Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 25. Sep 2025, 12:26:30
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 120 121 123 124 ... 729
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Geo-politicke i ekonomske vesti iz sveta  (Pročitano 394604 puta)
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
Škoti hoće nezavisnost

Škotska je spremna da na eventualnom referendumu glasa za nezavisnost od Britanije i time se odrekne svog sunarodnika Gordona Brauna, koji slovi za budućeg britanskog premijera.

Nalazi ankete, koju je sprovela kompanija za istraživanje javnog mnjenja ICM, objavljeni u listu „Skotsman“, pokazuju da bi više od polovine birača u Škotskoj (51 odsto) glasalo za nezavisnost prvi put posle 1998. kada je osnovan škotski parlament.

To otkriće je potreslo laburistički establišment i pojačalo pritisak na Vestminster da što pre obavi prelazak sa Tonija Blera na Gordona Brauna, Škota po nacionalnosti, u trenutku kada škotski poslanici iz redova laburista traže od ministra finansija da preuzme dužnost i spase izbore. Anketa je neprijatna i za samog Brauna koji će prvih nedelja na položaju premijera u maju iduće godine morati da rešava probleme u svojoj postojbini. Situacija je neprijatna i zbog toga što bi Škotska mogla da glasa za otcepljenje u godini u kojoj se slavi 300. godišnjica Akta o ujedinjenju iz 1707, kada se Škotska pripojila Engleskoj.

CDC/JS

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
ŠTIT ZA TERORISTE
Izraelski vojnici ubili dve Palestinke koje su svojim telima štitile teroriste opkoljene u džamiji

Živi štit....
TEL AVIV - Izraelski vojnici otvorili su juče vatru na grupu žena koje su se okupile ispred džamije u Beit Hanunu na severu pojasa Gaze da posluže kao ljudski štitovi naoružanim Palestincima skrivenim unutra, ubivši dve Palestinke i ranivši još desetak, rekli su palestinski zvaničnici i očevici. Opsada džamije, koja je trajala 19 sati, okončana je nešto kasnije, pošto su svi Palestinci skriveni u njoj pobegli, saopštila je izraelska armija (IDF) i palestinski izvori.
Palestinci su pobegli zahvaljujući protestu žena. IDF je rekla da vojnici nisu pucali na Palestinke, već na naoružane ekstremiste koji su učestvovali u protestu, javio je Radio Izrael. Naoružani Palestinci su iz džamije otvorili vatru na vojnike prošle noći i jutros, a vojnici su uzvraćali i šok-bombama, suzavcem rasterivali demonstrantkinje i buldožerima srušili jedan zid bogomolje ne bi li naterali militante da se predaju.
Beit Hanun je poprište žestokih okršaja od srede ujutro, kada je izraelska vojska započela novu vojnu akciju, u nastojanju da zaustavi raketiranje južnog Izraela. Očevici kažu da se tokom sukoba urušio deo krova džamije, ali su palestinski izvori rekli da niko nije povređen. Dok su trajali sukobi, radio-stanica Hamasa objavila je poziv ženama da idu u Beit Hanun i zaštite skrivene u džamiji. Desetine žena je žurno otišlo iz svojih domova i našlo se na udaru vatre.
- Riskirale smo živote da bismo spasle naše sinove - izjavila je 40-godišnja Uma Muhamed za AFP, dok je 21-godišnja Nida Radih objasnila da su stotine žena ušle u džamiju i opkolile "borce za slobodu" da bi ih spasle.
Najmanje 21 Palestinac poginuo je od početka te nove vojne akcije, uključujući četvoricu članova vojnog krila vladajućeg Hamasa, ubijenih u izraelskom napadu iz vazduha prošle noći u gradu Gazi. Istovremeno je u Vitlejemu na Zapadnoj obali poginula jedna starija Palestinka za vreme akcije hapšenja, rekli su palestinski očevici. Ona se našla u unakrsnoj vatri militanata skrivenih u jednoj kući i vojnika koji su je opkolili.
Predsednik Palestinske uprave Mahmud Abas, koji je i vođa umerenijeg Fataha, pozvao je Sjedinjene Američke Države da intervenišu kako bi bila zaustavljena izraelska vojna akcija u pojasu Gaze.
(AG.)

Izvor: Press
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Nemam ništa, al' za Srpsku dajem sve!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 10242
Zastava Pale - Republika Srpska
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.7
mob
Samsung S7220
Što prljavije to unosnije

Kongresmen iz Teksasa, suočen sa konkurencijom na izborima, najpre od svog sekretaru za štampu zahteva: “Ubaci u novine priču da moj oponent ima seksualne odnose sa svinjom!” Sekretar se čudi i pita: “Imamo li mi ikakav dokaz za to?” Političar mu na to podvikne: “Dokaz? Dovraga, samo neka on to poriče!”
Sa ove stare anegdote iz vremena američkog predsednika Lindona Džonsona, skinuta je ovih dana patina zahvaljujući njenoj neodoljivoj sličnosti sa “kreativnošću” koja prati izbornu trku 2006. godine za američki Kongres. Uoči izlaska Amerikanaca na birališta 7. novembra sve američke sapunske opere i serije poklekle su pod udarom bujice političkih poruka koje stižu sa TV ekrana u SAD.
“Očajne domaćice” mogu da pozavide političarima koji u grčevitoj borbi za svaki glas - jer botla za oba doma je vrlo tesna - ne prežu od najnižih među najnižim udarcima po protivnicima. Dobar ukus ne kontroliše nervozu republikanaca koji, uprkos teškom i neprijatnom bremenu Iraka, pokušavaju da zadrže kontrolu u oba doma Kongresa, a ni demokratska, nestrpljivih da im to uskrati. Rezultat je jedna od najprljavijih kampanja u istoriji SAD.
Zaigrali su na kartu seksa i “gnusnih igara”. Među rekorderima takvog “političkog marketinga” verovatno da je najuverljivija (anti) reklama u Tenesiju uperena protiv demokratskog kandidata Harolda Forda, mladog neoženjenog crnca. Reklmani spot prikazuje plavušu obnaženih ramena koja uzdiše i šapuće sa ekrana: “Harolde, pozovi me”. Poruka je polako nestala sa ekrana, ali tako da je njeno povlačenje bilo primećeno. Ostao je gorki ukus optužbi za rasnu diskriminaciju.
U Virdžiniji se ne smiruju strasti pošto je republikanski senator Džordž Alen napao demokratskog protivkandidata Džejmsa Veba, autora više romana, jer su mu zasmetali delovi njegovih knjiga sa - seksualnom konotacijom. “Golicavi” delovi romana, izvučeni iz konteksta, našli su se u centru pažnje predizborne, dok su u zapećku ostali svi pozitivni napisi o knjigama ovog autora.
- Ron Kajnd plaća za seks! - obznanio je u svojoj poruci preko TV ekrana Republikanac Pol Nelson na račun demokratskog ptotivkandidata Kajnda.
Ispostavilo se da se ova opaska odnosi na zakon kome su se protivili mnogi republikanci u Predstavničkom domu u vezi sa istraživanjima Nacionalnog instituta za zdravlje koje su se odnosile na seksualna pitanja.
Seksualnim aluzijama najveći konkurent u izbornoj kampanji bio je - novac. Demokratski senator Hari Rid je uhvaćen da je načinio profit od 700 hiljada dolara prodajom zemlje, “zaboravivši” da taj profit prijavi. Pored toga, koristio je fondove kampanje da isplati božićni višak svom osoblju, i to - tri godine za redom.
Demokrate, s druge strane, uporno “gađaju” republikance na temu Iraka. Više od deset negativnih “reklama” demokrate su snimile kritikujući republikance što su glasali protiv 1500 dolara bonusa za američke trupe u Iraku.
U ludilu želje za pobedom bilo je i paradoksa. Demokratski senator Dik Darbin iz Ilinoisa je, previđujaći da je bio član Kogresa za koji ponovo konkuriše izjavio:
- Ovaj Kongres će ostati zabeležen u istoriji kao kongres koji ništa nije radio?!
Najzad, “Hjuman ivents magazin” je preneo “izjavu nedelje” republikanskog senatora Miča Mekonela koji je, lobirajući za svoje, poručio biračima:
- Slušajući neke demokrate, pomislili biste da nam je neprijatelj Džordž Buš, a ne Kim Džong Il!

NEGATIVNA KAMPANjA
Dok analitičari uveliko debatuju koliko negativne poruke o oponentima donose poene kod birača, a koliko im se vraćaju loše kao bumerang, cifre jasno govore šta o tome misle dva tabora. Republikanci “biju” demokrate. Potrošili su 41,9 miliona dolara napadajući demokrate, a pet miliona dolara podržavajući sami sebe! Demkorate su potrošile 18 miliona dolara na kampanju protiv rebpublikanaca, a 3,1 milion dolara na pozitivne poruke i preporuke svojih ljudi.

Izvor: Vecernje novosti
IP sačuvana
social share


Svi kalendari drevnog naroda Maja završavaju se za dvije i po godine, kao da svijeta posle toga neće ni biti...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Nemam ništa, al' za Srpsku dajem sve!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 10242
Zastava Pale - Republika Srpska
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.7
mob
Samsung S7220
Sve manje Rusa

U poslednjih šest godina u Rusiji se smanjio broj stanovnika za skoro šest miliona.Statistika potvrđuje da su u pravu oni naučnici koji dramatično upozoravaju da se lako može dogoditi da za dvadesetak godina neki regioni te prostrane zemlje budu prazni.
Državno rukovodstvo Rusije nikako ne uspeva da stvori uslove i atmosferu u društvu da broj novorođenih bude veći od onih koji umiru, iako je neosporno da se poslednjih godina poboljšao standard "prosečnog građana".
U prvih osam meseci ove godine u Rusiji je umrlo skoro milion i po stanovnika a rodilo se samo 981 hiljada beba. Dakle, Rusija je izgubila pola miliona građana. Demografi kažu da bi situacija bila još gora da nema migranata tj. doseljenika iz bivših sovjetskih republika a sada samostalnih dražava. Nešto više od 17 odsto novorođenih beba su deca gastarbajtera.
- Od 2000. do 2005.godine, broj stanovnika Rusije se smanjio za 5,3 miliona ljudi. Godišnje Rusija u proseku gubi skoro milion stanovnika. Toliko živi ljudi u jednoj oblasti kao što je Kostromska ili Karelija. Čekaju nas teška vremena jer posle 2010. dolazi pokolonje u čijim će porodicama biti uglavnom samo jedno dete, kaže Valerij Jelizarov rukovodioc Centra za izučavanje problema stanovništva pri univerzitetu "Lomonosov" u Moskvi.
Statistika pokazuje da za rast broja novorođene dece nije dovoljno samo da se povećavaju plate i da je boršća i soljanke, omiljenih ruskih jela, više u tanjiru. U odnosu na prošlu godinu plate su u septembru bile veće čak 24,3 posto. Prosečna plata je sada 10.07 rubalja, tj. oko 300 evra.
Više je razloga što godinama Rusija ima velike demografske probleme. Prvi i glavni razlog što se mladi ljudi sve teže odlučuju da dobiju dete, je to što se sada daleko teže nego u socijalizmu dolazi do stana. Sadašnji vlasnici fabrika i drugih privatnih kompanija uopšte ne razmišljaju kako žive njihovi radnici, a kamo li da im kupuju stanove. Posebno teško se dolazi do stana u Moskvi i većim gradovima jer cene stalno rastu. Prosečna cena kvadrata u Moskvi prelazi 3000 dolara. Samo deca bogatih roditelja nemaju problema sa stanovima. Ma kako bili štedljivi ostali mladi ljudi ne mogu sebi da kupe stan a priče o povoljnim kreditima su samo izborna obećanja.
Drugi veliki problem je što se u Moskvi i drugim gradovima na dobijanje mesta u dečijem vrtiću čeka više od godinu dana.
U želji da zainteresuje i stimuliše žene da više rađaju, ruska Vlada je obećala da će u bližoj budućnosti majke dobijati za svako novorođeno dete potporu od oko devet hiljada dolara! Taj novac bi se mogao koristiti za proširenje stana ili u budućnosti za školovanje deteta. Malo je onih koji veruju da će ta stimulacija povećati rađanje.
Bilo je i onih koji su predlagali da se uvede porez onima koji nemaju decu. Protiv takvog poreza je predsednik Putin, jer smatra da bi to bilo nemoralno.
Za razliku od mladih obrazovanih Rusa došljaci iz južnih republika i Kavkaza kao na traci prave decu i za desetak godina će se zaista bitno izmeniti nacionalna struktura. Južnjaci ne razmišljaju o uslovima života i obrazovanju svojih naslednika.
Rusija sada ima velike devizne rezerve, smatraju analitičari - demografi, pa bi mogla da pomogne mlađim generacijama da lakše dolaze do stanova kako bi se ženili i dobijali decu. Ulaganjem kapitala u provinciju bi se mogla otvoriti nova radna mesta, jer zbog sadašnje loše perspektive mnogi beže u velike gradove tražeći sebi posao. Zbog toga mnogi regioni ostaju polupusti.
Nije sporno da i alkoholizam u Rusiji utiče na to što je veći procenat onih koji umiru nego novorođenih. Međutim, glavni problem svih ruskih nevolja je ipak što ogromna većina običnih ljudi još uvek teško žive, dok manjina uživa u raskoši. Oni najbogatiji nemaju problema sa natalitetom i imaju poput Romana Abramoviča po četvoro - petoro dece i plus se žene po nekoliko puta.
JELjCINOVE GODINE

Bez obzira šta ko mislio o socijalizmu, statistika pokazuje da je Rusija od 1950. kada je imala 102,2 miliona stanovnika do 1993. došla na 148,6 miliona.Zatim su stigle teške godine Jeljcinove vladavine i haosa u državi pa je 1993. prvi put posle mnogo godina procenat smrtnosti pretekao stopu rađanja. Već 1999. broj stanovnika Rusije je pao na 147,5 miliona.
- Niska stopa rađanja je tendencija u svim razvijenim zemljama. Međutim ruska specifičnost je u visokom procentu smrtnosti. Takve stope nema u ni jednoj razvijenoj zemlji, kaže Anatolij Višnjevski rukovodioc centra za Demografiju pri Ruskoj akademiji nauka.


MAJKE HEROINE

S namerom da se poveća broj rađanja u SSSR-u je 1935. godine bio zabranjen abortus. Ta zabrana je trajala do 1955. Osim toga u vreme vladavine Staljina 1941. je bio donet zakon kojim su sve osobe sposobne da rađaju a nisu imale decu morale da plaćaju porez od šest posto na svoja primanja. Taj porez je ukinut tek 1991.
U ratnim godinama 1944 uvedeno je zvanje "Majke heroine". Takvo zvanje dobijale su žene koje su imale desetoro dece. Te "mašine za rađanje", su imale više privilegija a što je najbitnije dobijale su preko reda stanove.
U sadašnjoj Rusiji ukinuto je zvanje "majka heroina" a novčana "nagrada" za rađanje je postala simbolična, dvadesetak evra.

Izvor: Vecernje novosti
IP sačuvana
social share


Svi kalendari drevnog naroda Maja završavaju se za dvije i po godine, kao da svijeta posle toga neće ni biti...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Nemam ništa, al' za Srpsku dajem sve!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 10242
Zastava Pale - Republika Srpska
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.7
mob
Samsung S7220
Tursku drma jugo-sindrom

U Rimu je nedavno održan skup predstavnika odbrambenog NATO koledža, na kojem se pojavila jedna američka karta sa prekrojenim graničama Bliskog Istoka. Na toj karti su čitav jugoistok Turske, delovi Sirije i Irana otkinuti za budući "Nezavisni Kurdistan" koji se u dubini Iraka proteže do iznad samog Bagdada.

Ostatak Iraka je podeljen na dva dela: Sunitski Irak i Arapsku šiitsku Državu, dok su u srcu Saudijske Arabije, oko Meke i Medine, iscrtane graniče nove Svete Islamske države...

SPORNA MAPA
Ovakva politička karta Bliskog Istoka vezana je za američki Pentagon i objavljena je prvi put u časopisu američkih oružanih snaga. Njena pojava je prouzrokovala skanadal. Turski oficiri su u znak protesta odmah napustili pomenuti skup. Na relaciji Ankara - Vašington proradila je “vruća linija”, preko koje su razmenjene oštre reči
Uz izvinjenje, iz Vašingtona je stiglo i nemušto objašnjenje da je pomenutu kartu crtao jedan penzionisani pukovnik američke armije kao pretpostavku mogućeg razvoja događaja u regionu, te da ona ne odražava amrički zvanični stav.
Pojava jedne ovakve političke karte, međutim, neodoljivo podseća na ono što se dešavalo u predvečerje raspada SFRJ, raspada koji su znatno pre njenog komadanja bili "iscrtali" stratezi američke CIA. Na toj mapi sve je počinjalo i završavalo se sa Kosovom... Iako su u Turskoj sećanja na raspad Titove Jugoslavije skoro izbledela, pojam “jugoslavizacije”, sve se češće pomimnje u kontekstu pokušaja etničke podele zemlje i, u prvom redu, teritorijalnog odvajanja turskog jugoistoka.
Ti pokušaji "jugoslavizacije" Turke su, međutim, u poslednje vreme sve očigledniji. Osim skrivenih i otvorenih pritisaka SAD i Evrope za davanje većih kulturnih i političkih prava Kurdima iza kojih stoji očigledna podrška osnivanju Nezavisnog Kurdistana, Turska je suočena sa prekrajanjem odredbi Lozanskog sporazuma, sa kojim su 1923. godine tadašnje svetske sile definitivno odredile Turskoj granice, sa odredbom da su unutar njenih granica po nacionalnosti svi Turci, osim dve nemuslimanske manjine: turskih Grka i Jermena.
JERMENSKI SLUČAJ
Ove dve manjine su sada stavljene u funkciju talasanja ostalih etničkih zajednica. Neke zemlje, na čelu sa Francuskom koja je u Prvom svetskom ratu vojevala protiv Turske, pokušavaju da je primoraju da prihvati istorijsku krivicu i da prizna da je na izmaku Otomanske imperije počinila genocid nad 1,5 miliona anadolskih Jermena, što Turska energično odbija.
Francuzima su se pridruzili i Grci sa pokušajima da dokažu da se to isto dogodilo i sa manjinom turskih Grka na crnomorskoj obali za vreme Tursko - Grčkog rata.
Ako se čitavom ovom turskom mozaiku doda i poslovični animozitet između sekularista, čije je najjače uporište u kemalističkoj armiji, i islamista koji stalno pridižu glavu, nije nikakvo čudo što se u poslednje vreme sa najviših turskih državnih instanci upućuju poruke narodu za očuvanje jedne nacije, jednog jezika i jedne države i što predsednik republike i vojni vrh upozoravaju na opasnost od deobe zemlje i narastajućeg fundamentalizma.
Posle svega ovoga, u Turskoj se postavlja pitanje - da li zemlja zaista može doživeti "jugoslavizaciju. Mnogi analitičari smatraju da može, ali samo ukoliko dođe do nekih drastičnih izmena njenog ustava, koje zagovara EU, sa kojima bi se osim uvođenja šire demokratije, sprovela i marginalizacija turskih oružanih snaga. Dok se ovo ne desi, nije moguća, "jugoslavizacija" Turske, kažu ovdašnji analitičari i posebno se pozivaju na ulogu turske armije koja je u ne tako dalekoj prošlosti, u dva navrata spasila naciju i zemlju od haosa i koja i dan danas poručuje da neće ni jednog trenutka oklevati da, ukoliko to okolnosti budu zahtevale, ispuni svoju ustavnu dužnost i obavezu.

Izvor: Vecernje novosti
IP sačuvana
social share


Svi kalendari drevnog naroda Maja završavaju se za dvije i po godine, kao da svijeta posle toga neće ni biti...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
Mirotvorci idu zaobilazno do Darfura
Amerika planira da uputi 20.000 plavih šlemova u sudansku provinciju uprkos protivljenju tamošnjih vlasti


NJUJORK - Specijalni američji izaslanik za Sudan Endru Nacios izjavio je da se, nakon neuspeha njegove diplomatske misije u toj državi, ozbiljno razmišlja o "zaobilaznom" načinu slanja mirotvoraca, pošto vlada u Kartumu, uprkos desetinama hiljada žrtava i bezmalo dva i po miliona izbeglica, odbija raspoređivanje "plavih šlemova".
Užasna humanitarna kriza u sudanskoj provinciji Darfur koja, osim verbalnih osuda, nije proizvela preveliku aktivnost međunarodne zajednice rezultat je trogodišnjih sukoba vlade u Kartumu i šarolikog spektra pobunjeničkih milicija. Oko 7.000 bedno plaćenih i loše opremljenih vojnika Afričke unije jednostavno nije u stanju da zauzda. Vlada u Kartumu, istovremeno, odlučno odbija raspoređivanje 20.000 "plavih šlemova", objašnjavajući to strahom od nove kolonizacije.
Nacios je rekao da je stoga u toku diplomatska inicijativa Amerike, Evropske unije i UN-a s ciljem da se pomenutih 20.000 mirotvoraca ipak nekako pošalje u Sudan, ali "ne u tradicionalnom smislu mirovne operacije UN-a". Ostavljajući nerazjašnjen termin "netradicionalna operacija", Nacios je ipak priznao da je njegova nedavna diplomatska misija u Sudanu u velikoj meri propala pošto je tamošnji predsednik Omar Hasan al Bašir odbio da se sretne s njim. Al Bašir je to objasnio ljutnjom zbog sankcija koje je Amerika uvela Sudanu zbog zločina u Darfuru.
Nacios je istovremeno rekao da međunarodna zajednica razmatra mogućnost "prepakivanja" mirovne misije, odnosno prikupljanja vojnika iz severnoafričkih i muslimanskih država, čijem se dolasku Kartum zvanično ne protivi. Takvo rešenje bilo bi veoma logično, tvrdi Nacios, jer SAD i evropske države ionako nisu u stanju da, zbog operacija u Avganistanu, Iraku, ali i na Balkanu, odvoje dovoljno vojnika i za mirovnu misiju u Darfuru.
(TANJUG)


Izvor: Press
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.7
САД уочи парламентарних избора
Успон опозиције

Од нашег сталног дописника
ВАШИНГТОН, 5. новембра – Законодавна власт САД доживеће значајне кадровске промене на прексутрашњим изборима – предвиђају многе анкете и аналитичари. Опозиција је у осетном успону, слажу се сви, али још није извесно да ли ће он бити довољан и за њено преузимање контроле у парламенту.

Прогнозе махом говоре да ће опозициона Демократска партија стећи доминацију у Представничком дому а да се наставља „борба прса у прса” за превласт у Сенату. Републиканска партија пуних 12 година држи власт у оба дома Конгреса, а да би јој ту моћ одузели, њени ривали би овога пута морали да јој „преотму” 15 мандата у Представничком дому, где се гласа о свих 435 представника, и шест у Сенату где је на бирачкој провери 33 од укупно 100 места.

Неуобичајено за оваква надметања – где традиционално превладавају унутрашње политичке теме – прексутрашњи дуел ће, како се процењује, понајвише бити специфични плебисцит о стратегији администрације Џорџа Буша на ирачком бојишту. Истраживања јавног мњења, такорећи без изузетка, потврђују да већина грађана изражава незадовољство курсом и ратне и укупне политике, али републиканци рачунају да су се већ доказали као „антианкетно биће”, јер су се на претходним изборима 2004. – када се гласало и за четворогодишњи мандате шефа државе – одржали на власти упркос томе што су им анкете, готово до последњег часа, наговештавале пораз.

Иако је спољна политика у надлежности Беле куће, претпоставља се да би евентуална контрола демократа у оба дома парламента унела битне промене у процес одлучивања Вашингтона о потезима према свету. Они не би могли да присиле председника, осим у случају импичмента (парламентарног суђења лидеру), али би могли да отворе низ поступака којима би отежали остваривање његових стратешких наума. Да, на пример, сасеку фондове за рат а повећају за здравство и образовање… Садашња опозиција верује да би преузимањем законодавне власти убедила власт, ако ништа друго, да је народ за промену досадашње политике у Ираку.

Хроничари подсећају да је републиканско преузимање превласти у Конгресу 1994. поприлично уздрмало ондашњу администрацију демократа на челу с председником Билом Клинтоном, скренувши га више „ка центру” и приморавши га на сарадњу с ривалима. Ипак, није избегао импичмент поводом сексуалног скандала с Моником Левински, успевши ипак да сачува функцију, с које је убрзо потом с НАТО повео ваздушну интервенцију против СРЈ…

Да ли би слично прилагођавање предузео Буш у случају преласка законодавне власти у руке демократа – питање је на које се овде још не даје одговор. Он лично појачао је офанзиву придобијања бирача у прилог својим републиканцима, поправивши им тако изгледе, донекле.

Његовом тиму опозиција приговара што ју је досад упорно изопштавао из процеса одлучивања, ослањајући се на комотну већину републиканаца. То му замера данас и „Њујорк тајмс” који у уводнику признаје политичку наклоност демократама, и каже да први пут сада на списак својих изборних фаворита не ставља ниједног републиканца.

Овај викенд протиче, иначе, у ванредним офанзивама обеју главних партија да бираче увере у сопствене предности и противничке мане. За пропаганду, која се процењује као изразито „негативна” због немилосрдног куђења ривала, утрошено је око две милијарде долара.

Владајуће републиканце додатно оптерећује низ скандала, корупционашких и сексуалних, што подрива њихово традиционално дичење „моралном супериорношћу”. Последњи удар доживели су откривањем сексуалне афере због које је је оставку поднео један од лидера њима наклоњене евангелистичке цркве. Истовремено се један овдашњи лист специјализован за војна питања придружио притисцима да с Доналд Рамсфелд оде с дужности шефа Пентагона…
Поменути догађаји, као и анкете, најављују промену односа снага у парламенту. Чини се, пак, да такав ток произлази више из слабости власти него из уверљивости опозиције. Изјашњавање бирача прекосутра треба да покаже да ли је то и довољно за трансфер парламентарне већине с једне на другу странку.


Izvor: Politika / Момчило Пантелић
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.7
Данас парламентарни избори у САД
Ка променама, уз зебње
Најављује се важна измена у страначком односу снага, док се стрепи од мањкавости на биралиштима


Од нашег сталног дописника
ВАШИНГТОН,  6. новембра – Дан пред сутрашње национално изјашњавање о саставу Конгреса (парламента), овдашњи бирачи изложени су готово незапамћеној офанзиви страначких агитатора који им такорећи на сваком кораку траже „глас за нас”. Целог прошлог викенда и данас партијски мобилизатори им куцају на кућна врата, зивкају телефоном, преплављују интернетским и телевизијским  порукама, чак више него што су то уобичајили агресивни пропагандисти робе и услуга.

Изразито повећани ангажман политичких активиста изазван је двоструким великим очекивањима: најављује се важна промена у овдашњем распореду снага, док се истовремено стрепи од низа мањкавости на биралиштима. Истраживања јавног мњења и изборног поступка показују, наиме, да је опозициона Демократска партија у прилици да прекине 12 година дугу доминацију Републиканске партије у оба дома Конгреса, али да ће одзив бирача опет бити слаб, око 40 одсто уписаних, као и да машине на којима се гласа – нису поуздане.

Најновије анкете указују, међутим, да се последњих дана предност демократа смањила, а поједини аналитичари мисле да би републиканци могли у последњим тренуцима да је још више истање, уз остало, због дејства смртне казне изречене у Багдаду Садаму Хусеину. Обе стране стога појачавају пропагандну офанзиву, у којој су републиканцима прискочили у помоћ и председник Џорџ Буш и „прва дама” Лора Буш, док је међу демократама ванредно активиран бивши председник Бил Клинтон.

Аналитичари истичу да се ови избори од претходних разликују по томе што би за њихов исход могао да буде пресуднији доживљај спољне него унутрашње политике. Већина сугерише да ће сутрашње изјашњавање бити и нека врста референдума о курсу Вашингтона према Ираку, који је довео до врло ниског рејтинга и шефа Беле куће и владајућих републиканаца, па и до незадовољства грађана укупним учинком елите у обе партије.

До изразитог смањивања јавне подршке потезима власти дошло је и због учесталих скандала. Корупционашке и сексуалне афере довеле су већ до низа оставки чији би број могао да се повећа текућим истрагама.

Републиканци се ипак одржавају у трци. Пре свега из три разлога: Прво, економија солидно расте уз врло нису стопу незапослености, друго, имају лојалну традиционалистичку базу, и треће, опозиција своје планове не износи довољно конкретно.

Демократе инсистирају, пак, да је власт згрешила серијски – у ирачком рату, као и повећањем буџетског дефицита и социјалних разлика, а смањивањем социјалних давања, грађанских слобода и међународног престижа. Показују, при том, више закључака да су неизбежне кадровске и стратешке промене, него што прецизирају методе за њихово практично извођење.

Најинтензивније су, ипак, обостране акције за придобије разумљиво неодлучних бирача. Само у савезној држави Мисури обе странке су, како се наводи, директно контактиране са по неколико стотина хиљада гласача, док у Монтани имају по једног агитатора волонтера на двадесетак бирача.

Уједно, предизборна кампања поприма обрисе некаквог гигантског судског спора. И власт и опозиција ангажовале су, уз високе хонораре, на хиљаде адвоката који треба да дају правне савете, али и да припремају тужбе за очекиване неправилности у изборном поступку.

На недавним локалним изборима установљено је туште и тма грешака како у изборним комисијама тако и у раду машина, налик банкоматима, за гласање. Испоставља се, кажу хроничари, да САД западају у хроничну непоузданост бирачког система па да то угрожава и уверљивост овдашње демократије.

Шире се, стога, стрепње да би могло да дође до репризе спорне ситуације из председничких избора (који се сада не одржавају) на Флориди 2004. када се до победника дошло тек вишеструким добројавањем гласова и судском одлуком. Грађани јесу жељни промена, али зазиру да и новости могу да оставе проблеме нерешеним, као што се збило и са увођењем нових уместо старих апарата за гласање.

Свет највише занима да ли би евентуална промена односа снага у Конгресу довела и до промене спољне политике. Тај ресор није, међутим, у надлежности парламента већ Беле куће. Али врло је вероватно да би прерастање садашње опозиције у конгресну већину довело до оштрих спорења па и потребе за узајамним уступцима између законодавне и извршне власти. Чак и у спољној политици, где је ирачки лом већ кључни део и овдашње унутрашње политике.

-----------------------------------------------------------

Шта се бира

Американци сутра бирају свих 435 чланова Представничког дома и 33 од укупно 100 сенатора. Сада у Представничком дому републиканци заузимају 231 седиште, демократи 201, док су два места упражњена а једно припада независном политичару. У Сенату су републиканци такође у већини - имају 55 представника док је ривала само 44, уз једног независног члана.

Да би демократи преузели доминацију, потребно је да конкурентима на изборима „одузму” 15 места у Представничком дому и шест у Сенату.

Сутра се такође одржавају избори и за гувернере у 36 од 50 савезних држава САД.



Izvor: Politika / Момчило Пантелић
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
 I Srbi imaju svog kandidata na današnjim američkim izborima
Naš čovek u trci za Kongres

Malo koji izborni dvoboj za američki Kongres je privukao toliku pažnju kao borba republikanskog i demokratskog kandidata u Ilinoisu. Na jednoj strani je republikanski vuk Džeri Viler, kongresmen sa dvanaestogodišnjim stažom, na drugoj Džon Pavić, tridesetogodišnji predstavnik Demokratske partije i najmlađi kandidat na izborima.

Iako je ostalo još svega nekoliko sati do otvaranja biračkih mesta, jedno je jasno - Džon Pavić možda neće osvojiti ukupnu većinu glasova, ali je osvojio srca svojih zemljaka u velikoj srpskoj zajednici u Čikagu i Ilinoisu. Mediji već sada navode da bi njegova pobeda mogla da bude jedno od najvećih iznenađenja današnjih izbora.

- Ukoliko budem izabran, kolege u Kongresu ću uveriti u to da Srbija i SAD moraju da rade zajedno na uspostavljanju stabilnosti u regionu - kaže Pavić za „Blic“. On navodi da bi zaštita Srba na Kosovu morala da bude deo svakog dogovora o statusu pokrajine i da SAD moraju da imaju jednak pristup svim stranama na Balkanu po pitanju ljudskih prava. „Učiniću sve da ojačam privredne veze dve zemlje“, poručuje mladi američki političar koji se proteklih godina rado vraćao Balkanu i svojim korenima.

Džon Pavić drugo je od četvoro dece cenjenog advokata Roberta Pavića. Sa porodicom je odrastao na stočarskoj farmi u Viskonsinu, a posle školovanja i sticanja zvanja doktora pravnih nauka pridružuje se svom ocu i postaje deo tima odbrane Biljane Plavšić u Hagu. O tom periodu kaže: „Iako sam prezirao akcije balkanskih lidera tokom devedesetih, mislio sam da je važno da zemljaci gospođe Plavšić čuju da ona prihvata odgovornost. Očekivao sam da će to priznanje pomoći zarastanju rana u regionu, što se, nažalost, nije u potpunosti desilo.“

Nakon Haga Pavić se odlučuje na još jedan riskantan potez - konkuriše za posao u američkoj tajnoj službi. Nakon serije rigoroznih testova dobija posao u odeljenju za borbu protiv terorizma. U tom svojstvu često sa skrivenim identitetom boravi na Balkanu, mahom u Sarajevu i Ljubljani. O danima provedenim u CIA nerado govori, ali se zna da je čak pet puta nagrađivan jer je ušao u trag mudžahedinima u BiH. Nezadovoljan stavom američke administracije napušta agenciju i pridružuje se Demokratskoj partiji, gde brzo dolazi u sam vrh.

Veoma je aktivan u pravoslavnoj crkvi Svetog Arhangela Mihaila u Ilinoisu gde je sa svojom braćom više puta organizovao akcije prikupljanja humanitarne pomoći. Crkva i narod su mu se odužili organizujući nekoliko akcija prikupljanja donacija za kampanju. Ulaz na koktel, u koji je uključena i večera, koštao je 50 dolara, svirao je tamburaški orkestar „Drina“, a sala je bila mala da primi sve zainteresovane.

Svim svojim zemljacima u Ilinoisu i Americi Džon je putem „Blica“ želeo da poruči sledeće: „I pored brojnih problema poslednjih godina, Srbija u Americi ima prijatelja i to prijateljstvo je zasnovano na istoriji i zajedničkim vrednostima. Radiću naporno da produbim razumevanje između Srbije i SAD, kao i sa srpskim zajednicama u Bosni, Hrvatskoj i Crnoj Gori“.

Milorad Ivanović

    Srpski trio u vrhu američke vlasti

    Srpska dijaspora za sada ima tri predstavnika u samom vrhu američke vlasti. Melisa Bin (Milica Luburić) iz Čikaga, član Demokratske stranke, već je osvojila mesto u Predstavničkom domu Kongresa. Milorad Rod Blagojević takođe iz Demokratske stranke je guverner države Ilinois, a Džordž Voinovič iz Republikanske partije je senator Ohaja.

    Bin i Vojinovič su protekle godine bili veoma aktivni u srpskom Kokusu u Kongresu gde je pokrenuto niz inicijativa za poboljšanje odnosa Srbije i SAD.
    Srpski izborni tim

    Džon Pavić je u svoj izborni tim okupio ljude kojima veruje, a među njima je najviše pripadnika srpske zajednice. Kampanju mu je vodio i osmislio bliski rođak Met Pavić, a za kontakte sa medijima bio je zadužen Džordž Bogdanić, poznati američki reditelj dokumentarnih filmova. Paviću je u kampanji izdašno pomogao i Rod Blagojević, guverner Ilinoisa.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple 15
Dodik, Radojičić i Špirić morali prinudno da slete

BANJALUKA - Avion Vlade RS „Cesna 500“, kojim su juče iz Banjaluke premijer RS Milorad Dodik, predsednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić i zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić putovali na sastanak u Sarajevo, morao je da se prinudno vrati zbog tehničkih problema.

Predsednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić potvrdio je „EuroBlicu“ da se avion nakon uzletanja sa banjalučkog aerodroma posle 15 minuta leta okrenuo i vratio na pistu u Mahovljanima.

- Uzleteli smo normalno iz Banjaluke, ali je avion od početka imao nekih teškoća - kažu da je u pitanju bila elektronika. Izgleda da nisu bili uvučeni točkovi, pa je avion leteo s manjom snagom i na manjoj visini. Nakon 15 do 20 minuta leta se okrenuo i vratio na banjalučki aerodrom - rekao nam je Radojičić.

Šef parlamenta RS navodi i da je avion iznad aerodroma izvesno vreme kružio dok se nisu stekli uslovi da sleti, a na pisti su za svaki slučaj čekali vatrogasci, kola Hitne pomoći i ostale službe.

Direktor Aerodroma Banjaluka Velimir Bobić potvrdio nam je da najverovatnije zbog kvara na elektronici avion nije mogao nastaviti let.

- Kvar nema nikakve veze sa aerodromom jer je što se tiče nas avion bezbedno i uzleteo i sleteo - rekao je Bobić. On je rekao da još nije razgovarao sa kapetanom aviona, ali pretpostavlja da je opet bio u pitanju indikator koji pokazuje da li su točkovi uvučeni ili izvučeni.

Podsetimo, nedavno su zbog sličnog kvara na istom avionu Vlade RS (u kokpitu aviona indikator je pokazivao da su točkovi bili uvučeni, iako to nije bilo tačno) iznad banjalučkog aerodroma skoro sat vremena kružili premijer Dodik i predsednik RS Dragan Čavić.

Kako saznajemo, odmah nakon jučerašnjeg incidenta, pilot je avion odvezao na servis u Nemačku.

A. Macanović

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 120 121 123 124 ... 729
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 25. Sep 2025, 12:26:30
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.091 sec za 13 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.