Koliko ja znam, najfriškije je odlučeno da zasad ide i jedno i drugo   

Kaj da velim: majmuni.
te dvije struje se natežu već sto godina, i već su stvarno i Bogu dosadili


Al, ponavljam, to skoro pa da više i nema dnevnopolitičke težine - riječ je, jednostavno, o ratu između dviju jezikoslovnih frakcija
Tako je ovdje oduvijek. Dva Hrvata - tri mišljenja.

Ja sam mislila da je ta poslovica vezan isljucivo za Srbe

Interesantno je koliko se književni jezik vremenom menja. Mnoge slovenske  reči koje se danas koriste samo u hrvatskom, do skoro su korištene i u srpskim jeziku.
Ovih dana sam čitao ,,Ognjem i mačem'' Henrika Sjenkjeviča u izdanju beogradskog NOLIT-a s početka 60-tih godina prošlog veka. Prevedena je na srpski i štampana ćirilicom. Tu se stalno koriste pojmovi tisuća, steg, novak.... i mnoge druge koje mi danas pogrešno vezujemo isključivo  za hrvatski jezik.

Interesuje me  reči ( ne verujem da ih se može sresti na HRT ili u tisku  ) milokliz i nježnik.
Jesu li i to neologizmi ?
Više se ni ne sećam jesam li ih svojevremeno pronašao baš u Feralu i koriste li se samo u žargonu, ili su našle mesta u značinim rečnicima hrvatskog jezika.

Jako zanimljivo pitanje, i mene fascinira već godinama,
zato jer sam i ja susretao sa milionima takvih slučajeva

Odrastao sam iz djeteta u odraslog čovjeka u 90-tima:
mozak mi je temeljito bio ispiran i bombardiran "razlikovnim" rječnikom
"Ta riječ je srpska, ova je hrvatska"

Onda počneš odrastati, proučavati jezik i shvatiš da je to goli idiotizam.
Izvorne "srpske" i izvorne "hrvatske" riječi nema
NAši su jezici sastavljeni od samih tuđica
nakalemljenih na evoluirane staroslavenske osnove

Ima samo :
- riječ koja se upotrebljava danas, 2007. , u književnom hrvatskom (odnosno standardnom hrvatskom, kakav god da je rupičast i neegzaktan)
- te riječ koja se upotrebljava danas, 2007, u standardnom, književnom srpskom jeziku (        - II -         )

Konkretno na slučaju riječi za broj 1000:
- uvriježeno mišljenje da je "tisuća" hrvatska, a "hiljada" srpska riječ, vrlo je, vrlo paušalno

"Tisuća" je, naime, staroslavenska riječ (glasila je nešto kao 'tisotja')
A "Hiljada" je, ofkors, grčka.


Da ne spominjem da je većina hrvatskih pisaca koristila oduvijek riječ "hiljada" (Krleža, begović, Marinković, Donadini, Kamov iitd.itd), te da se ona i dan-danas relativno često koristi u svakodnevnom razgovornom jeziku, a da je u mnogim regijama Hrvatske češća nego "tisuća"

A , evo, ti si sad spomenuo i taj NOLIT-ov prijevod kao kontra slučaj..


Zašto smo, mi kao Hrvati , koji se već 16 godina trudimo - barem s državnih instanci -  distancirati od "staroslavenskog" konteksta , odlučili da je jedna staroslavenska riječ hrvatskija od ove druge - da me ubiješ ne znam.
Isto tako ne znam zašto Srbi, koji izrazito vole poveznicu sa "staroslavjanstvom", te u crkvenoj liturgiji još uvijek pojaju na staroslavenskom, radije koriste grčku nego staroslavensku riječ - također ne znam.

Jedan od tisuća (hiljada) paradoksa između ova dva blesava naroda. 

(Moj omiljeni je "dom-kućanica" (hrv.), te "kuća-domaćica" (srp.) )

Enivej, na tvoje pitanje Dunavac -
riječ je o sinonimima za penis olitiga kitu

izrazito stilski obilježenima, dakle,
u govoru ih nema

Uglavnom se koriste poluzajebantski ili otvoreno zajebantski u prozi,
i isključivo u prozi: erotskoj,petparačkoj (priče u Erotici), ali i novoj urbanoj (FAK, Radaković, Ferić, itd)


Koriste se već dosta dugo, Zvonimir Majdak  (tj. "Suzana Rog") je još 70-tih i 80-tih koristio to u svojim erotskim pričicama..
nemam pojma odkuda su, i da li su stvarno neologizmi, ali zvuče mi dosta rusko, naročito druga

 

 
Hval ti na pojašnjenju i  za primere naših paradoksa

Mislim da je jedan od najupecatljivijih primera kako se Srbi bore protiv svog jezika izreka: "Trbuhom za kruhom"
Danas bi to zvucalo: "Stomakom za hlebom"

Dobar primjer - nisam znao za njega

Sigurno neko zna da mi kaze ovo 

zdravo=zdravo
star radis= pretpostavljam da je: kaj delas?
kako si? =kako si?
iz kje prihajaš? =otkud si?
koliko let imaš? =koliko imaš godina?

nije sve sto si trazio, ali eto

Odlična tema! 
U Srbiji se često u zadnjih par godina koristi reč "spočitavati", za koju mislim da je hrvatska(hrvacka?),
pa me interesuje da li je neadekvatni prevod za nju na srpski(srbski?) reč zamerati ?

Spočitavaju mi da... = Zameraju mi da ...