Procitaj ono sto pise, a ne ono sto zelis da procitas. Gde sam ja rekao da se "radom stvara dug"? Ne stvara se dug radom kao radom (nadam se da se slazemo?), vec prevarantskim sistemom kredit+kamata! Ako ja lazem, matematika ne laze, uvek govori istinu, pa ti posle, kada postavim te fajlove trazi problem u matematici, zovi profesore "ekonomskih nauka", neka ti pomognu. Poenta je  u tome sto ti "jednostavni" primeri, koje uporno vrtis, samo menjas glavne aktere, funkcionisu samo u nekoj zamisljenoj/imaginarnoj sredini i u beskorisnim knjigama ekonomije, koje voli danasnji sistem. Ja govorim o realnosti, pogledaj situaciju u svetu, dug raste sve u 16 jer i nije cilj da se dug vrati.

Neverovatno je to sa kakvom voljom ljudi brane sistem koji ih unistava i trude se da sve prikazu "to je tako kako je". Cak je i Milton Fridman, pred kraj zivota ostro kritikovao FED.

Stvarno ne znam, sta da napisem da bi se shvatile ovako ocigledne stvari? Ne zelim da se ubedjujem na ovaj nacin "sta ti mislis, sta ja mislim", iznecu cinjenice i dokaze pa pokusaj da ih opovrgnes, neka ti pomognu doktori ekonomije!

Mozda bi koristilo da pogledas dug Nemacke, koja ima suficit u spoljnoj trgovini ili Austrije!? Ako trosis novac na uvoz, novac samo menja vlasnika, odlazi iz drzave, ti imas manje, a neko pravi zaradu. Pa ovo je matematika za 1. osnovne!

Ili ovako, ako bas hoces da te zamaram sa kicerajskim izrazima: Profit, usteda je jednak razlici deficita proracuna drzave i deficita spoljnotrgovinske razmene. S tim da je deficit proracuna, uvek veci od deficita s.t. razmene

Ili ovako: Nije moguce, ne postoji mogucnost da se dugovi neke drzave vrate! Zasto? Zato sto prihod jedne drzave dolazi od zarade, a zarada dolazi od duga drzave. Zbog cinjenice da je dug veci od kredita, tako isto je i nemoguce ocekivati da je zarada drzave veca od duga. Dug i profit imaju isti izvor ! ! !

Koje su bitne stvari izostavljene?

Kasnije cu se vratiti na ovo.

Nisi ti gramziv sam od sebe, nije pohlepa deo (priroda) coveka, to je osobina koja se stice, kroz drustvenu klimu. Ako si po "prirodi" gramziv, zasto onda ne skladistis vazduh za sebe i samo sebe? Ili vodu?

Jeste, jednostavna matematika. Al oce narod dzidza bidze i kerefeke sto se sareni a realno, ne moze da plati jer je izvozni adut malina. E, da ljudima to ukines, imas bunu jer mora da kupuje domace carape koje su 5 puta skuplje jer domaci radnik ne radi kao Kinez.


Na banalan nacin objasnjeno kako je "nastao" novac i kako je odmah nastala i kamata i banke sto bas nije tako, kao kad bi u crtanom filmu objasnio istoriju sveta za 20 minuta, da sad ne analiziram ceo film...


Pa od pocetka su ljudi se klali oko lovista, teritorije. Posle, kad su dosli na to da obradjuju zemlju, samo se pojacalo.

Osvrnuo bih se na trenutnu situaciju u Grckoj. Razlog? Razlog je vrlo jednostavan. Gledajuci Grcku situaciju danas, mozemo vrlo lako videti sebe i mnoge druge drzave u istoj, ako ne i identicnoj situaciji u nekom periodu vremena koje dolazi.

Grcki deficit je katastrofalan. Jedino resenje za Grcku danas i otplatu kredita je da imaju rast bdp-a kao npr Kina i da taj nivo rasta odrzavaju 100 godina. U isto vreme, ljudi moraju ziveti bukvalno na prosjackom stapu, bosi, gladni i bedni.

Cini mi se da je grcki dug, samo na kamate oko 6-7% bdp!! Ono sto je vazno shvatiti je da Grcka i Grci nisu krivi za situaciju u kojoj su. Sta god uradili (a da to ima veze sa realnoscu) nece im pomoci. Cela drzava ce otici u stecaj (ja licno, ne marim za drzave i njene institucije. Drzave su leglo kriminala, zlocina i korupcije. Ono za sta marim je neznanje ljudi. Neznanje i neinformisanost radja probleme).

Grckoj ne pomaze ni prelaz na drahmu, jer je njihov dug u drugoj, jacoj valuti, samim tim ni devalvacija nema smisla.

"Jace" drzave, u smislu pozitivnog spoljnotrgovinskog deficta, nikako ne dobijaju ako se raspadne evrozona, jer drzave u krizi ne mogu i dalje kupovati njihove dugove, tako da i "pozitivne" drzave sasvim sigurno ulaze u problem u kakvom je i Grcka danas.

Pre totalnog haosa, privatnici ce sasvim sigurno pokusati da uzmu sto vise resursa i preduzeca, preko poznate "privatizacije". Sad, to moze da prodje u Grckoj, ali sta raditi kada se grcka situacija desi u Portugaliji, Italiji, Spaniji....itd?

Pobune i nasilje su vrlo opasne stvari u ovakvim situacijama, jer ce drzave nastojati da stite svoje kriminalizovane institucije (naravno, govorim za sve drzave sveta). Medjutim, sto vise drzava bude zahvaceno ovim problemom, to ce i resenje sasvim sigurno biti bezbolnije. Vise nema nazad, zasrali smo i trebamo resenje!

Rezime, suma: Spoljni kredit je moguce otplatiti, jedino preko dobrog spoljnotrgovinskog suficita ili prodajom posedovane imovine.

Medjutim, hajde da vidimo problematiku drzava da spoljnim suficitom (Nemacka, Japa, Kina, Austrija...). Sta se kod njih desava? Sustinski, te drzave, zbog spoljnog suficita, daju kredite ali po dosta nizim kamatama i sve deluje ok. Najveci deo zarade od spoljne trgovine preusmeravaju na banke, depozite, kroz koje izdaju nove kredite, odnosno nove dugove. Da bi se "vratili" takvi krediti potreban je konstantan rast bdp. Dakle, sta ja mogu da vam kazem? Po sredi je jedno veliko ludilo, situacija u kojoj prosperitet jedne drzave zavisi od povecanja duga druge/drugih drzava. Slusamo svakodnevno predloge da se drzave uvoznice izbace iz evrozone, ali kome bi onda drzave izvoznice izvozile svoje dugove? Kada bi ih izbacili, trenutno bi i drzave izvoznice usle u krizu duga, koja i kod njih postoji, ali je prikrivena imaginarnim rastom bdp.

Jednostavnije, drzave sa suficitom takodje gomilaju dugovanja, jer banke izdaju kredite+kamata, od novca pristiglog od suficita, odnosno stvaraju dug i uvek je potrebno vratiti vise nego sto se uzme!

Kada bi se svako od nas ponaosob, na Zemlji, promenio makar malo u pozitivnom smislu, pa to "malo" pomnozimo sa 7 milijardi, to vise ne bi bila nekakva promena, vec totalno novo stanje covecanstva. Koliko je to moguce, dok su ljudi bezbrizno uljuljkani u budjavost sistema, to je druga tema.

Trazite Istinu!

Pa sada na stranu sto Grci kupuju nekretnine u sigurnijim zemljama kao i sto iznose kapital iz zemlje sakom i kapom i zaobilaze poreznike 

Učinimo sve besplatnim i slobodnim – Povelja Slobodnog Svijeta



Povelja slobodnog svijeta su načela koja imaju potencijal poboljšati život na zemlji za sve vrste, istrijebiti siromaštvo i pohlepu i unaprijediti napredak.

Ni politička ni religijska, tih deset kratkih načela bi moglo biti temelj za novo napredno društvo koje ne koristi novac, je slobodno, pošteno i održivo. Ono se temelji isključivo na prirodi, zdravom razumu i opstanku.

Povelja slobodnog svijeta se sada široko smatra logičnim napuštanjem mehanizama današnjeg društva koji ne rade, i prirodan korak u našoj evoluciji.
Zašto nam treba

U slučaju da niste primjetili, svijet je postao vrlo neljubazno mjesto. Normalno živjeti je postalo jako teško za mnoge od nas i doslovno je nemoguće za miljune ljudi svake godine.

To ne mora biti tako.

Kao dominantna vrsta, mi ljudi nismo uspjeli spoznati veliku odgovornost koja dolazi s našim ogromnim znanjem i velikom moći. Novac je ozbiljno iskrivio naš pogled na svijet i svratio nam pažnju s onoga što je uistinu bitno.

Sve što trebamo za preživljavanje: voda, hrana, kisik, energija, biološka raznolikost, suosjećanje, postalo je ugroženo kroz naš prioritet profita nad prirodom. Priroda ne popušta i ne pregovara. Ako ćemo se konstantno boriti protiv nje, priroda će nakraju pobijediti. Drugim riječima, čovječanstvo – i brojne druge nedužne vrste – mogle bi se suočiti s istrebljenjem.

Došlo je vrijeme da napravimo neke osnovne promjene u načinu našeg života, koji je postao nepravedan i neizdrživ. Usvajanje načela Povelje slobodnog svijeta je, mi vjerujemo, prvi odlučan korak koji moramo napravit kako bismo zaštitili i očuvali nas i naš planet.

Što ne valja sa svijetom?

U riječi: novac. Naš monetarni sustav razmjene sada učinkovito daje prednost financijskoj stabilnosti i njenom rastu umjesto preživljavanju i napretku. U starija vremena koristan alat, novac je postao neuskladiv sa samim životom i stvara puno više problema nego li ih rješava. Možemo razvrstati te probleme u četri osnovne kategorije:

1. Nejednakost i Nepravda



U današnjem svijetu, šačica ljudi ima ogromno bogatstvo, utjecaj i slobodu, dok je većina opterećena s dugom, radom i siromaštvom; s malo ili bez prava glasa u svijetskim poslovima. Ta uneravnoteženost je nepoštena i ne može više biti prihvaćena kao normalna.

Milijuni ljudi svake godine rode se u siromaštvu i glađu, iako imamo prirodne resurse i tehnologiju da nahranimo i udomimo svakoga ako to želimo.

Rasipna proizvodnja vodi k nezasićenom apetitu za ograničenim prirodnim resursima kao što su nafta, bakar, zlato itd. Pošto se ti resursi nalaze samo u pojedinim zemljama, eksploatacija ili međunarodni sukobi su neizbježni.

Neka mjesta na zemlji imaju ekstremne vremenske uvijete i nedostatak obradive zemlje ili pitke vode, i ipak su uvelike zaboravljene od bogatijih zemalja jer nemaju ništa vrijedno što bi pridonijelo svijetskoj ekonomiji.

Novac, po definiciji, stvara neravnopravnost i nepravdu.

2. Otpad i Zagađenje



Proizvodne kompanije trebaju kostantno obrtanje proizvoda kako bi bile profitabilne. Nema financijskog smisla praviti proizvode koji doista mogu trajati. Za protok novca je bolje proizvoditi proizvode za jednokratnu upotrebu koje treba s vremenom zamijeniti – bez obzira na rasipanje prirodnih resursa i zagađenje koje proizlazi iz toga.

Mnoge kompanije troše milijune svake godine stvarajući tržište za nepotrebne i rastrošne proizvode pametnom propagandom. To stvara kulturu konzumerizma i iluziju ‘neograničenog’ rasta koji je nerealan, neodrživ i jednostavno mora okončati jednog dana.

Znamo da je nafta otrovni zagađivač koji proizvodi ugljični-dioksid, ali je još koristimo jer je jeftina; unatoč tome što imamo obilnu, čistu obnovljivu energiju svuda oko nas.

Stabla koja proizvode kisik se neodgovorno sijeku za drvo, dok zrakoplovi pumpaju milijune tona otrovnih plinova u naš zrak svake godine.

Naša nebriga za Prirodu nas polako truje i guši.

3. Dug i Nezaposlenost

Danas, gotovo svaka zemlja svijeta ima tako velika dugovanja da su vlade prisiljene da ili posude još, potroše manje, ili isprintaju više kako bi pokrile budžet. Realno, nijedna od tih opcija nije održiva.

Printanje novca devalvira valutu, što znači da možete kupiti manje. Također, pošto ulazi u sustav kao dug, za njega se mora platiti kamata. Pošto novac za kamate uopće i ne postoji, na koncu zahtjeva još jedan dug – i još kamata!

Smanjenje javne potrošnje na kraju znači smanjenje poslova, stvarajući daljnju nezaposlenost. Privatne kompanije kontinuirano zamjenjuju osoblje strojevima koji rade brže i jeftinije, kako bi povećale produktivnost i profit.

Plaćena zaposlenost je kisik monetarnog sustava. Bez toga, sve što dobiješ je još duga. Taj krug nezaposlenosti i duga će na kraju dovesti do globalnog monetarnog kolapsa.

4. Spriječeni Napredak

Ljudski napredak guši cijena. Čisto istraživanje ili odvažan znanstveni trud su ili nedovoljno plaćeni ili previđeni ako nisu profitabilni.

Visoko sposobne ili nadarene profesionalce privlače velikodušne plaće kako bi razvijali profitabilne ali rastrošne korisničke proizvode. S druge strane, mnoge nadarene ljude zadržavaju u životu nedostupnošću valjane edukacije ili financiranja njihovog rada.

Novi izumi zaglave u patentnim zakonima koji ometaju daljnji razvoj i poboljšanja od strane drugih inovatora, i ponekad godinama ne dođu do javnosti. Mnogi korisni patenti leže uspavani zbog nedostatka financiranja ili namjerne marketinške strategije.

Kompanije nastoje zaštititi vlastite robne marke i budući profit namjerno dizajnirajući proizvode koji su nekompatibilni s drugim robnim markama ili tehnologijama. To stvara nepotrebno dupliciranje proizvoda što samo frustrira krajnjeg korisnika.

Novac nije prepreka za napredak u svijetu bez novca.

To su samo neki od razloga zašto je novac – koji smo sami stvorili – postao glavna prepreka našem opstanku i napretku. Ako gledate na naše društvo i modernu kulturu iz perspektive Prirode, brzo ćete uvidjeti koliko smo se odvojili od same stvari koja nas održava.

Ne možemo zanemariti vlastitu prirodu i biologiju.

Čija je to greška?

Bitno je uvidjeti da nikoga zapravo ne možemo okriviti za bilo koji od tih problema. Sustav koji koristimo za upravljanje našeg društva je jako zastario. Okrivljavanje, čak i kada se čini opravdano, nema svrhe i samo stvara nesreću.

Mnogi krive banke, korporacije, vlade ili ljude koji rade u njima, ali nisu oni loši i pohlepni ljudi. Oni su obični ljudi koji se ponašaju prirodno u okruženju oskudice – zapravo oskudice novca.

Pohlepa je osnovni ljudski odgovor na oskudicu. Ako postoji ograničenje nečega što ti je za život potrebno, instinktivno želiš što je više moguće toga, jer je to dobro za opstanak. Ako eliminiramo oskudicu, eliminirat ćemo pohlepu.

Pod pritiskom

“Moramo se osloboditi naših vlastitih zamišljenih granica.”

Dovedeni smo do toga da ne vjerujemo vlastitom ponašanju zbog suprostavljenih standarda i pritisaka kojima se izlažemo.

Moderni mediji promoviraju nedostupan i hedonistički stil života, dok nas religije uče umjerenosti i čednošću. Korporacije troše milijune veličajući slatku i masnu hranu, dok nas medicina upozorava o pretilosti. Vlade najavljuju rezove potrošnje, dok izbavljaju velika poduzeća. Gdje god se okrenemo bombardiraju nas propagandom da kupimo proizvode koje si ne možemo priuštiti. Društvo, u cjelini, je jako zbunjujuće i kontradiktorno.

Kriminal raste – ali ne zbog toga što je sve više loših ljudi – nego zbog toga što se okolnosti pogoršavaju, prilike za posao opadaju i svatko se mora natjecati da bi preživio.

Zapamtite, čovjek je i dalje životinja – istina vrlo napredna – i kao i svaka životinja će napasti kad je maltretirana, stjerana u kut ili zbunjena.

Nemamo potrebu to više činiti jedni drugima.

Vrijeme je da izbavimo ljudsko biće iz te mreže zastarjelih metoda i ideologija, i da se fokusiramo na zajednički cilj opstanka, napretka i slobode.

Moramo se osloboditi naših vlastitih zamišljenih granica.

Što Povelja radi

Povelja Slobodnog Svijeta postavlja 10 osnovnih tvrdnji koje rezoniraju s Prirodom, općenitim zdravim razumom, poštenjem i održivošću. U suštini, tih deset vodećih principa su naši minimalni zahtjevi za opstanak i napredak.

“Jednom kad ljudi uvide da društvo bez novca radi, prirodno ćemo postati pozitivniji u našim akcijama, kooperativniji, susretljiviji i produktivniji.”

Naši trenutni sustavi monetarnih, socijalnih, ideoloških i graničnih podjela su prividni, i očito ne rade za nas ili naš planet. Načela Povelje, koja su utemeljena u Prirodi, bi razrješila te umjetne barijere sa samo nekoliko osnovnih razmatranja međusobnog poštovanja i poštovanja prema našem planetarnom domu.

Jednom kad prevaziđemo naše zastarjele metode donošenja odluka kroz spekulacije i diktiranje, i kad uklonimo naše prividne barijere, naći ćemo da su nam jedini problemi tehničke prirode. tj. Kako opskrbiti sve i optimalno koristiti naš planet? Tek kad se oslobodimo konfliktnih ideologija i metoda, možemo doista riješiti taj problem.

Naša tehnologija je trenutno na razini da možemo opskrbiti sve bez potrebe za teškim radom. Što možemo automatizirati, automatizirat ćemo. Ne trebamo novac da napravimo strojeve, možemo ih jednostavno samo napraviti. Zadaće koje ne možemo automatizirati će se rasporediti na ljude koji će biti više nego sretni da dio svog vremena dodijele zajednici koja ih uzdržava.

Sve će biti slobodno za uporabu, ali unutar podrazumijevanih prirodnih i tehničkih granica, i poštovanja prema kombiniranom općem dobru. To razumijevanje se može prvotno postići kroz edukaciju, i naposlijetku putem dogovora.

Jednom kad ljudi uvide da društvo bez novca radi, prirodno ćemo postati pozitivniji u našim akcijama, kooperativniji, susretljiviji i produktivniji.

Primjena Povelje

Prvi korak primjene Povelje je promocija i dizanje svijesti.

Ova načela mogu jedino biti usvojena kad ih vidi, razumije i podupre dovoljan broj ljudi. Kad dovoljno ljudi vidi Povelju i prihvati je kao sljedeći logičan korak u ljudskoj evoluciji, promjena će se dogoditi automatski. Političari i utjecajni ljudi neće imati izbora nego prihvatiti volju naroda.

Kada se ovo bude dogodilo, obrazovanje o načelima, Prirodi i zajednicama će se morati iznijeti ljudima, da bi se svakome dalo istinsko razumijevanje sebe, naše zajednice i našeg okruženja.

“Edukacija će odigrati ključnu ulogu u uspostavljanju novog društva u društvu bez novca.”

Edukacija će odigrati ključnu ulogu u uspostavljanju novog društva u društvu bez novca.

Neće trebati dugo da ljudi počnu shvaćati da njihov susjed nije više njihova konkurencija; da sve što imaju i koriste ima cijenu u okolišu; da je zajedničko sudjelovanje kao zajednica – a ne samo za sebe – beskrajno produktivnije i mnogo više nagrađuje.

Može se dogoditi da će Povelja biti prvo usvojena od strane jedne zemlje ili bloka zemalja koje su prirodno bogate resursima i samoodržive. (Australija i Južna mora mogu biti dobar primjer) Jednom kaada ostale zemlje budu vidjele da to funkcionira, one će brzo popratiti.

Možda će u međufazi posebna odredba za status ‘besplatnih’ među prvim zemljama biti odobravana putem tijela kao što su UN, da bi održali i zaštitili granice takvih ‘slobodnih zona’ do trenutka kada to više ne bude potrebno.

Ovo je samo jedan primer kako bi Povelja mogla biti primjenjena. To se naravno može uraditi i na mnoštvo drugih načina, ali ono što je važno, dok god dovoljan broj ljudi to želi, to će se i dogoditi.

Tko je napisao Povelju?



Pripisati ovaj dokument jednoj jedinoj osobi ili grupi bilo bi netočno i poprilično nepravedno prema mnogim ljudima. Kao i sa svakim filozofskim i zakonskim dokumentom, suradnici su brojni pošto se ideje jedne osobe prepravljaju i poboljšavaju tokom vremena.

Same riječi je napisao Colin Turner, tekstopisc i glazbeni producent iz Dublina (Irska), ali su mnogi potporni koncepti inspirirani ‘Venus Projektom’ Jacque Fresco-a i filmskim serijalom ‘Zeitgeist’ Petera Josepha – vizionari koji također bez sumnje mogu pripisati svoju inspiraciju mnogim povijesnim utjecajima.

Ono što je važno je da je ovo logičan sljedeći korak u napretku čovječanstva, i to onaj koji najbolje osigurava naš opstanak i opstanak naših planetarnih sudružnika. S tim na umu, ova Povelja je za sve namjere i svrhe, samonapisan dokument.

Bliska budućnost

Mi smo u iznimno zanimljivoj točki naše povijesti. Veličanstvena era promjene je skoro pred nama, ali stvari mogu biti mnogo gore prije nego što počnu postajati bolje, jer se mnogi bore da održe stari sistem. Potpisivanje i podržavanje Povelje Slobodnog Svijeta može pomoći da se ove promene ostvare mnogo ranije, na mirniji način i bez nepotrebne patnje.

Ideja Povelje je vrlo jednostavna. Naš trenutni sustav je kompliciran, i odmotavanje toga može trajati neko vrijeme, ali ovo je strpljiva inicijativa, osmišljena da napreduje polako ali sigurno u samo jednom pravcu – prema istinskoj slobodi, izobilju i održivosti.

Molimo vas da pozorno razmotrite ovu inicijativu.

Ko bi da potpise povelju, moze ovde.



Preuzeto sa ...


======================================================

Sa druge strane, pak jedno potsecanje:



Kliknite na CC za prevod.

Save the planet.....

Lightsoft, hvala na tekstu.

Potpuno tacno.
Svako ko ulazi u sistem i pravi sistem tako da se trudi da sacuva jednom upostavljeni sistem, ni ne sluti da je ta ideja u samom startu osudjena na propast. Jer, ne moze se nista ocuvati u vecnost, jedina vecnost je promena. Ne postoje garancije da ce bilo sta od trenutno postojece drustvene klime, koja vlada na Zemlji, postojati i sutra.

----------------------------------------------------------------

Nedavno sam negde procitao i pao od smeha i soka da postoji predlog da se krediti izdaju samo onima koji su u mogucnosti da isti vrate : )) To je zavlakusa koju treba ovako razumeti "ne mozemo odjednom uzeti 1 x zarada, pa cemo da radimo po principu zarada/3". Naravno, niko ne kaze da po isteku tri puta vremenskog perioda, opet imas celu zaradu, odnosno 1 x zarada : )) Jer, prosto, sav novac je kredit, odnosno dug. Da bi vratio dug, moras na neciji racun da profitiras ili da tog nekog dovedes na nulu (u najboljem slucaju). Svakako, po sredi je ista stvar, samo sto se pravo lice igre vidi tek posle tri puta vise vremena : )) Novca (realnog) za vracanje kamata, nema pa nema.

Rad, forsiranje stednje, besprekorno ponasanje samo usporavaju dolazak krize, ali je ne mogu spreciti.

 

Sa strane stajati, kritikovati i držati ruke u džepovima može svako. Da bi promenili sistem morate ući unutra.

Ma vazi....