizingu“ objašnjavaju da je većina ugovora o finansijskom lizingu ove kuće vezana za promene šestomesečnog EURIBOR-a od 0,25 odsto. Kada se to desi, usklađuju se kamatne stope i reprogram rata lizing naknade u skladu sa promenama.
- Sve do januara 2006. godine, nije bilo potrebe za usklađivanjem kamatnih stopa jer se vrednost EURIBOR-a nije značajno menjala. Cele 2005. godine referentna kamatna stopa bila je u vrednosti od 2,2 i 2,6 odsto. Međutim, od januara 2006. godine, vrednost EURIBOR-a konstantno raste. Reprogrami rata lizing naknade su, nažalost neminovnost, sve dok se vrednost ove kamatne stope bude menjala - ističe Dragan Lončar, izvršni direktor „Rajfajzen lizinga“.
Ova promena se odnosi kako na rast, tako i na smanjenje EURIBOR-a, podseća naš sagovornik i dodaje da onog trenutka kada vrednost EURIBOR-a bude opala za 0,25 odsto izvršiće se i reprogram rata lizing naknade na niže.
U Narodnoj banci Srbije ističu da je ugovor o finansijskom lizingu, dvostrano obavezan, što znači da njegovim sklapanjem i davalac i primalac lizinga postaju nosioci svih prava i obaveza predviđenih ugovorom.
Kako ne bi došlo do „nesporazuma“, preporuka je da građanin ne potpisuje ugovor sve dok mu sve stavke tog ugovora, uključujući i one sadržane u opštim uslovima, ne budu detaljno objašnjene. To jest, dok mu ne bude ukazano na sve obaveze koje za njega mogu nastupiti potpisivanjem tog ugovora.
- Posebno ističemo, upravo imajući u vidu i situaciju u kojoj se našao gospodin Vladimir K. da je NBS, propisala obavezu davaocima finansijskog lizinga da u ugovorima precizno odrede način, uslove i rokove eventualne izmene visine lizing naknade, a što se odnosi i na promenu te visine zbog izmene EURIBOR-a - naglašavaju u NBS.

Šta je EURIBOR?
EURIBOR je skraćenica od Euro Interbank Offered Rate, koja predstavja referentnu kamatnu stopu velikog evropskog tržišta novca koja se pojavila 1999. godine. Osnovali su je European Banking Federation, koja predstavlja interese 4.500 banaka u 24 članica Evropske unije, uključujući i Island, Norvešku i Švajcarsku i Financial Markets Association.

Obratiti pažnju pre potpisivanja ugovora
-na visinu bruto nabavne vrednosti predmeta lizinga
-na uslove koji se odnose na osiguranje predmeta lizinga ( po zakonu to je obaveza primaoca lizinga)
-na vrstu i visinu drugih troškova koji nastaju zaključivanjem ugovora o finansijskom lizingu, a koji utiču na visinu kamate koju plaća primalac lizinga
-na visinu efektivne kamatne stope
-na uslove koji se odnose na mogućnost otkupa predmeta
-lizinga posle isteka ugovora
-na valutu u kojoj su indeksirane obaveze
-na mogućnost promene nominalne kamatne stope, zbog promene EURIBOR-a ili neke druge referentne kamatne stope.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 262 263 265 266 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 21. Sep 2025, 23:39:27
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.091 sec za 14 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.