ja bih rekla da spočitavati znaci nabijat nekome nesto  lose sto je ta osoba  ucinila na nos,  stalno joj to ponavljat ...ne mogu se sjetit sinonima

Hvala, to sam i mislio. Jako je neadekvatno kad srpski politicar kaze "zameraju mi da...", a glupo da kaze "nabijaju mi na nos ...", (inace, primetio sam da bas Vladan Batic(srp.politicar) - koji ima impozantan nos, cesto upotrebljava rec "spocitavati", he,he). Drugim recima, u srpskom nema adekvatnog sinonima.

Btw, sta kazete na informaciju da se u srpskom(cro, bih..) svakodnevnom govoru koristi oko 70.000 reci, a u engleskom 
oko 300.000 , sto sam negde procitao pre par godina. Sta to govori o nama?

Mi imamo veći fond psovki

 

da li neko zna razliku izmedju budnica i davorija? (ispit - hrv knjizevnost  )

Interesuje me za neke reci koliko se dugo koriste u hrvatskom jeziku:


Obitelj - porodica

U Srbiji se obitelj koristi za monasku zajednicu u manastiru. Znam da neki Hrvati kazu porodica. Ne znam jeli obitelj iz 90-ih ili od ranije!

Urota - zavera

Mislio sam da je ovo novohrvatska rec, ali sam procitao u jednoj srpskoj knjizi od pre sto godina ''urotili se''.

ravnatelj - direktor

ovo kad sam cuo prvi put nisam shvatio sta je to

nakladnik - izdavac

tajnik - sekretar

U 19. veku su se obe koristile u Srbii

djelatnik - radnik

tvornica - fabrika


Takodje ima jedna pojava koja mislim da je novijeg datuma da se pojmovi iz muskog roda prebacuju u HR jeziku na -ica:  Bojisnica, konacnica, pocetnica, povznica, pekarnica....

Jos jedan interesantan podatak, za koji nisam siguran da su obavesteni autori novog hrvatskog pravopisa. U prevodu Novog zaveta Vuka Karadzica od pre 165 godina, koristi se  NE CU a ne NECU, tako da ni to nije originalno nego je pre svega besmisleno!

Razlika izmedju srpskog i hrvatskog jezika nije toliko velika da se sa sigurnoscu moze tvrditi koja je rec potekla iz kog jezika...
Iz tvojih primera se moze zakljuciti da su Srbi ti koji su sakatili svoj jezik, a ne Hrvati...

Svi nabrojani primjeri (osim riječi djelatnik i ravnatelj) već su dugo uvriježeni,
dulje nego ja postojim, enivej...

- "sekretar" je posve otpao poslije 1990-te, ali i ranije se koristio samo u partijskom kontekstu ("7 sekretara SKOJ-a") - književni je hrv. naziv za sekretaricu oduvijek bio tajnica

- "ravnatelj"  je  u posljednjih 15 godina na većini mjesta zamijenio direktora (školi, institutima i sl. - premda, u firmama i dalje sjede direktori), no kolokvijalno se i dalje koristi, jer je "ravnatelj" književna riječ, a znamo da govorni jezik ne voli prečiste forme

- "djelatnik" je zamijenio radnika samo djelomice (opet ista stvar: književna riječ, uvedena kao nova, građanskija varijanta u socijalizmu omiljenog, preideologiziranog pojma "radnika", ali se ipak koristi mahom u visokoparnom kontekstu, izvještajima, marketinškim materijalima i sl. - kolokvijalno i dalje pika "radnik", naročito u industriji i manuali)

isto vrijedi i za "nakladnika" - knjiž. hrv. riječ, koja se posljednjih desetak godina češće koristi u službenijim formama (u impresumima, recimo), ali kolokvijalno je negdje fifti-fifti s izdavačem

zapleteno je to sve

A sve u cilju biti razlicit!Da nije tuzno bilo bi smesno.
Kako to  jednom rece Balasevic:
Bio je januar,ili studeni...ne secam se vise.