Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 30. Sep 2025, 13:53:58
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 203 204 206 207 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vesti iz domace privrede i ekonomije  (Pročitano 726932 puta)
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.8
Došli bučno,
otišli tajno

Dijana DIMITROVSKA, 18. novembar 2006

KADA je pre nešto manje od godinu dana stupila na srpsku ekonomsku i političku scenu, nadmećući se za posao izgradnje kargo terminala na Aerodromu Beograd,američku kompaniju "Dajn korp" pratilo je očekivano"nevreme":oluju su podigli mediji koje je,za razliku od tendrske komisije i nadležnih na Aerodrumu ,itekako zanimala špijunska i kriminalna reputacija ove kompanije.
Imalo se šta i otkriti". Raznovrsnere afere: od špijunskih do biznisa sa narkoticima,belim robljem,seks trafikingom i sličnim poslovima, koje je ova firma obavljala po celom svetu, ali i na Kosovu i u Bosni."Nadležni"su tada između "Svisporta", koji je svetski lider u oblasti karga, i "Dajn korpa" sa prljavom reputacijom i predznakom CIA, izabrali ove druge.

VEO TAJNE

PRESUDILO je,kako su govorili,to što je" Dajn korp" dao rok ulaganja od godinu dana, a Svisport nudio postepeno ulaganje čak do 2049.godine.
Da je ono što je brzo često i kuso pokazalo se ovih dana kada je "Dajn korp", gotovo godinu dana posle dobijanja posla, vrednog 60 miliona dolara, naprasno odustao od izgradnje kargo terminala.Za razliku od bučnog ulaska,Srbiju je napustio tiho.Gotovo nečujno. Da kojim slučajem baš "Novosti" nisu obelodanile tu vest, prošle nedelje, pitanje je do kada bi se sve držalo u tajnosti.
Kada je raskid ugovora raskrinkan, nadležni su kratko saopštili:"Dajn korp" je odustao od posla jer su mu pale deonice na njujorškoj berzi za 40 odsto.
I,nikom ništa.
u neku ruku to se i očekivalo.Jer, svoju svestranu karijeru "Dajn korp" je započeo kao firma koja radi po ugovoru za amričko ratno vazduhoplovstvo još 1945.godine.Od tada uspešno je gradila imidž kompanije sa špijunskim pedigreom.Američkoj javnosti ova firma sinonim je za prljave poslove i CIA.Tako ju je predstavio američki "Insajr magazin".
"Koristeći bliske veze u vladinim krugovima "Dajn korp" pruža širok spektar usluga od prevara do pranja novca,delujući kao "virtuelni cevovod" koji povezuje poslovnu(privatnu) i vladinu(javnu) sferu."Dajn korp" je postala jedna od najvećih poslovnih partnera američke vlade u informativno-tehnološkom sektoru.Poput firmi "Lokid Martin" SAIC,AMS i drugih i "Dajn koirp" ima ugovor sa vladom da "upravlja saveznim bazama podataka".

SVE SUMNjIVO

KLIJENTI su joj,piše dalje ovaj časopis, DEA,ministarstva odbrane,pravde i spoljnih poslova SAD,Poreska služba,Komisija za hartije od vrednosti.
"Dajn korp " je dobila i vrhunski posao administratora mreže imejlova i informativno-tehničkih sistema CIA i Ministarstva pravde.Tako je mogla da zataškava vladino-korporativne kriminalne aktivnosti. Funkcioneri "Dajn korpa" rade na kriminalnom organizovanju belih kragni.Oni ugovaraju poslove sa vladom u kojima šteluju kompjuterske sisteme kako bi američkoj administraciji omogućili prevare i nepravilnosti.
Isti magazin objavio je i sledeće:supervizori "Dajn korpa" bili su angažovani u Bosni u prostituciji i trgovini belim robljem, računajući i dečake i devojčice od 12 godina koje su seksualno zlostavljali.
Publikacija pod nazivom "Otporaši" koja objavljuje sumnjive aktivnosti američke vojske tvrdi da je CIA angažovala "Dajn korp" da osmatra aktivnosti srpske vojske za račun OVK.
Za ovu firmu radili su na posredan ili neposredan način Bob Gelbard,nekadašnji ambasador UN u Hrvatskoj,i Viljem Voker,bivši šef Verifikacione misije OEBS na Kosovu.Obojica su nekada službovali u Južnoj i Srednjoj Americi.Voker je bio ambasador SAD u El Salvadoru, ali i jedno vreme zaposlen u "Dajn korpu".Gelbard je radio kao specijalni izaslanik Stejt depratmenta za borbu protiv kokainske mafije.
BAŠ SRAMNO

NjIHOVO druženje,privatno i poslovno, nastavljeno je i na našem području.Baš je Gelbard urgirao da se Voker postavi za feša Verifikacione misije na Komsetu.
"Sandej tajms" je 2000.godine obelodanio da su "na Kosovu oficiri CIA prerušeni u članove posmatračke misije tokom 1998. i 1999.godine razvili veze sa OVK".Kada je posmatračka misija napustila Kosmet, sedam dana pre početka bombardovanja,njihovi satelitski telefoni i GSP uređaji predati su tajno OVK,kako bi gerilski komandanti bili u stalnoj vezi sa NATO i Vašingtonom.Pojedine vođe OVK imale čak i broj mobilnog telefona Veslija Vlarka,glavnokomandujućeg NATO.
Bili su aktivni i u Bosni.Kada je tokom 2000.godine američka tajna policija napravila raciju u hangaru "Dajn korpa" u Bosni ustanovljeno je da su zaposleni trgovali oružjem,da su kupovali prostituke na trajno korišćenje po ceni od 600 do 800 dolara.U posao su bili uključeni nadzornici i rukovodioci "Dajn korpa".
Malo pre toga,Teksašanin Ben Donston otpušten je iz "Dajn korpa" jer je progovorio o prostituciji u južnoj srpskoj pokrajini.On je javno rekao da "više nije mogao da gleda svoje sredovečne kolege kako imaju seksualne odnose sa maloletnicima od 12 do 15 godina.
Uprkos prljavoj reputaciji firme koja je bila prisutna na svim američkim ratišti,a. od Haitija,Somalije,Kuvajta,Kolumbije,Bolivije Bosne,Kosova-dobila je posao u Srbiji.Da grade terminal na beogradskom aerodromu.Samo nadležnima nije bilo važno čime se bave.Goran Kaličanin,predsednik tenderske komisije,tada je škrto rekao:"Nismo istraživali čime se bave.Nama je važno samo da je firma finansijski sposobna".
Ugled nisu imali,a sada se pokazuje, nisu imali ni novca.Srbija je izgubila posao vredan 60 miliona dolara i godinu dana tapkanja u mestu.A sve to zbog loše procene ili nečije provizije.


DROGA

Prema izveštaju "Vašington tehnolodži magazina" prihod" "Dajn korpa" u 2000.godini iznosio je 1,8 milijardi dolara.Tokom 2002. ova firma čije je sedište u Restonu,u Virdžiniji,samo sa američkom vojskom potpisala je ugovore koji su joj doneli 2,3 milirdi dolara prihoda.
Za posao u Kolumbiji,gde je uništavala polja koke "Dajn korp" je zaradila 200 miliona dolara.Tu akciju pokrenuo je Bil Klinton ,a odobrio Pentagon.Otrovnim herbicidima poprskano je tada 14 odsto teritorije Kolumbije što je izazvalo ekološku katastrofu.


IMUNI NA PROVERE

"Dajn korp" drži i granične prelaze izmeću SAD i Meksika,mnoge poligone Pentagona i celu flotu predsedničkih aviona u SAD.Budući da je privatni izvođač radova za Pentagon, ova kompanija ne potpada pod kodeks časti američke vojske,niti pod jurisdikciju pravosuđa.Na njih se ne primenjuje kongresno ograničenje o broju vojunika i nemaju obavezu da se obraćaju javnosti putem medija.

BILI U KOMISIJI

U tenderskoj ko­mi­si­ji Aero­dro­ma Be­o­grad bili su:pred­sed­nik Go­ran Ka­liča­nin, inače za­me­nik ge­ne­ral­nog di­rek­to­ra jav­nog pred­u­zeća Aero­drom Be­o­grad i član G 17 plus, De­jan Ko­cić, pred­stav­nik Mi­ni­star­stva za ka­pi­tal­ne in­ve­sti­ci­je ( ne­stra­nač­ka lič­nost), Dra­gan Pe­ne­zić, pred­stav­nik Mi­ni­star­stva za eko­nom­ske od­no­se sa ino­stran­stvom (DSS), Mi­o­drag Mi­lo­va­no­vić, pred­sed­nik Uprav­nog od­bo­ra Aero­dro­ma Be­o­grad (DSS) i Mi­lo­rad Ko­stić, član Uprav­nog od­bo­ra Aero­dro­ma Be­o­grad, (NS).


Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.8
Vodič za investitore
Beograd -- Kosultantska kuća Prajsvoterhaus-Kupers objavila četvrtu godišnju publikaciju o poslovanju i investiranju u Srbiji.



Publikacija je namenjena stranim ulagačima zainteresovanim za srpskog tržište. Kako se navodi u saopštenju te kuće, publikacija je pregled propisa kojima se uređuje poslovanje u Srbiji i objavljena je da bi pomogla potencijalnim investitorima.

Prajsvoterhaus-Kupers će, pored izdanja na engleskom jeziku, prvi put objaviti verziju izdanja na nemačkog, zbog povećanog interesoanja za Srbiju među kompanijama sa tog govornog područja. Ta verzija izlazi iz štampe početkom decembra.

Izvor: B92
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.8
Mali i srednji najprofitabilniji
Beograd -- Sektor malih i srednjih preduzeća u Srbiji prošle godine imao veću stopu profitabilnosti od privrede.


Kako je saopštilo Ministarstvo privrede, ta profitabilnost bila je veća od industrijske u celini za četiri odsto, a 7,3 odsto u odbosu na velika preduzeća.

U izveštaju Ministarstva privrede o malim i srednjim preduzećima i preduzetništvu u 2005. navodi se da je taj sektor privrede bio najrentabilniji, sa stopom profitabilnosti od 40 odsto. Oko 70 odsto profita tog sektora ostvareno je u trgovini i prerađivačkoj industriji, a 64,2 odsto na teritoriji Beograda i Južnobačkog okruga.

U tom sektoru prošle godie je radilo 810.000 ljudi, a zaposlenost je bila veća 7,7 odsto nego u 2004. Ukupan promet u toj oblasti bio 2,7 milijardi dinara, što je 4,7 odsto manje nego 2004.

Sektor MSP i preduzetništva obuhvatao je, 2005, 276.695 preduzeća, od čega 72.284 malih, 2.452 srednjih i 201.959 radnji.

Izvor: B92
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.8
Mala i srednja preduzeća najprofitabilnija


Sektor malih i srednjih preduzeća (MSP) u Srbiji imao je prošle godine veću stopu profitabilnosti od privrede u celini za četiri procenta, ali i za 7,3 odsto od velikih preduzeća, saopštilo je Ministarstvo privrede Srbije.

U izveštaju Ministarstva privrede o MSP i preduzetništvu u 2005. godini, navodi se da je taj sektor privrede bio najrentabilniji sa stopom profitabilnosti od 40 odsto.

Kako je istaknuto, 70 odsto profita tog sektora ostvareno je u trgovini i preradjivačkoj industriji.
Od ukupnog profita MSP, 64,2 odsto ostvareno je na teritoriji Grada Beograda i Južno-bačkog okruga.

U sektoru MSP i preduzetništva lane je radilo 810.000 ljudi, a zaposlenost je bila veća za 7,7 odsto u odnosu na 2004. godinu, dok je istovremeno ukupan promet u toj oblasti bio 2,7 milijardi dinara, što je pad za 4,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Sektor MSP i preduzetništva obuhvatao je 276.695 preduzeća, od čega 72.284 malih preduzeća, 2.452 srednjih preduzeća i 201.959 radnji.


Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice


Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 974
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
SMANJITI KORUPCIJU,POVECATI SARADNJU!

Na­i­me, jo­go­i­stoč­na Evro­pa mo­ra­će da po­bolj­ša bor­bu pro­tiv ko­rup­ci­je, pod­stak­ne kon­ku­ren­ci­ju i oja­ča re­gi­o­nal­nu pri­vred­nu sa­rad­nju ako že­li da pri­vu­če vi­še kva­li­tet­nih stra­nih in­ve­sti­ci­ja, za­klju­če­no je u za­jed­nič­kom iz­ve­šta­ju Or­ga­ni­za­ci­je za eko­nom­sku sa­rad­nju i raz­voj i Pak­ta za sta­bil­nost ju­go­i­stoč­ne Evro­pe, u ko­me je ana­li­zi­ra­no sta­nje u de­vet ze­ma­lja re­gi­o­na: Al­ba­ni­ji, BiH, Bu­gar­skoj, Sr­bi­ji, Hr­vat­skoj, Ma­ke­do­ni­ji, Mol­da­vi­ji, Cr­noj Go­ri i Ru­mu­ni­ji.
U iz­ve­šta­ju se is­ti­če da je na ju­go­i­sto­ku Evro­pe ostva­ren su­štin­ski na­pre­dak u li­be­ra­li­za­ci­ji tr­go­vin­skog re­ži­ma i sma­nje­nju po­re­znih sto­pa za kor­po­ra­ci­je, ko­je su sa­da iz­me­đu de­vet i 20 od­sto. Ali, pri­vred­ni rast i re­for­me ni­su sma­nji­le sto­pu ne­za­po­sle­no­sti u re­gi­o­nu, ko­ja je na za­pad­nom Bal­ka­nu u pro­se­ku ve­ća od 20 pro­ce­na­ta. Upo­zo­ra­va se, ta­ko­đe, i na či­nje­ni­cu da su di­rekt­ne stra­ne in­ve­sti­ci­je ve­o­ma za­vi­sne od pri­va­ti­za­ci­je, te da je 90 od­sto pri­ho­da kon­cen­tri­sa­no u Sr­bi­ji, Ru­mu­ni­ji, Bu­gar­skoj i Hr­vat­skoj.
Ula­zak u član­stvo EU po­mo­gao je re­form­skom pro­ce­su u Bu­gar­skoj i Ru­mu­ni­ji, ko­je pred­vo­de re­gi­on u pri­me­ni po­li­ti­ke in­ve­sti­ci­ja i kon­ku­ren­ci­je. U iz­ve­šta­ju se, me­đu­tim, upo­zo­ra­va da bi sva­ka ze­mlja mo­gla da uči­ni vi­še i u do­me­ni­ma ko­ji ni­su ve­za­ni di­rekt­no za član­stvo u EU, kao što su re­for­ma si­ste­ma re­gu­la­ci­je, po­re­zni si­stem i ljud­ski ka­pi­tal. Ta­ko­đe, tre­ba­lo bi da se po­bolj­ša jav­na upra­va i do­sled­ni­je pri­me­nju­ju za­ko­ni o bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je. Do­sa­da­šnja prak­sa je po­ka­za­la da je bi­lo pre­ma­lo is­tra­ge, op­tu­žni­ca i pre­su­da iz te obla­sti.
U po­re­skom i ca­rin­skom si­ste­mu je, ipak, ko­rup­ci­ja sma­nje­nja za­hva­lju­ju­ći ja­sni­joj ad­mi­ni­stra­tiv­noj pro­ce­du­ri, ali i da­lje po­sto­ji su­kob in­te­re­sa kod dr­žav­nih slu­žbe­ni­ka, pre sve­ga, ka­da je reč o ten­de­ri­ma za jav­ne na­bav­ke.

Izvor:Novosti
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice


Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 974
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Sacuvali i dusu i fabriku!

PRI­VA­TI­ZO­VA­NA Va­lja­o­ni­ce alu­mi­ni­ju­ma u Se­voj­nu sa­da "Im­pol Se­val", još ni­je "eks­plo­di­ra­la", ali se to oče­ku­je 2011. go­di­ne: ta­da pro­iz­vod­nja tre­ba da do­stig­ne 82 hi­lja­de to­na. Sa­mo dan uoči pri­va­ti­za­ci­je, u či­ta­voj 2002. go­di­ni, pro­iz­vod­nja je bi­la 13.596 to­na.
Šta se to do­go­di­lo u tri go­di­ne "slo­ve­nač­kog ga­zdo­va­nja" Va­lja­o­ni­com?

SA­MO US­PE­SI
NA­KON "pod­vla­če­nja cr­te" is­pod pr­vog in­ve­sti­ci­o­nog ci­klu­sa, okon­ča­nog na­kon tri go­di­ne od pri­va­ti­za­ci­je, re­zul­tat iza ko­ga sto­je no­vi vla­sni­ci, "Im­pol" iz Slo­ven­ske Bi­stri­ce i za­po­sle­ni u se­voj­nič­koj fa­bri­ci, je­dan je od naj­u­spe­šni­jih u tran­zi­ci­o­noj Sr­bi­ji.
U 77 in­ve­sti­ci­o­nih pro­je­ka­ta, ulo­že­no je ukup­no 30,5 mi­li­o­na evra; pro­iz­vod­nja je uve­ća­na tri i po pu­ta, a pro­šle go­di­ne po­stig­nut je re­kord svih vre­me­na: 43.355 to­na, ko­ji će već ove go­di­ne bi­ti obo­ren sa 48 hi­lja­da to­na.
Broj rad­ni­ka je sa 1.129 sma­njen na 740, a pro­duk­tiv­nost uve­ća­na 7,2 pu­ta. U post-pri­va­ti­za­ci­o­nom pe­ri­o­du za­ra­de su uve­ća­ne za 104 od­sto.
Upo­re­do sa ova­kvom pro­iz­vod­njom, u Va­lja­o­ni­ci je sa­gra­đe­na i pu­šte­na u prob­ni rad no­va liv­ni­ca, sa naj­sa­vre­me­ni­jom opre­mom i teh­no­lo­gi­jom, ka­pa­ci­te­ta 50 hi­lja­da to­na go­di­šnje, vred­na 16 mi­li­o­na evra. Sa sta­rom liv­ni­com, po­ten­ci­jal se­voj­nič­ke fa­bri­ke me­ri se ci­from od sto hi­lja­da to­na!
Ka­ko se to do­go­di­lo? Je li fa­bri­ka "pro­da­la du­šu" Slo­ve­ni­ji?
- Če­sto nam ka­žu: "vi ste slo­ve­nač­ka fa­bri­ka" - pri­me­ću­je Nin­ko Te­šić, di­rek­tor i "sta­re" i "no­ve" Va­lja­o­ni­ce. - Ni­smo! "Im­pol-Se­val" je i po­sle pri­va­ti­za­ci­je srp­ska fa­bri­ka. Slo­ven­ci ni­su vla­sni­ci fa­bri­ke, već ak­ci­ja. "Im­pol-Se­val" je srp­sko "prav­no li­ce". Fa­bri­ka, ma­ši­ne, imo­vi­na - sve je vla­sni­štvo "Im­pol-Se­va­la", a ak­ci­o­na­ri su sa­mo vla­sni­ci ak­ci­ja.
UVEK NA SVO­ME
DI­REK­TOR ta­ko­đe po­ru­ču­je:
- Tri su osnov­na pra­va ak­ci­o­na­ra: da upra­vlja­ju ak­ci­o­nar­skim dru­štvom po za­ko­ni­ma Sr­bi­je, da ras­po­de­le di­vi­den­du, ako je ima i ako skup­šti­na ak­ci­o­na­ra ta­ko od­lu­či i da, ne daj bo­že, ras­po­de­le ste­čaj­nu ma­su, kad se svi pre njih pod­mi­re. Da­nas su Slo­ven­ci vla­sni­ci ve­ći­ne ak­ci­ja, su­tra će, mo­žda, bi­ti En­gle­zi, ali fa­bri­ka i mi za­po­sle­ni osta­je­mo tu gde je­smo.
A, tu gde da­nas je­ste Va­lja­o­ni­ca vi­še ni­šta ni­je kao pre Slo­ve­na­ca. Rad­na i teh­no­lo­ška di­sci­pli­na ni­su za po­re­đe­nje, fa­bri­ka je osve­tlje­ni­ja, pro­ve­tre­ni­ja:
- Mno­go da­je­mo na ured­nost po­go­na i fa­brič­kog kru­ga, ne sa­mo za­to što vo­li­mo da bu­de či­sto, već što je i do­ka­za­no da je kva­li­tet pro­iz­vo­da ve­ći u či­stom okru­že­nju - na­po­mi­nje di­rek­tor.
Lic­ka­nju po­go­na i oko­li­ne fa­bri­ke pret­ho­di­lo je uki­da­nje rad­nih me­sta či­sta­ča po­go­na. Tri ili če­ti­ri či­sta­ča ni­su mo­gli da po­či­ste ono što je osta­lo iza 800 maj­sto­ra, ko­ji­ma ni na pa­met ni­je pa­da­lo da uzmu me­tlu u ru­ke.
- Ja sam maj­stor, ne­ću, valj­da, ja ško­lo­van me­tlu u ru­ke - vi­še ne mo­že da se ču­je u "Im­pol Se­va­lu".
Sva­ko či­sti svo­je rad­no me­sto. I sva­ko mo­ra zna­ti da ra­di bar još je­dan po­sao iz svo­je stru­ke, na još jed­nom rad­nom me­stu:
- Ne­ka­da smo ima­li vo­za­ča "fi­će", vo­za­ča "ke­ca", vo­za­ča "mer­ce­de­sa", vo­za­ča luk­su­znog di­rek­tor­skog auto­mo­bi­la - se­ća­ju se u "Se­va­lu". - Di­rek­to­rov vo­zač, od­no­sno nje­gov auto­mo­bil, imao "či­sta­ča vo­zi­la iz­nu­tra", pa "pe­ra­ča vo­zi­la spo­lja". Da­nas ne­ma pro­fe­si­o­nal­nih vo­za­ča. Sa­mo je­dan, a ka­da ode u pen­zi­ju - ni­je­dan.
Di­rek­to­ri "Im­po­la" iz Bi­stri­ce do Se­voj­na slu­žbe­no pu­tu­ju vo­ze­ći sa­mi. Ali, ne pu­tu­je se mno­go na re­la­ci­ji Sr­bi­ja - Slo­ve­ni­ja: tu je "kon­fe­ren­cij­ska ve­za" dva ko­le­gi­ju­ma, stal­na sa­te­lit­ska ve­za, kom­pju­ter­ska umre­že­nost iz­me­đu svih ma­ši­na i svih kan­ce­la­ri­ja.
- U su­šti­ni, ima­li smo ogrom­nu sre­ću da nas ku­pi fa­bri­ka, a ne ga­zda - ka­že Te­šić. - Go­to­vo da ne­ma per­so­ni­fi­ka­ci­je "ga­zde", jer to su lju­di iz bran­še, in­že­nje­ri, upra­va, rad­ni­ci. Svi su kao i mi. Ta je "ka­pi­sla" bi­la glav­na za uspe­šnost pri­va­ti­za­ci­je Va­lja­o­ni­ce. Jer, ume­sto oba­ve­znih 14,6 mi­li­o­na do­la­ra, no­vi ve­ćin­ski vla­snik ak­ci­ja je ulo­žio 30,5 mi­li­o­na evra, u 77 in­ve­sti­ci­o­nih pro­je­ka­ta.


ZA­RA­DE
PRO­SEČ­NA is­pla­će­na za­ra­da u pe­ri­o­du ja­nu­ar - sep­tem­bar 2006. go­di­ne je 44.000 di­na­ra u bru­to iz­no­su, od­no­sno 30 hi­lja­da di­na­ra ne­to.
Za 49 od­sto je ve­ća od pro­seč­ne za­ra­de u re­pu­bli­ci, a u od­no­su na pro­sek uoči pri­va­ti­za­ci­je Va­lja­o­ni­ce ve­ća je za 103 od­sto.

IZ­VOZ
IZ­VOZ iz se­voj­nič­ke Va­lja­o­ni­ce u ovoj go­di­ni do­sti­gao je vred­nost od 50 mi­li­o­na evra, što je je­dan od naj­bo­ljih iz­vo­znih re­zul­ta­ta u Sr­bi­ji.
Sko­ro 94 od­sto pro­iz­vod­nje na­me­nje­no je stra­nim kup­ci­ma. Pre­ko Slo­ve­ni­je, Va­lja­o­ni­ca iz Se­voj­na ima di­rek­tan pri­stup tr­ži­štu EU.

Izvor:Novosti
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
Problemi rečnog saobraćaja u Srbiji
Evropa plovi, a mi u plićaku

Kroz Srbiju prolazi 1.600 kilometara plovnog puta koji obuhvata Dunav, Savu, Tisu, Begej, Tamiš, kanal Dunav-Tisa-Dunav.

- Svoj fantastični geografski položaj Srbija do danas nije uspela da u punoj meri iskoristi, ali nisu ni ostale evropske zemlje kad je rečni transport robe u pitanju - smatra Ivana Tomić, pomoćnik ministra za kapitalne investicije.

Po njenim rečima, transport robe rekom, posebno rasutih tereta, skoro četiri puta je ekonomičniji od drumskog, a dvostruko od železničkog saobraćaja.

- U Holandiji, na primer, čak 40 odsto robe prevozi se vodom, a kod nas od pet do deset odsto - navodi Ivana Tomić.

I pored toga što količina robe koja se prevozi rekama iz godine u godinu raste, plovidba našim najpoznatijim rekama Dunavom i Savom nije uvek laka. Samo Dunav ima mnogo uskih grla, pre svega kod Apatina, gde je plovni put uzan, širine između 75 i 175 metara, a potrebno je najmanje 180 metara. Tu su i stare predvodnice kod Đerdapa 1 i 2, komore za prolaz brodova kroz branu, čije održavanje traži velika ulaganja. Plovidbu Dunavom otežavaju i mine zaostale posle NATO bombardovanja. Takođe, uska grla zbog uzanog plovnog puta nalaze se i na ušću Drave, kod Bezdana, Čivutskog rukavca, Futoga, Arankine ade. Što se tiče Save, sa navigacionog aspekta identifikovana su tri sektora koji trenutno predstavljaju značajan problem. To su uska grla kod ušća Drine, Šabačkih plićaka i Mrđanovca.

Za razliku od Dunava koji je gotovo potpuno obeležen za plovidbu, plovni put Save nije obeležen za potrebe noćne plovidbe. Kako bi ti i slični problemi bili rešeni, Ministarstvo za kapitalne investicije je na izradi master plana i studije izvodljivosti za rekonstrukciju mreže unutrašnjih plovnih puteva u Srbiji sarađivalo sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju.

- Master plan obuhvata razvoj plovnih puteva Srbije do 2025, kakav još ne postoji ni u jednoj zemlji u okruženju. Ovim planom predviđeno je da za 20 godina dođe do povećanja obima rečnog saobraćaja za četiri puta - kaže Ivana Tomić.

I pored velikih problema sa kojim se rečni saobraćaj u našoj zemlji suočava, nacionalnim investicionim planom investiranje u rekonstrukciju ovog vida saobraćaja nije predviđeno, ali očekujemo ulaganja iz evropskih fondova u iznosu od oko 100 miliona evra.

- Moglo bi se reći da je u NIP indirektno uključeno Ministarstvo turizma kojem je dodeljeno oko devet miliona evra za obnavljanje pristaništa i marina na Dunavu. Iako to nisu kapitalni već turistički objekti, teško je povući jasnu liniju između nautičkog turizma i oblasti bezbednosti rečnog transporta za koju smo mi zaduženi - navodi Ivana Tomić.

M. Cvejić

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
 Kraljevačka privreda posrnula
Problema koliko i firmi

Malo ko od zaposlenih u 18 preduzeća iz Kraljeva koja su u poslednjih nekoliko godina privatizovana može da se pohvali da mu je krenulo nabolje. Bilo da je reč o gigantima poput „Magnohroma“ i Fabrike vagona ili o manjim pogonima poput „Starog Jasena“, u velikom broju firmi nove gazde i dalje uglavnom kubure sa ogromnim nasleđenim problemima, a tek retki, poput zaposlenih u „Novom Gvožđaru“ ili „Pekarstvu“, mogu da kažu da su iz privatizacije izašli kao dobitnici.

- Mi smo zatekli potpuno ruiniranu firmu u kojoj je svaki deseti od 200 radnika imao posao. Takvo preduzeće platili smo dva miliona evra, uz obavezu da u predviđenom roku investiramo četvrt miliona. Do sada smo investirali pet puta više, a prošle nedelje smo otplatili i dve poslednje rate za dve naredne godine - kaže Milan Šćepović, zamenik generalnog direktora „Novog Gvožđara“, koji je ujedno i član konzorcijuma koji je pazario jedno od najvećih trgovinskih preduzeća u Kraljevu.

Ono što u ovoj firmi posebno ističu jeste da su doslovce sproveli socijalni program, da su zarade povećane tri-četiri puta i da uskoro planiraju novo zamašno ulaganje veće od milion evra.

Velika ulaganja čekaju i dva kraljevačka giganta „Magnohrom“ i Fabriku vagona, ali sudeći po prošloj sedmici, zaposleni u „Magnohromu“, njih više od 2.000, nemaju strpljenja. Vlasnici iz „Global stila“ već su obavešteni da će, ukoliko do 10. ne budu isplaćene zarade, biti suočeni sa generalnim štrajkom. Firma koja je prodata za svega 1,2 miliona evra, doduše uz obavezu investiranja od 23 miliona, suočena je pre svega sa ogromnim dugovanjima za energente, ali i za repromaterijale, što lako može biti omča oko vrata u preduzeću koje je izgubilo i poslove i tržište.

Poslova i tržišta će, sudeći bar po šturoj izjavi čelnika, biti za Fabriku vagona koju je pre dva meseca za neverovatnih 200.000 dolara i obavezu investiranja od 6,4 miliona kupilo Industrijsko udruženje „Donbasa“ iz Ukrajine.

- Na dobrom smo putu da ugovorimo zaista veliki posao. Za sada imamo dogovorena dva manja aranžmana. Odavde će sigurno ponovo izlaziti dosta vagona, a biće i novih radnih mesta. Ipak je 15 godina posrtanja ostavilo mnogo negativnog traga - kaže Rodoljub Maričić, generalni direktor FVK.

Više posla i dobre vesti za radnike, ali za 15 dana, najavljuje i Ljubomir Vujović, direktora „Slova“, nekada ključne štamparije u ovom delu Srbije. Za sada, nezvanično, u firmi ključa jer posla manjka, a kad nema posla...

Da li ključa ili ne ključa u „Starom Jasenu“, nismo ni zvanično ni nezvanično uspeli da saznamo. Na glavnoj radionici firme koja je bila poznata po izradi stilskog nameštaja i reparaciji istog već izvesno vreme visi natpis „štrajk“.

Mesecima su plate kasnile u Ugostiteljskom preduzeću „Srbija“, ali štrajka nije bilo. Plate su stigle, a stižu i investicije. Ova firma privodi kraju rekonstrukciju nekada ruiniranog hotela „Turist“ u jedan zaista velelepni objekat. Samo ulaganje u hotel premašiće tri puta vrednost koju je preduzeće postiglo na aukciji, a planirane su i rekonstrukcije drugih reprezentativnih objekata, poput hotela „Studenica“. Muka je samo što je sve manje onih koji imaju novca za kafanu i restorane.

I tako bi moglo da se piše do već pomenutog broja od 18 preduzeća. Naravno, uz velike muke da se dođe do direktora ili vlasnika firmi u kojima škripi, a takvih je više. Dobro ide uglavnom onim preduzećima iza kojih su stali finansijski i organizaciono jaki konzorcijumi, poput „Gvožđara“, preduzećima koja su imala već razrađeno tržište, kao „Pekarstvo“, ili onima koji poseduju lokale na atraktivnim lokacijama. Na dan kada će veliki proizvodni pogoni koji su propali u prethodnom sistemu proraditi, ipak će, izgleda, morati da se sačeka.

S. R. Trifunovi

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
Srbija zanimljivo tržište

Vrlo pažljivo pratimo razvoj tržišta u Srbiji i tek posle podrobne analize moći ćemo da donesemo odluku o pojačanju linija za Beograd, kaže u razgovoru za „Blic“ Malte Bišof, menadžer „Svis era“ za Istočnu Evropu.

U jednoj od najboljih evropskih avio-kompanija, koja je zadržala prepoznatljiv imidž i posle početka spajanja sa nemačkom „Lufthansom“ ističu da u praćenju tržišta u Srbiji posebnu pažnju poklanjaju odnosu uvoza i izvoza:

„Izvoz i uvoz su najvažniji, jer nam je cilj da povežemo poslovne ljude, ali i kompanije koje posluju na vašem tržištu. Celokupno gledano, tržište Istočne Evrope ima veliki potencijal. Države u ovom regionu su na putu u Evropsku uniju što će olakšati poslovanje, a Rumunija i Bugarska već u januaru postaju članice Unije. Kada je bio prvi talas proširenja EU pre dve godine, naša kompanija je pojačala linije za Prag i Varšavu, koji su postali regionalni centri“.

Prvi čovek kompanije Kristof Franc je na „krštenju“ novog „Erbasa A330“, na aerodromu u Cirihu, koji je nazvan „Bern“ otkrio tajnu uspeha kompanije koja je u prvih devet meseci 2006. prevezla 7,1 odsto više putnika nego u istom periodu prošle godine.

„U prvih devet meseci 2006. smo prevezli 7,8 miliona putnika. Za razvoj kompanije najvažnija su tri faktora. To su povećanje kapaciteta, partnerstvo sa ‘Lufthansom’ i članstvo u udruženju ‘Star erlajns’.

A. P.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
Ko su novi srpski privrednici

Četiri petine preduzeća prodatih na javnim aukcijama kupila su domaća fizička lica. Matematika kaže da su građani Srbije na do sada održanih 187 aukcija potrošili 47,5 milijardi dinara ili više od pola milijarde evra. Ko su novi vlasnici srpskih firmi i u čije su ime oni nastupali na aukcijama, pitanje je na koje najčešće nije lako dati odgovor.

Suprotno očekivanjima, imena najvećeg broja kupaca na aukcijama nisu poznata široj javnosti. Tako se, na primer, o Dušanu Dunjiću iz Vrnjačke Banje, rekorderu sa sedam preduzeća kupljenih na aukcijama, zna jedino da, osim srpskog, ima i državljanstvo Švajcarske, gde je dugo radio. U Srbiju se vratio po započinjanju procesa privatizacije u koju je do sada uložio više od 110 miliona dinara (1,38 miliona evra), a uglavnom je kupovao firme iz kraljevačke regije. Najviše novca - 51 milion dinara - Dunjić je platio za GP „Rad“ iz Vrnjačke Banje.

Međutim, kakva će biti njegova sudbina, kao i sudbina kupljenih preduzeća, ostaje da vidimo, jer je on trenutno u pritvoru. Kako se moglo čuti, navodno zbog utaje poreza.

I među kupcima koji su po pet puta pobeđivali na aukcijama samo jedan je poznat široj javnosti. Reč je o šefu vladinog Ekonomskog tima za Kosovo i Metohiju i vlasniku kompanije „ABS holding“ Nenadu Popoviću, koji je na aukcijama kupovao isključivo firme izdvojene iz nekadašnjeg „Minel holdinga“. Za četiri firme koje je kupio kao fizičko lice i jednu gde je nastupao ispred konzorcijma zaposlenih, Popović je izlicitirao ukupno 577,8 miliona dinara (7,2 miliona evra). Zašto je Popović, iako vlasnik kompanije koja samo u Rusiji zapošljava nekoliko hiljada ljudi, na aukcijama nastupao kao fizičko lice? Odgovor je jednostavan: po Zakonu o privatizaciji, pravna lica kupci na aukcijama plaćaju odjednom i u celosti, dok fizička lica imaju mogućnost plaćanja u šest godišnjih rata. Prevashodno iz tog razloga kao fizička lica kupci na aukcijama se pojavljuju i drugi poznati biznismeni. Prema nezvaničnim informacijama koje su nam potvrđene iz više izvora, između ostalog i u Agenciji za privatizaciju, poznati često na aukcijama učestvuju preko posrednika, ljudi koji ne kupuju za sebe već za druge. Filip Cepter, najbogatiji Srbin na rang-listi poljskog „V’prosta“, jedan je od biznismena za koje se veruje da na aukcijama nastupa preko Mirka Rašića, zemljaka i dugogodišnjeg partnera koji je na aukcijama kupio pet preduzeća, potrošivši 289,7 miliona dinara (kupio „Jugometal“, „Hidrotehnika-Beogradgradnju“, preduzeće „Kultura“...).

Sumnju u kupovinu preko posrednika izaziva i priličan broj aukcija na kojima su anonimni pojedinci pobeđivali moćne firme i biznismene. Kao junaci u borbi sa Golijatom posebno su se proslavili Slobodan Šćekić koji je Poljoprivredno dobro „Sloga“ iz Kaća ugrabio ispred nosa „Delta M“, Rodića, Matijevića i Mileta Dragića, kao i Goran Stanarević koji je na licitaciji za beogradsku „Pro muziku“ pobedio „Delta sport“, Madlen Cepter, „Zekstru“ i, kako piše na sajtu Agencije za privatizaciju, „maloletnu Danicu Karić“.

Među onima koji su po pet puta pobeđivali na aukcijama su i beogradski privrednik Miloš Ljujić, najpoznatiji po kupovini hotela „Srbija“ za koji je platio 250 miliona dinara, i Đura Obradović, koji je za Poljoprivredni kombinat „Budućnost“ iz Dobanovaca platio čak 470 miliona dinara.

Inače, poljoprivredna dobra ubedljivo su na prvom mestu po postignutim cenama. Najsvežiji primer je poslednja aukcija u Novom Sadu, jedna od najdramatičnijih do sada. Nakon žestoke bitke sa Zoranom Matijevićem, sinom vlasnika Mesne industrije „Matijević“, biznismen iz Bačke Topole Mile Jerković za Poljoprivredno dobro „Bačka“ iz Sivca (ima više od 3.500 hektara zemlje) platio je čak 1,15 milijardi dinara (preko 14 miliona evra). Nakon aukcije, Jerković, koji je vlasnik desetak firmi („Topolatrans“, „Autobanat“, Srem ekspres“...), rekao je da očekuje da će cena jednog hektara po ulasku Srbije u EU premašiti 5.000 evra.

Branislav Krivokapić

    BLIC ISTRAŽUJE
    Čak četiri petine firmi na aukcijama pokupovala fizička lica
    DUŠAN DUNJIĆ

    Rekorder po kupovini završio u policiji

    Dušan Dunjić i tri suvlasnika i rukovodioca nedavno su privedeni zbog sumnje da su zloupotrebili službeni položaj u HTP „Fontana“ u Vrnjačkoj Banji. On se u tom preduzeću vodio i kao jedan od kupaca i kao generalni direktor. Dunjić je jedan od najkontroverznijih biznismena koji su tokom privatizacije postali čuveni po seriji kupovina firmi u ovom regionu.

    U zamašnoj karijeri Dunjića, koji se pod lupom istražnih organa našao zbog sumnjivih transfera u okviru HTP „Fontana“, a pominje se iznos od 40 miliona dinara, zabeleženo je da je bio inspektor za privredni kriminal u Trsteniku, direktor odmarališta na Tari, pa predsednik Izvršnog odbora SO Vrnjačka Banja pre uvođenja višestranačja, pa potom i potpredsednik opštine u tom periodu.

    Dunjićev uspon na lestvici uspešnih privrednika počinje 1994-95. godine kada je u Lupovu kod Vrnjačke Banje, gde je i rođen, pokrenuo proizvodnju armaturne mreže. U istom selu imao je i benzinsku pumpu za koju zluradi tvrde da je imala goriva kada ga niko nije imao u Srbiji. Vrlo malo se zna i o njegovim poslovima vezanim za adaptaciju i uređenje lokala u Beogradu, a još manje o tome kako je iz JUL-a prešao u SPO.

    U žižu javnosti Dunjić je dospeo kada je počeo gradnju apartmanskog naselja „Jezero“ u Vrnjačkoj Banji, zbog čega je privođen jer je sumnjičen da je jedan apartman prodavao i po tri puta.

    S. R. T.
    MILE JERKOVIĆ
    Brzo kapiram i bez fakulteta

    Mile Jerković (50), čovek koji je uspeo na aukciji da pobedi čak i Mesnu industriju „Matijević“ i uzme im ispred nosa vredno poljoprivredno dobro, priča za „Blic“ kako je 1978. sa 200.000 nemačkih maraka krenuo u privatni biznis, među prvima u Vojvodini.

    - Počeo sam sa jednim kreditom u koji sam založio svu svoju imovinu, kao i imovinu pokojnog brata i oca, i sa nekih 200.000 maraka krenuo u ugostiteljski i trgovački posao - priča on. Najpre je, kako veli, kupio sedam trgovinskih radnji i tri restorana u Bačkoj Topoli. Zatim je 1988. posao proširio, kupivši 10 autobusa, a ujedno se bavio uvozom i izvozom velikih količina nafte, pšenice i kafe. Bio je najveći partner „Centrokopa“. Već 20 godina ima u vlasništvu 500 jutara zemlje.

    - Godine 2002. kupio sam sa dva prijatelja vinariju u Erdeviku, a nedugo zatim izašao sam iz tog posla, a oni su me isplatili. Shvatio sam da je budućnost u prevozu i poljoprivredi - navodi Jerković. Na pitanje kako se oseća kada ga nazivaju „kraljem drumova“, on kaže: „Voleo bih da sam car!“, a kao recept svog uspeha navodi rad, red i disciplinu. Kaže da je završio Višu upravnu školu i nekoliko zanata: mehaničarski, trgovinski i ugostiteljski.

    - Ne treba meni fakultet, brzo kapiram i imam dosta snage, pa se moji saradnici često čude. Koje god sam preduzeće uzeo, udvostručio sam mu profit. Na primer, „Auto-Banat“ je pre nego što sam ja došao imao mesečnu realizaciju 30 miliona, a sad ima 60 miliona dinara - priča Jerković.

    M. M

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 203 204 206 207 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 30. Sep 2025, 13:53:58
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.245 sec za 14 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.