Folnom kiselinom protiv depresije
 
Dodavanje folne kiseline kruhu pomaže borbi protiv depresije, pokazalo je novo istraživanje Sveučilišta u američkoj državi York.

Istraživanjem je obrađeno 11 studija i preko 15 tisuća sudionika, kako bi se utvrdila opravdanost nedavne odluke američkog ureda za standardizaciju hrane (Food Standards Agency) o obaveznom dodavanju folne kiseline brašnu ili kruhu.

Tim bi se aditivom povećao unos folata kod žena i u konačnici bi se smanjila učestalost poremećaja kod fetusa i novorođenčadi.

Novo je istraživanje, objavljeno u srpanjskom izdanju časopisa Journal of Epidemology and Community Health, dovelo u vezu depresiju i nisku razinu folata.

''Države s obveznim pojačanjem kruha manje će vjerovatno imati niske razine folata kod stanovništva,'' ističe voditelj istraživanja Simon Gilbody.

Tim znanstvenika je objavio kako je depresivnim ljudima zajednički gen koji uzrokuje učinkovitije procesuiranje folata.
 
''Upotrijebili smo nepristranu znanstvenu metodu kako bismo ocijenili vezu između lošeg raspoloženja i niske razine folata i tu smo pronašli dodatnu blagodat folata koja se prije nije isticala,'' rekao je Gilbody. ''Dodavanje folata hrani je i u tom pogledu blagotvorno pa bismo voljeli doživjeti ispitivanje suplemenata na bazi folata kod osoba što pate od depresije.

Kako su folati povezani s proizvodnjom serotonina u mozgu, znanstvenici tvrde da bi se depresija mogla ograničiti kad bi se folna kiselina dodavala kruhu ili brašnu.

''Općenito zastupam obogaćivanje kruha folatima, budući da su potencijalne zdravstvene pogodnosti suštinske, a rizici su minimalni,'' dodao je Gilbody.

Prema nacionalnom uredu za statistiku, u protekloj 2006. godini, jedna od šest osoba u UK-u zahvaćena je neurološkim poremećajem, kao što su tjeskoba i depresija. Sveučilište u Yorku naglašava da će depresija uskoro postati drugi po redu najveći uzrok (privremene) nesposobnosti za rad i zahvaćat će pet od deset pojedinaca.

Osim što će Britanci, koji ne obogaćuju kruh folatima, biti znatno depresivniji od Amerikanaca, odluka američke FSA odrazit će se negativno na britansko tržište. Naime, UK izvozi godišnje u SAD kolača i biskvita u vrijednosti 301 milijun funti te 56 milijuna funti kruha. Stoga je FSA u svome izvješću navela i primjedbu kako će britansko izvozno tržište pomalo zakazati jer mnogi njihovi partneri neće više uvoziti proizvode bez dodataka folne kiseline.



Izvor: Pliva Zdravlje

 Žene informacije o zdravlju traže na internetu

Studija američkih znanstvenika s Bryant University je pokazala da žene u odnosu na muškarce informacije o zdravlju mnogo češće traže na internetu. 

Također, utvrđeno je i da žene mnogo češće odlaze liječniku kada su bolesne te da znatno češće brinu o zdravlju svoje djece, roditelja i bračnih drugova.

Muškarci su u odnosu na žene vrlo rijetko na internetu tražili informacije povezane sa zdravljem osoba iz svoje okoline.

Znanstvenici kažu kako su njihovi nalazi u skladu s već poznatim odnosom žena prema zdravlju.

Rezultati istraživanja se temelje na podacima o 1460 žena i 1317 muškaraca.

Istraživači napominju kako su muškarci na internetu najčešće tražili informacije o osjetljivim zdravstvenim problemima koje nisu željeli spomenuti svojim liječnicima.
 


Izvor: Pliva Zdravlje

Psihijatrijski poremećaji uzrokovani nasiljem u školi

Nasilje u školi tijekom djetinjstva može dovest do psihijatrijskih poremećaja u mladenačkoj dobi, objavljeno je u časopisu Pediatrics. 

Djeca nasilnici ili žrtve školskog nasilja imaju tendenciju razvoja mentalnih poremećaja.

Istraživači sa University of Finland ispitala je 2540 dječaka rođenih 1981. godine. U dobi od 8 godina anketirani su o njihovom nasilju nad drugom djecom, odnosno da li su možda žrtva nasilja u školi. I roditelji i učitelji odgovarali su na pitanja o bulingu i žrtvama. Ovi podaci su uspoređeni s psihijatrijskim dijagnozama u mladenačkoj dobi - s kliničkim pregledom tijekom regrutacije u vosku, dakle u dobi od 18 do 23 godine.

Rezultati istraživanja su jedna osebujna povezanost problematičnog dječjeg ponašanja i kasnijih psihijatrijskih poremećaja tih istih osoba. Dječaci koji su bili nasilnici imali su u mladenačkoj dobi češće dijagnozu - poremećaj osobnosti (anti-socijalan poremećaj). Slično, dječaci žrtve nasilja imali su povećan rizik razvoja anksioznog poremećaja u mladenaštvu. Osmogodišnjaci koji su bili i nasilnici i žrtve imali su najgoru prognozu; povećan rizik i za poremećaj osobnosti i anksiozni poremećaj. Psihijatrijski poremećaji su zabilježeni u 28% mladih osoba i to 10-15 godina nakon primarnog skrininga rizične populacije djece.

Rizičnu djecu treba pratiti tijekom školovanja, škola i roditelji moraju raditi zajedno kako bi se na vrijeme izbjegli rizici razvoja mentalnih poremećaja.
 

Izvor: Pliva Zdravlje

Učinak kanabisa na tijek bipolarnog afektivnog poremećaja nakon prve hospitalizacije zbog manične epizode

Zloporaba kanabisa se povezuje s više vremena provedenog u afektivnim epizodama i sa stanjem brze izmjene epizoda, objavljeno je na stranicama HPD-a. 

Poznato je da mnogi bolesnici s bipolarnim afektivnim poremećajem (BAP) imaju problema s alkoholom ili drogama, najčešće kanabisom (Regier 1990, Strakowski 2000).

Rezultati dosadašnjih studija o ovom problemu pokazuju da bolesnici koji se razbole od BAP-a prije nego razviju ovisnost o alkoholu imaju lošiju prognozu što bi značilo da postoji podgrupa bolesnika koji razviju klinički blaži oblik BAP-a, ali tek nakon dugotrajne izloženosti alkoholu (Winokur 1995).

Da li i kanabis ima slične učinke još nije poznato. Strakowski i suradnici su 2007. objavili istraživanje 144 ispitanika starih od 12 do 45 godina koji su prvi put hospitalizirani u Sveučilišnoj bolnici u Cincinnatiju u maničnom stanju. Pratili ih kroz pet godina kako bi utvrdili da li postoji razlika u ishodu bolesti između onih koji su uzimali kanabis prije prvog liječenja u odnosu na drugu grupu gdje su bili ispitanici koji su to počeli nakon početka bolesti. Pronašli su da se u 33 ispitanika najprije javila zloporaba kanabisa, 36 ispitanika je počelo konzumirati kanabis nakon početka BAP-a, a 75 je imalo samo BAP.

Rezultati su pokazali da je prva grupa imala brži oporavak, no nakon prilagođavanja potencijalnim medijatornim varijablama, vrijeme oporavka je bilo isto za sve tri podgrupe.

Zloporaba kanabisa se povezuje s više vremena provedenog u afektivnim epizodama i sa stanjem brze izmjene epizoda (engl. rapid cycling). Povezuje se i a uspostavljanjem brze remisije nakon hospitalizacije, ali i s visokim stopama ponovnog javljanja bolesti.

Na temelju ovih rezultata Strakowski predlaže provođenje agresivnog liječenja zloporabe droga odmah nakon prve psihijatrijske hospitalizacije kako bi se smanjila stopa zloporabe kanabisa i smanjio broj novih konzumatora kanabisa.

Originalni članak:
Strakowski SM et. Al. Effects of co-occuring cannabis use disorders on the course of bipolar disorder after a first hospitalization for mania. Arch Gen Psychiatry.2007;64:57-64.


 
Psihijatrija

Брига и поремећаји исхране: психопатолошка веза

Група аутора из неколико институција у Милану спровела је истраживање о повезаности бриге и поремећаја исхране, а резултате је објавила у часопису „Eating Behaviors“. 

Брига се дефинише као ментални процес који је повезан с анксиозним поремећајима. Основна особина бриге је превладавање негативних, "црних" мисли о могућим опасностима које би се могле догодити у будућности.

Неке студије указале се да је оваква брига саставни део поремећаја исхране. Студија је имала за циљ утврдити је ли појава претеране бриге значајно учесталија код особа које болују од поремећаја прехране у односну на контролну групу.

У студији је учествовало 63 особе с поремећајима исхране (34 обољлеле од анорексије и 29 од булимије). Сви учесници испунили су упитник којим се настојао утврдити степен бриге и поремећаја исхране. Испитаници из контролне скупине такође су испунили упитник за утврђивање степена бриге.

У резултатима аутори наводе да су оболели од поремећаја иусхране имали значајно израженију склоност бризи. Ова сазнања указују да је ова карактеристика оболелих од поремећаја исхране врло важна за схватање психопатологије поремећаја исхране.


Eating Behaviors Volume 6, Issue 4 , December 2005, Pages 301-307

Bol ometa koncentraciju
Bol utječe na mozak smanjujući koncentraciju, objavljeno je na portalu Moj Doktor.hr 

Znanstvenici s University Medical Center Hamburg-Eppendorf zamolili su dobrovoljce da sudjeluju u testiranju pamćenja i razmišljanja. Za vrijeme testiranja provocirali su bol pomoću lasera. Reakcije su mjerene funkcionalnom magnetnom rezonancijom (fMRI).

Rezultati su pokazali moždanu aktivnost u dijelu mozga zvanom lateralni okcipitalni kompleks (LOC) koji je također poznat kao središte percepcije. Tragajući dalje otkrili su drugu moždanu regiju zvanu rostralni anteriorni korteks koji je odgovoran za bol. Ta regija je također bila stimulirana za vrijeme testiranja.

Smatramo da se aktivnost tih dviju regija preklapa, zbog čega se smanjuje koncentracija uslijed bola", izjavio je dr. Brian White, voditelj projekta za stručni časopis Neuron.

Za pojašnjenje; korteks se sastoji od brazdi i hrbata koji razdvajaju glavne kortikalne regije: frontalni, parijetalni i okcipitalni režanj (od anteriora do posteriora), te temporalni ražanj (lateralni u odnosu na druge režnjeve). Glavne linije razdvajanja stvaraju sagitalna fissura, brazda koja razdvaja mozak duž srednje linije na dvije polutke, povezene corpus callosumom; središnji sulkus koji razdvaja frontalni režanj od nižih stražnjih područja; te Sylvijska fissura koja označava temporalni režanj. Većina celebralnog korteksa uključena je u osjete i akciju. Šire govoreći, anteriorni (prednji) dijelovi mozga uključeni su u proizvodnju, a posteriorni (stražnji) dijelovi mozga posvećeni su percepciji.

Stres kod predškolaca

Već šest meseci pre početka pohađanja osnovne škole su kod mnoge djece prisutni znaci stresa, utvrdili su britanski naučnici.

Istraživači s Bath University su utvrdili i da nakon početka škole ekstrovertirana deca imaju veće izglede za teskobu nego ostali prvačići.

Rezultati se temelje na analizi nivoa hormona iz uzoraka  uzetih od 105 dece.

Pokazalo se da kod većine dece dolazi do ublažavanja stresa u roku od 6 meseci nakon početka školske godine.

Guardian
 

Hipnoza u ublažavanju bola
Primjena hipnoze može kod žena podvrgnutih kirurškom odstranjivanju raka dojke smanjiti potrebu za anesteticima, tvrde američki znanstvenici. 

Istraživanje provedeno na Mount Sinai School of Medicine u New Yorku sugerira i da žene koje su bile hipnotizirane prije zahvata osjećaju manje bola nakon operacije.

Nisu uočeni nikakvi negativni popratni učinci hipnoze, dodaju znanstvenici u članku objavljenom u Journal of the National Cancer Institute.

Već su ranija istraživanja pokazala da je uz pomoć hipnoze moguće reducirati mučninu i umor.

Rezultati nove studije se temelje na praćenju skupine od 200 žena, od kojih su neke prije operacije bile podvrgnute 15-minutnoj hipnozi.

Utvrđeno je i da pacijentice koje su bile hipnotizirane u prosjeku provode manje vremena u operacijskoj dvorani, što za posljedicu ima smanjivanje financijskih troškova, zaključuju istraživači.
 
http://news.yahoo.com/

ŠTA IZAZIVA AUTIZAM?

Jedan od mogućih uzroka nastanka autizma jeste stalna genetska mutacija

Najnovija istraživanja američkih genetičara ukazuju da stalna genetska mutacija u populaciji SAD može da bude uzrok autizma, neurološkog moždanog poremećaja koji pogađa jedno od 150 američke dece. Međutim, mnogi istraživači kažu da je ova studija samo deo slagalice u traganju za uzrocima autizma.

Autizam je doživotno stanje koje objedinjuje različite vrste poremećaja koje pogađa decu u ranim godinama. Autistična deca često imaju teškoće u socijalizaciji i komunikaciji sa drugima i, u nekim slučajevima, nisu u stanju da obavljaju osnovne funkcije.

Ovo oboljenje prvi put je otkriveno 1943. godine, ali mnogi naučnici tvrde da je ostao misterija, delom i zbog složenosti mozga. Međutim, najnovija studija ukazala je na moguće genetske uzroke.

- Istraživanje je ustanovilo da je, u najmanje 10 odsto nasumičnih slučajeva autizma, primarni genetski faktor u koji je umešana spontana mutacija. To nije nešto što su preneli majka ili otac - naglasio je doktor Džonatan Sajbat, autor studije.

On je izneo i podatak da je u toku istraživanja otkriveno da se ta mutacija pojavljuje na mnogim mestima širom gena. I kako izgleda, autizam se ne javlja zbog promena u samo jednom ili nekoliko gena, tu je 50 ili moguće stotinu različitih mesta u genu koja, ako se promene, mogu da doprinesu pojavi autizma.

Većina naučnika slaže se da postoji genetska osnova za autizam. Međutim, povećanje broja slučajeva autizma koje su ove godine prijavili američki centri za kontrolu bolesti navelo je naučnike da potraže mogući uzrok i drugde.

Neurolog Mirjana Savatić sa njujorškog Univerziteta Stoni Bruk otkriva da delimični "uzrok" otkrića tog povećanja može da bude i poboljšana dijagnostička tehnologija.

- Razvijeni su novi testovi za procenu, tako da možemo bolje da ustanovimo autizam kod dece. U prošlosti, neko kome je bila ustanovljena mentalna retardacija, sada se pažljivije svrstava kao autistični poremećaj. U svakom slučaju, ne opada broj slučajeva mentalne retardacije u SAD, ali postoji stvarno povećanje broja slučajeva autizma - upozorila je ona.

Mnogi stručnjaci su saglasni da nema dokaza koji povezuju autizam sa bilo kojim uzrokom. S obzirom na to da se autizam povezuje sa mnogo različitih poremećaja i pogađa ljude na različite načine, mnogi analitičari očekuju da uzroci budu različiti, isto kao i deca koju pogađa - ocenjuje profesorka Keti Pret, član borda američkog Udruženja za autizam.

- Neke porodice će reći da su od trenutka rođenja deteta uočile da se razlikuje od druge dece. Druge porodice su uverene da je njihovo dete razvilo sposobnosti i da je ih onda, u određenom uzrastu, iznenada izgubilo. I tu, verovatno, postoji neki konsenzus oko genetske predispozicije za autizam. Ali, ono na šta je rad posebno fokusiran sada je pitanje šta bi mogao da bude pokretač oboljenje, ako postoji ta genetska predodređenost - pita se profesorka Pret.

Ne postoji lek za autizam, a svaki od različitih simptoma može da bude tretiran kroz terapiju i lekove. Istraživači se ipak nadaju da će prepoznavanjem mutiranih gena i nefunkcionalnih delova mozga biti pronađeni bolji načini lečenja autizma.

Izvor: Press

Otkriven gen za visinu

Međunarodna skupina znanstvenika je po prvi put identificirala gen koji utječe na visinu svog "vlasnika". 

Istraživači s Harvarda, bostonske Children's Hospital, Oxford University i Peninsula Medical School u britanskom Exeteru su rezultate studije objavili u znanstvenom časopisu Nature Genetics.

Pokazalo se da su osobe koje imaju dvije kopije "visoke" inačice gena po imenu HMGA2 u prosjeku za 1 centimetar više od osoba koje imaju dvije kopije "niske" verzije.

Znanstvenici vjeruju da će njihovo otkriće omogućiti bolje razumijevanje povezanosti između visine i bolesti - poznato je da visoke osobe češće obolijevaju od raka prostate, mokraćnog mjehura i pluća.

Također, već je ranije utvrđeno da niske osobe češće pate od bolesti srca.

Prema očekivanjima istraživača, uskoro će biti otkriveno još gena koji kontroliraju visinu.

Rezultati studije se temelje na analizi genoma oko 5000 Europljana, a provjereni su i na kontrolnom uzorku od 30000 ispitanika.

Oko 25% Europljana bijele boje kože ima dvije kopije "visoke" verzije HMGA2, a jednaki udio ih ima i dvije kopije "niske" inačice.

Već su ranija istraživanja ukazala na važnu ulogu koju gen HMGA2 ima u ljudskom rastu, a poznato je i da neke njegove rijetke mutacije uzrokuju dramatične promjene u veličini ljudskog tijela.
 

Izvor: Pliva Zdravlje