naravno da su ljudi odgovorni  naro;ito ovi ameri oni kao potpisuju sporazume protiv globalnog yagrevanja a na drugoj strani njihove  kompanije  ne vode racuna o zaga]enju i samo na struju

Komora za zaštitu biljnog semena
Norvežani čuvaju seme od budućih katastrofa
Autor: CDC/IB | 19.11.2007 - 06:00

Inženjeri su na severu Norveške otpočeli proces koji će trajati dva meseca, a koji podrazumeva hlađenje komore za sudnji dan, u koju treba da bude smešteno seme svih najvažnijih prehrambenih biljaka. Temperatura unutar Svalbardske komore sveg semena spustiće se na minus 18 stepeni Celzijusa kako bi se seme očuvalo. Sagrađena u dubini planine, komora treba da sačuva zemaljske biljke od budućih katastrofa, kao što su nuklearni ratovi, asteroidi ili opasne klimatske promene. Prvo seme treba da stigne na lokaciju na Arktiku sredinom februara.

Norveška vlada izdvojila je devet miliona dolara za troškove izgradnje komore, u kojoj će biti dovoljno prostora da se smesti 4,5 miliona uzoraka biljnog semena. Prikupljanje i održavanje useva koordinisano je od strane nadzora za globalnu raznolikost useva, koji je odgovoran za obezbeđivanje „večnog očuvanja raznolikosti useva“. „Komora za seme je savršeno mesto za čuvanje useva na sigurnom tokom vekova“, kaže Keri Fouler, direktor Trusta. „Na ovim temperaturama seme važnih biljaka, kao što su pšenica, ječam i grašak, može se sačuvati i hiljadu godina.“
Komora će biti izgrađena na dubini od 120 metara u planini na Spitsbergenu, jednom od četiri ostrva koja sačinjavaju arhipelag Svalbard. Ova lokacija, hiljadu kilometara severno od Norveške, odabrana je kao mesto za komoru zato što je udaljena i zato što nudi nivo stabilnosti koji je potreban za ovaj dugoročni projekat.
Ova velika zbirka biljnog semena treba da deluje kao obezbeđenje protiv katastrofa, tako da se proizvodnja hrane može obnoviti na bilo kom mestu na planeti posle eventualne regionalne ili globalne katastrofe. „Veliko je zadovoljstvo videti kako se komora pretvara iz jedne ideje u impresivno zdanje koje poseduje sve što nam je potrebno kako bismo zaštitili raznolikost biološkog sveta“, kaže Terje Ris Johansen, norveški ministar za poljoprivredu i hranu.
Inženjeri koriste okolno stenje i trajno zaleđeni sloj zemlje, permafrost, kao hladnjaču, što je deo popularnog pristupa u Norveškoj kad je reč o efikasnosti energije. „Verujemo da će komora osigurati da se seme unutar nje sačuva, čak i ako poraste temperatura zbog globalnog zagrevanja“, izjavio je direktor projekta Magnus Tveiten.



Izvor: Blic

  'Svijet je na rubu propasti'


Ban Ki-mun je upozorio da bi zbog ubrzanog topljenja leda na polovima razina mora mogla porasti za šest metara i potopiti gradove poput New Yorka, Bombayja i Šangaja.

PARIZ - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-mun pozvao je da se poduzmu žurne mjere u borbi s klimatskim zatopljenjem, upozorivši da je svijet na rubu propasti, dok međuvladina stručna skupina za klimatske promjene (GIEC) treba u španjolskoj Valenciji službeno objaviti novo izvješće.

" Svi smo suglasni. Promjene su vidljive i mi, ljudi, glavni smo krivci tomu. No još i danas mali broj ljudi doista shvaća razmjere i blizinu prijetnje", piše glavni tajnik u International Herald Tribuneu.

Ban je izrazio zabrinutost zbog ubrzanog topljenja leda na polovima zbog čega bi razina mora mogla porasti za šest metara i potopiti gradove poput New Yorka, Bombayja i Šangaja.

Međuvladina skupina za klimu (GIEC, tijelo koje je osnovao UN) u petak je u Valenciji završila zadnje poglavlje svog četvrtog izvješća koje će u idućih pet godina biti polazište u traženju odgovora međunarodne zajednice na promjene klime.

Izvješće u subotu treba dobiti službenu potvrdu u nazočnosti glavnog tajnika UN-a.

Hina|Net.hr


Prijeti katastrofa gora od znanstvene fantastike


Ledenjak Torres del Paine u Čileu

Na Antarktiku se raspadaju ledeni blokovi, u Čileu se tope ledenjaci, a u Amazoniji se prašume 'guše' zbog globalnoga zagrijavanja, upozorio je Ki-mun.

VALENCIJA – Vlade moraju učiniti više u borbi protiv globalnoga zagrijavanja, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-mun predstavljajući izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o šteti koja je već nanesena prirodi i koja je "strašna kao znanstvena fantastika".

Ki-mun je u Valenciji izaslanicima iz više od 130 zemalja zahvalio što su se sastavili četvrti po redu izvještaj, odnosno vodič kroz opasnosti od klimatskih promjena. UN-ov panel o klimatskim promjenama ove je godine nagrađen Nobelovom nagradom za mir.

Glavni tajnik UN-a nedavno je posjetio Antarktiku i ondje vidio kako se raspadaju ledeni blokovi, a u Čileu se tope ledenjaci Torres del Paine. Posjetio je i Amazoniju gdje se prašume "guše" zbog globalnoga zagrijavanja.

"Dolazim vam potresen nakon što sam vidio kako najveće blago našega planeta ugrožava čovjek", rekao je i dodao: "Ti su prizori strašni kao filmovi znanstvene fantastike. Oni su i strašniji, jer su stvarni".

Nakon višednevnih pregovora izaslanici su se dogovorili o dokumentu na 26 stranica na kojem govore o opasnostima od zagrijavanja i za nj okrivljuju najviše čovjeka i njegovu upotrebu fosilnih goriva.

U izvještaju se kaže da ju promjene klime nedvojbene, a da ih se najveći broj odnosi na povećanje prosječnih temperatura od sredine 20. stoljeća zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova što je posljedica ljudske aktivnosti.

Prema tom izvještaju, temperature će i dalje rasti, od 1,1 do 6,4 stupnja, a razina mora od 18 do 59 cm.

Vladama na raspolaganju stoji velik broj načina za borbu protiv globalnoga zagrijavanja, od povišenja poreza na emisiju, do mijenjanja zakona i poticanja istraživačkoga rada.

Emisija stakleničkih plinova morala bi do 2015. dosegnuti vrhunac i tako bi se globalni temperaturni rast zaustavio na 2 do 2,4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskoga razdoblja, što je i najvažniji zacrtani cilj.

Troškovi borbe protiv zagrijavanja do 2030. u najskupljem će slučaju značiti gubitak od manje od 3 posto globalnoga bruto proizvoda na godinu.

Hina|Net.hr

A on se juce probudio iz sna dugog hiljadu godina? 

P.S. Sledeci put, ako nije tesko (a zelis da doprineses  ) prevedi tekst na srpski... 

Indonezija gubi otoke

Indonezijski arhipelag izgubio je zadnjih godina 24 otoka zbog prirodnih katastrofa ili šteta nanesenih okolišu, objavio je indonezijski ministar za pomorstvo Freddy Numberi.

Četvrta najnaseljenija država svijeta, Indonezija je osobito pogođena klimatskim promjenama, a idućeg tjedna upravo na njezinu otoku Baliju počinje svjetska konferencija o klimi.

"Znanstvenici su najavili da bi Indonezija mogla izgubiti najmanje 2000 otoka do 2030. godine", rekao je ministar Numberi uoči otvaranja konferencija, javlja službena agencija Antara.

Dvadesetak otoka u pokrajini Riau i u arhipelagu Tisuću otoka nestali su zbog šteta nanesenih okolišu i ljudske eksploatacije prirodnih bogatstava.

Katastrofalni tsunami koji je 26. prosinca 2004. pogodio jugoistočnu Aziju usmrtivši 168.000 ljudi, odnio je četiri druga otoka sjeverno od Sumatre.

Ukupni broj otoka pao je stoga na 17.504, s nekadašnjih 17.480, rekao je ministar.

Konferencija na Baliju trebala bi od 3. do 15. prosinca zacrtati akcije kojima će se produljiti trajanje Protokola iz Kyota, svjetskog sporazuma o smanjenju emisija plinova s učinkom staklenika.


Hina|Net.hr

Zloslutne prognoze naučnika se opet pogoršale
Arktik bez leda za pet godina
Autor: T. Trikić | Foto:REUTERS | 13.12.2007 - 06:35

Severni pol u potpunosti bez leda - ovu neverovatnu sliku najverovatnije ćemo videti već u leto 2012. ili 2013. godine, nekoliko decenija ranije nego što su to do sada govorila najpesimističnija predviđanja naučnika.

Nova istraživanja naučnika NASA pomerila su tako ranija očekivanja da bi zbog efekta staklene bašte led sa krajnjeg severa Zemlje mogao nestati do 2040. godine. To znači da se globalno otopljavanje drastično ubrzava i da je prešlo opasnu prekretnicu.
Džej Zvali, stručnjak za klimu u NASA, ističe da je Arktik kao „kanarinac u rudniku uglja“.
- Sada je, kao znak klimatskog otpoljavanja, kanarinac crkao. Vreme je da se izvlačimo iz rudnika - slikovito objašnjava Zvali.
Naučnici još ne znaju da li ovogodišnje rekordno topljenje Arktika pokazuje trajniju tendenciju ili ulazi u novi klimatski ciklus. Satelitske informacije pokazuju da se samo na Grenlandu otopilo 19 milijardi tona leda više od ranije prognozirane količine.
Mnogi ne shvataju da promene na Arktiku, nastale usled preterane emisije štetnih gasova poput ugljen-dioksida, i te kako utiču na klimatske promene širom sveta. Tako bi kretanja vodenih i vazdušnih struja sa Arktika moglo doneti mnogo više padavina u jednim, a razorne suše u drugim oblastima. Posebno je značajan Grenland, čija je površina mahom pokrivena ledom. Kad bi se potpuno istopio, za šta su naučnici mislili da će se desiti za nekoliko vekova, a ne decenija, nivo svetskog okeana porastao bi za 6,7 metara.
Džejms Hensen iz NASA, koga često zovu kumom globalnog otopljavanja, smatra da svet još nije prešao tačku iza koje nema povratka.
„Još možemo da popravimo stvari, ali to će zahtevati brzi zaokret“, kaže naučnik.
Apelima stručnjaka pridružio se i generalni sekretar UN Ban Ki Mun, koji je na klimatskom samitu na Baliju pozvao učesnike da do 2008. sklope novi sporazum o klimi. Ban je ocenio da su klimatske promene „moralni izazov naše generacije“.
UN nastoje da se sporazum postigne do kraja 2009. da bi parlamenti zemalja imali vremena da ga ratifikuju do isteka Kjoto protokola 2012. godine.

Crni rekordi 2007.
-552 milijardi tona leda se istopilo na Grenladu ove godine, 15 odsto više od godišnjeg proseka
-Površina leda koji pluta Arktičkim okeanom letos je bila 23 odsto manja od ranijeg rekorda
-Severni prolaz letos je prvi put bio otvoren za navigaciju
-Rekordno tanak preostali led na Arktiku, napola tanji nego 2004.
-Temperatura merena u dubini je skoro četrdeset odsto veća nego prošle godine
-Površinska temperatura na Arktičkom okeanu je letos bila najveća za 77 godina merenja

Izvor: Blic

Čeka nas 15.000 užarenih godina


U nastojanju da dođu do što preciznijih pokazatelja kakvo nas vreme očekuje u dužem vremenskom periodu, naučnici su ponovo specijalnim uređajima prodrli dublje od 3.000 metara u led Antarktika kako bi doprli do najstarijih klimatskih podataka iz leda starog, najmanje, 740.000 godina.

Rezultat: potvrđena je prognoza da će vreme u narednih 15.000 godina biti toplo i stabilno - ako se uzme u obzir "mešanje ljudskog faktora".

Otkriveno je postojanje osam "ledenih doba" ili glacijala nakon čega su usledili kraći interglacijalni period i promene u koncentraciji gasova i čestica u atmosferi.

Period koji u najvećoj meri korespondira sa tekućim interglacijalnim periodom započetim pre 12.000 godina, postojao je pre oko 400.000 godina i trajao blizu 28.000 godina.

Podaci kazuju da nam ne predstoji novo ledeno doba. Pred nama je najmanje 15.000 toplih, ponekad užarenih godina, pre nego što nam se dogodi novo ledeno doba zaključak je meteorologa iz Britanskog istraživačkog centra Antarktika

Međutim, oni upozoravaju da je koncentracija gasova koji izazivaju efeket "staklene bašte", kao što su metan i ugljen-dioksid, danas najviše u proteklih 440.000 godina.

Činjenica da ovako nešto nikada u prošlosti nije zabeleženo posebno je zabrinjavajuće zbog čega naučnici planiraju da izdvoje vazduh iz majušnih mehurića u ledu kako bi ustanovili način brzinu menjanja sastava atmosfere.

Izučavajući protekle klimatske prilike i upoređujući ih s postojećim uslovima, istraživači se nadaju da će dobiti bolje pokazatelje budućih trendova i kako će atmosferske prilike na njih uticati.

Inače, naučnici iz 12 centara u 10 evropskih država angažovani su u zajedničkom Evropskom projektu za ledenu koru Antarktika (EPICA) a prvi rezultati objavljeni su u naučnom časopisu "Nejčer".

Oni, zapravo, nameravaju da prodru 100 metara u led na jednom od nejnegostoljubivijih područja naše planete i da dopru do sloja leda starog između 900.000 i milion godina.

Bušenje leda je ograničeno na samo dva meseca, decembar i januar, zato što je srednja godišnja temperatura ispod minus 54 stepeni Celzijusa. U tom periodu česte su snežne oluje i naučnici putuju hiljade kilometara traktorom da bi radili na projektu.

Antarktik, inače, poseduje najstariju ledenu koru koja traje 740.000 godina i trajaće još dugo - uvereni su i klimatolozi iz Okeanografskog instituta u Masačusetsu, u SAD.

Na dlanu

Klima i glad u svetu

Klimatske promene prete glađu u siromašnim delovima sveta, a Osfram, međunarodna organizacija koja se bori protiv siromaštva,saopštava da globalno otopljavanje menja zalihe ljudske hrane, što predstavlja dramatičnu pretnju da će neki od najsiromašnijih regiona biti pogođeni do sada nezabeleženom glađu.

Na Konferenciji UN o klimatskim promenama, koja se održava na indonežanskom ostrvu Bali, Oksfam je zatražio da razvijene zemlje pomognu da se potencijalna kriza predupredi, što bi moglo da košta i više od 50 milijardi dolara godišnje.

Klimatske promene, uzrokovane, kako mnogi naučnici smatraju, aktivnostima ljudi, menjaju cikluse padavina i uzorkuju sve veće suše i poplave. Povišenje temperature onemogućava neke tradicionalne useve da uspevaju jednako dobro kao ranije.

Ujedinjene nacije predviđaju da će se u nekim afričkim zemaljama žetve prepoloviti a klimatolog iz Oksfama, Kejt Revort, upozorava da će rešavanje tog problema biti skupo.

"Oksfam smatra da će za potrebe zemalja u razvoju i njihovo prilagođavanje klimatskim promenama biti potrebno najmanje 50 milijardi dolara godišnje. Najveći deo troškova trebalo da snose bogate zemlje i one koje najviše zagađuju planetu" - naglašava Kejt Revort.

Ona, u isto vreme, predlaže da se omogući da zemlje koje su najpodložnije posledicama klimatskih promena i najmanje odgovorne za taj problem, suoče s novim realnostima.

U izveštaju koji je objavila organizacija Oksfam navodi se da neke zemlje već osećaju posledice globalnog otopljavanja. Farmeri u Južnoj Africi, na primer, sade žitarice koje brže sazrevaju da bi se prilagodili nepredvidivom vremenu.

U Bangladešu se stvaraju "plutajuće bašte" u kojima povrće opstaje uprkos poplavama. Međutim, Mozaharul Alam, koji upravlja projektom klimatskog prilagođavanja u Bangladešu, kaže da opšte unapređenje sistema za obezbeđivanje hrane još uvek ostavlja mnoge porodice ranjivim.

"Za većinu poljoprivrednih proizvoda potrebno je vreme za kultivaciju. A ako usevi ne rode, sve i da ima hrane na tržištu, mnogi nemaju mogućnosti da je kupe. Raspoloživa hrana na tržištu nema nikakvog značaja za porodice koje ne mogu da je priušte" - ukazao je Alam.

Organizcija Oksfam smatra da bi SAD, Evropska unija, Japan, Kanada i Australija trebalo da budu najveći donatori zemljama u razvoju kako bi ove rešile svoje probleme koje su posledica klimatskih promena.

Pomenute industrijski razvijene države su se u načelu saglasile s tim predlogom ali jedan od zadatka konferencije na Baliju jeste da se ustanovi koliko je svaka pojedinačna zemlja spremna da doprinese rešavanju posledica klimatskih promena.

Cilj konferencije je takođe da donese odluke kako da se podele sredstva za prevenciju daljih klimatskih promena i organizuje prilagođavanje promenama koje su već u toku.

Na konferenciji učestvuju hiljade naučnika, vladinih funkcionera i predstavnici organizacija koje promovišu razvoj. Konferencija će potrajati još desetak dana.

Bali, 4. decembar 2007.

(FoNet)

U suzama do globalnog sporazuma

Nakon oštrih kritika i glasnih povika izaslanstvo SAD-a na kraju je ipak na Baliju prihvatilo dogovor po kojem će se do 2009. postići sporazum o borbi protiv zatopljenja.

NUSA DUA - Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama na Baliju nakon iscrpljujućih noćnih pregovora je prihvaćen plan da se do 2009. pregovorima temeljenim na smjernicama iz Balija postigne globalni sporazum o borbi protiv klimatskog zatopljenja.

Sporne su točke do samog dramatičnog kraja pregovora bile specifične smjernice za razvijene zemlje kako bi do 2008. smanjile emisiju stakleničkih plinova, te sukob između zemalja u razvoju i industrijskih zemalja o formulaciji obveza siromašnijih država u budućem sporazumu o klimatskim promjenama. Nakon kompromisnog prijedloga prvo se Europska Unija a potom su se i Sjedinjene Države suglasile s kompromisom.

Predsjedavajući konferencije, Rachmat Witoelar, objavio je odluku nakon emocionalne rasprave u kojoj su SAD do samog kraja odbijale prihvatiti kompromis. Nakon oštrih kritika, pa čak i glasnih povika na njihov račun, izaslanstvo Sjedinjenih Država naposljetku je ipak prihvatilo dogovor. Izaslanici iz 190 država svijeta dva su tjedna pregovarali kako bi se usuglasili o "post-Kyotovskom dogovoru".

Dogovor predviđa da se na temelju smjernica iz Balija pregovorima tijekom sljedeće dvije godine postigne globalni sporazum za razdoblje nakon 2012. godine kad istječe protokol iz Kyota. Taj globalni sporazum trebao bi se potpisati 2009. u Kopenhagenu. Detalji će se do tada razrađivati u brojnim radnim skupinama koje će godišnje više puta zasjedati.

U dogovoru iz Balija više nema konkretnih brojčanih podataka o smanjenju emisija stakleničkih plinova kako je to tražila EU, a čemu su se oštro protivile Sjedinjene Države. Europa je tražila smanjenje emisije stakleničkih plinova od 25 do 40 posto ispod razine od 1990.

U završnom dokumentu konferencije koji je izrađen tijekom noći nalaze se samo fusnote u kojima se upućuje na izvješće znanstvenog gremija UN-a za pitanja zatopljenja klime, IPCC-a. U jednoj se fusnoti ukazuje i na određene stranice u izvješću IPCC-a.

Sporazum nalaže da se proces pregovora mora pokrenuti "što je prije moguće a ne kasnije od travnja 2008.", s obzirom da prva faza Kyota istječe 2012.

Stajališta su do pred sam kraj konferencije bila tako nespojiva da je i glavni tajnik UN-a Ban ki-mun doletio iz posjeta istočnom Timoru na Bali kako bi apelirao na sudionike da se suglase oko kompromisa.

"Iskreno, razočaran sam nedostatkom napretka" u razgovorima, kazao je glavni tajnik Ban ki-mun, došavši na zadnju plenarnu sjednicu kako bi i svojim utjecajem pomogao u donošenju rješenja.

"No postaje kasno, vrijeme je da se donese odluka, u vašim je rukama sposobnost da svijetu date pozitivan ishod te konferencije", istaknuo je Ki-mun pozivajući sudionike da postignu kompromis.

Koliko su pregovori bili naporni i dramatični, otegnuvši se dugo u noć i završivši napokon usvajanjem kompromisa u subotu (po lokalnom vremenu), ilustrira i nastup voditelja tajništva UN-a za pitanja klime, nizozemskog diplomata Yvo de Boera.

De Boeru koji je djelovao potpuno iznureno je pred izaslanicima konferencije zakazao glas i pred zoru je u suzama napustio konferencijsku dvoranu. Emocionalni ispad de Boera potaknula je izravna kritika kineskog izaslanstva da je zakazao plenarnu sjednicu delegata iako je znao da se paralelno još nastavljaju pregovori u malom krugu.

Hina|Net.hr
15.12.2007.

Benglaski tigar osvaja Himalaju

istockphoto

S rastućim trendom siječe šuma radi dobivanja građevinskog i poljoprivrednog zemljišta, tigar se sve više povlači u visoka područja indijskog zapada i sjeveroistoka.

Suočen s uništavanjem svojeg prirodnog staništa, bengalski tigar, koji je ugrožena vrsta, prisiljen je tražiti novi dom i sve češće migrira u visoke planine koje mu nude dovoljno hrane, ali koje nisu prirodno stanište velikih mačaka.

U tom novom staništu tigar bi mogao biti ugrožen jer je riječ o vrsti koja se novim životnim uvjetima ne prilagođava tako lako kao leopard.

"Tigrovi mogu osjećati učinak sela miljama daleko i stoga bi ponovo mogli bježati", upozorava Belinda Wright iz Indijskog društva za zaštitu divljine.

Kriza, koja pogađa indijsku divljinu i očituje se, između ostalog, opadanjem broja tigrova i lavova, potaknula je zabrinutost indijskih vlasti koje su proglasile nove mjere za spašavanje velikih mačaka.

Krizu izaziva ljudska aktivnost, bilo da se radi o razvojnim projektima zbog kojih se uništavaju životinjska staništa ili o krivolovu.

Te pojave prijete divljim životinjama od Himalaje do otočja u Indijskom oceanu u Indiji, koja je domovina polovice svih svjetskih tigrova.

Popisivanjem jedinki 2001. i 2002. godine uočeno je da je broj tigrova pao na 1300 do 1500 jedinki, dok ih je prije sto godina bilo 40.000.

Stručnjaci su uočili da tigrovi napuštaju prirodna staništa te su najmanje 20 jedinki tigrova pronašli u visokim planinama Neora, između Butana i indijske istočne država Zapdni Bengal.

"Do 1998. godine uočili smo jednog ili dva tigra uz padine Neore, no oni danas ondje žive", ističe Pranabes Sanyal iz Saveza za očuvanje okoliša koji je proveo studiju o migraciji tigrova.

Stručnjaci stoga pozivaju na izradu relevantne studije koja bi pokazala kako tigrovi preživljavaju na nepoznatom terenu.


Hina|Net.hr
18.12.2007.