ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU


     Poštovani i dragi Gospodine,

     Primio sam pjesme Šefelove(1) i pročitao ih na dušak. Hvala Vam što ste mi pribavili rijetko uživanje, jer su pjesme u istini odlične. No da li ću ih i prevesti, to ne znam(2), jer su u njima mnoge poteškoće a pri tom i dosta su duge. Ja ću Vam ih svakako u svoje vrijeme sa zahvalnošću povratiti.
Primite pozdrav i poštovanje od Vašeg odanog

(Mostar 1898)
A. Šantića         


(1) JOZEF VIKTOR ŠEFEL (1826-1886) njemački književnik iz prelaznog perioda od pozne romantike u realizam. Pisao je i popularne studentske vinske pjesme. Glavna djela su mu: zbirka pjesama "Gaudeamus", ep "Trubač iz Sekingena", roman "Ekahard", "Putne slike" i dr.

(2) Među stihovima koje je Šantić preveo s njemačkog nisu pronađene Šefelove pjesme.

ALEKSA ŠANTIĆ - MILI PAVLOVIĆU


     Dragi Mile,

     Kao što ti je poznato moj brat Jakov(1) nalazi se tamo u Biogradu. Ja sam ga uputio na protu Pješčića(2) da on s njime rukovodi. No kako vidim i kako mi se čini (između nas budi rečeno) taj se čovjek malo brine oko moga brata Jakova. Za to te ovim bratski i prijateljski molim, da odma po prijemu ovoga pisma nađeš moga brata Jakova i da ga primiš u svoj stan pa neka se kod tebe hrani i da mu ti budeš ono što bi mu ja bio da sam tamo.
     Dragi Mile! Ja te molim da mi ovu molbu ne odbiješ i da mi na svaki način ispuniš želju. Jakov je dosta razuzdan i dosta nastran pa te molim kao brata i kao boga te molim da ti nad njim bdiješ i da ga uputiš kud treba.
Nekijeh dana poslao sam na protu Pješčića Jakovljevu svjedodžbu od I razreda Novosadske gimnazije kao i krsni list. I potom Jakov može stupiti tamo u II razred tamošnje gimnazije.
Molim te ako se primiš Jakova, odmah mi piši koliko ću ti slati svakog mjeseca. Samo te molim neka Jakov živi skromno i bez ikakvog raskoša, jer pravo ti kao bratu kažem, nebih rad bio da njegovi troškovi nadmašuju njegov prihod od zemalja. - Ja sam proti poslao da isplati za Jakova za mjesec septembar f. 30.- Piše mi Jakov da nema haljina i rublja, te kad ga ti primiš kod sebe i kad mi odgovoriš za to, ja ću odma Jakovu odovud poslati haljina i sve što mu treba. Danas pisao sam proti Pješčiću da sam Jakova tebi povjerio; takođe i Jakovu pisao sam.
Ja te evo i opet molim, da odmah odeš kod Jakova te da ga primiš kod sebe i da se njegove stvari kod tebe prenesu. Ovijem ćeš me jako obavezati i biću ti blagodaran do groba. - Ja ću tamo - ako bog da, doći kroz 15 dana i u tom slučaju brzojaviću ti.
Molim te ako Jakova primiš odma mi brzojavom dostavi da budem miran. Jakov stanuje u Balkanskoj ulici, kraljeva pivara, Katarina Ružić.
I opet molim te ispuni mi želju.
Pri tom primi iskren pozdrav od tvog vazda odanog prijatelja i brata

Mostar3/15/9 - 1898
Alekse Šantića         


(1) JAKOV ŠANTIĆ (1882-1905), pjesnik, najmlađi brat Alekse Šantića. Nemirna duha, plahovit, a uz to sanjar, Jakov je proveo neobičan i pomalo pustolovan život. Poslije nekoliko razreda gimnazije, on se 1900. godine otisnuo sa jednom putujućom družinom glumaca koja je gostovala u Mostaru, i u toku godine dana, zlopateći se i potucajući, proputovao gotovo cijelu Srbiju. Ova "avantura" narušila je njegovo inače slabo i načeto zdravlje. Poslije toga dolazi Ženeva, gdje je prijateljevao sa Jovanom Dučićem, zatim Lezen i život u bolnicama i sanatorijumima za grudobolne, pa Boka, Dalmacija i kraj u Malom Lošinju. Njegova pjesnička ostavština nije mala, s obzirom na trajanje njegova života i vrijeme koje je utrošio na pisanje: preko stotinu dužih i kraćih pjesama (uključujući i splet pjesama "Oblaci"), koje su, najvećim dijelom, objavljene još za njegova života u "Bosanskoj vili", "Brankovu kolu", "Zori", "Delu", SKG i u maloj zbirci "Pjesme", štampanoj 1904. u Mostaru.

(2) Prota Savo Pješčić predavač vjeronauke na Višoj ženskoj školi u Beogradu

ALEKSA ŠANTIĆ - MILI PAVLOVIĆU


     Dragi Mile!

     Primio sam više dopisnica od tebe. Ja sam brate bolestan, te ne mogu pera prihvatiti da ti napišem pjesmu. No da ti nije na me žao, otiđi kod uredništva "Dela"(1) pa uzmi spjev "Na tuđoj grudi"(2) i uvrsti ga u kalendar. Ako je slučajno uredništvo "Dela" uvrstilo već koju pjesmu, iz tog spjeva, to ne mari ništa; ti ga u kalendaru donesi u cjelini, pa sam ti se na taj način odužio. Ja ovih dana ne mogu ništa stvoriti jer sam vrlo, vrlo rastrojen u duši i bolestan... Odgovori mi odma za ovo. Pozdravi svu braću a ti primi iskreni pozdrav od tvoga

U Mostaru 22/6/4/7/99
Alekse           
     Kaži uredništvu "Dela" da to činim samo za to da se tebi odužim.



(1) "Delo", mjesečni časopis za nauku, književnost i društveni život. Izlazio od 1894. do 1899. i od 1902. do 1915. u Beogradu i Nišu (samo poslednje sveske). Okupljao je istaknute književnike i društvene radnike iz Srbije i Hrvatske. Uređivali su ga: Ilija Vukičević, Stojan Protić, Lazar Marković i drugi. Iza njega je stajala radikalna stranka.

(2) Spjev "Na tuđoj grudi" nije objavljen u "Delu" 1899. Prvi put pod tim naslovom nalazimo devet pjesama u "Zori" (5/1900, 3, 85-91), mada je u toku 1899. "Brankovo kolo" štampalo petu pjesmu istog ciklusa (br. 31, 961-962), a 1900. u dva maha, donijelo također pojedine pjesme (br. 5, str. 129-130. "Vizija", i br. 31-32, str. 961. "Kao crna jata"). I "Zvezda" je 1900. objavila šestu pjesmu ("Noć", 4/1900, 7, 49). Kasnije se ovaj ciklus javlja pod naslovom "Izgnanik".

ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU


     Poštovani gospodine,

     Naše Uredništvo odlučilo je da prilikom Zmajeve(1) proslave(2) čitav svoj junski broj posveti njegovom dragom imenu.
"Zora" otvara za taj svoj broj naročitu rubriku "U Zmajevu spomenicu", gdje bi ušli i najmanji "zapisci" sviju današnjih živih srpskih književnika. Ovi zapisi ne vežu pojedinca ni za kakav sadržaj, oblik i opsežnost ikakvog književnog rada. Sve je dobro došlo. Dvije riječi dovoljne su da pokažu onu ljubav, koju svi dugujemo prema velikom jubilaru.
Onoliko mastila, koliko se utroši u razne "Spomenice" pojedinih gospođica, neće htjeti srpski književnici uštedeti ga - Zmaju Jovanu Jovanoviću.
Uredništvo ne traži ni od koga kakvog većeg književnog rada, zato i jeste tvrdo uvjereno da se niko ovoj molbi oglušiti neće.
Nadajući se, da ćete i Vi htjeti rado dati znaka svojeg učešća u ovoj velikoj svečanosti, očekujemo vaš dragi odgovor.(Rok je 15. Maj po st. kalendaru).
Pozdrav i hvala unaprijed.

Mostar 1899.
Uredništvo ZORE         
Aleksa Šantić           




(1) JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ (1833-1904) pjesnik, urednik književnih i satiričnih listova, liječnik. Kao književnik bio je "pesnički izraz duhovnog i dušvenog života srpskog naroda od 1850-1900.". Napisao je čitave tomove rodoljubive, političke i satirične poezije. Kao lirik dao je "Đuliće i Đuliće uveoke". Osnovao je dječju poeziju kod nas. Pokrenuo je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", Žiža", "Starmali" i dječiji list "Neven". Za života su mu izdate pjesme u knjizi "Pevanija". Prevodio je i u prozi (pjesnička legenda "Vidosava Branković"), a ogledao se i u drami ("Šaran").

(2) Glavna proslava 50-godišnjice Zmajeva književnog rada otpočela je u Zagrebu 13. juna 1899. godine. Tom prilikom u Zagreb su otputovali i Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović i Atanasije Šola da predaju slavljeniku u svilu povezano izdanje posebnog broja "Zore" (od 1. juna 1899) posvećenog Zmajevu životu i radu. "Zmajeva sveska" sadrži: stihove Stevana Beševića-Petrova ("Zmajevka"), Alekse Šantića ("Poklič Zmaju"), Avde Karabegovića-Hasanbegova ("Pjesnik") i Ljubomira Lotića ("O pedesetogodišnjici književnog rada - Zmaj-Jovana Jovanovića"); prozne tekstove Mite Kalića ("Uspomena Zmaj-Jovana Jovanovića"), Mite Neškovića ("Babinje"), Ilije Ognjanovića-Abukazema ("Pokraćen Zmaj") i Stevana Žakule ("Zmaj Jovan Jovanović"), te "Zapise srpskih književnika" (pod naslovom "U Zmajevu spomenicu"). U rubrici "Pisma" Nikola S. Petrović piše o prevodima Zmajevih djela na francuski. Tu je i niz bilješki i kratka biografija izdanja Zmajevih knjiga.

ALEKSA ŠANTIĆ - RISTI ODAVIĆU
UREDNIŠTVO "MALE BIBLIOTEKE" U MOSTARU


     Dragi moj Risto!

     Odnosno slike društva "Gusle" mogu ti javiti, da je ona u vrlo velikom formatu, tako da ti je ne bi mogao donijeti u "Iskri"(1) a da je ne umanjiš(2). Ona je široka 50. a 40. visoka. Tu društvenu sliku, na dopisnici, poslao ti je Svetozar Ćorović(3). Ova velika društvena slika može se dobiti kod Pahera i Kisića(4) a cijena joj je f. 4.-
Ako se odlučiš da tu sliku umanjiš i doneseš je u "Iskri", može ti Svetozar napisati jedan člančić o društvu i o radu društva, samo mu piši. - Ja bih ti drage volje poslao koji rad za "Iskru", ali tako mi Boga imam užasno mnogo posla, te ne mogu ni slovca da napišem; a od gotovije stvari nemam mnogo koje bi zgodne za "Iskru" bile. No svakako od nove godine poslaću ti, to budi uvjeren. Tvoja je "Iskra" vrlo uređena i ja ti bratski čestitam.
Na ljeto, ako bogda, eto me tamo te ću ostati mjesec dana. - Grli te i ljubi tvoj odani

Mostar 20 novembar 1900.
Aleksa Šantić           




(1) "Nova iskra", ilustrovani list, izlazio u Beogradu 1899-1907. Vlasnik i urednik Risto Odavić. Obnovljen 1911, vlasnik Živojin Dačić, urednik Risto Odavić. U listu su sarađivali Radoje Domanović, Zmaj, Stojan Novaković, Vojislav Ilić, Aleksa Šantić, Jovan Skerlić i dr.

(2) Slika mostarskog društva "Gusle" nije objavljena u "Novoj iskri" u toku 1900. i 1901. godine.

(3) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(4) Paher i Kisić, knjižari i izdavači iz Mostara. Poslovali od 1878. do oko 1935. Glavnu izdavačku djelatnost razvili su prije prvog svjetskog rata. Izdavali su, između ostalog, književni časopis "Zoru" i poznatu ediciju "Mala biblioteka".

ALEKSA ŠANTIĆ - RISTI ODAVIĆU


     Dragi Risto!

     Ovdje ti prilažem jednu pjesmu koju sam preveo sa francuskog(1) i koja je bila namjenjena "Zori"(2) no naša cenzura zabranila je da se u njoj štampa. Ja je evo tebi šaljem, pa ako ti se dopada, molim te da je u "Iskri" doneseš. Ako ti se ne bi svidila, ja te molim da mi je povratiš, jer kopije nemam. Pozdrav od tvog odanog

Mostar, 15. dec. 1900.
Alekse Šantića           




(1) Prevod sa francuskog, koji Šantić pominje uredniku "Nove iskre", nije objavljen.

(2) "Zora", list za zabavu, pouku i književnost. List je pokrenut u Mostaru 15. aprila 1896. i izlazio, dva puta mjesečno, do kraja decembra 1901. Prva dva godišta uređivali su Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, treće Aleksa Šantić i Jovan Dučić. 1899. godinu uredio je sam Dučić, a 1900. i 1901. Atanasije Šola.

ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU


     Dragi Gospodine!

     Pisao mi je g. Radonjić(1) da ćete iz mojih "Mirta"(2) izostaviti neke stvari, pa pošto sam se i ja uvjerio da u tim pjesmama ima i lošije stvari, pregledao sam ih, popravio a neke sasvim izostavio i tako popravljene šaljem Vam ih ponovo te Vas molim da prvi rukopis uništite i da ih ovim zamijenite.
Ja sam priredio knjigu pjesama za štampu(3) i ovih dana će se posao otpočeti. U toj će knjigi biti i "Mirte", te Vas učtivo molim, da mi odma odgovorite hoće li "Mirte" ući u narednu knjigu "Ljetopisa"(4), da se znadem ravnati i odrediti štampanje svoje knjige.
S iskrenim pozdravom Vaš odani poštovatelj

Mostar, 4/2-1901.
A. Šantić           




(1) JOVAN RADONIĆ dr. (1873-1956), istoričar i profesor Univerziteta u Beogradu, akademik. Studirao i doktorirao u Beču (1896). Jedno vrijeme boravio u Petrogradu i Moskvi (1897-1898), zatim bio nastavnik u srpskoj gimnaziji u Carigradu. Za bibliotekara Matice srpske izabran je 1899. i na tom položaju ostao do 1905, kada je izabran za vanrednog profesora opšte istorije srednjeg vijeka na Univerzitetu u Beogradu. 1919. biran je u zvanje redovnog profesora. Napisao je veliki broj djela iz naše istorije: "Istorija srba u Ugarskoj", "Zapadna Evropa i Balkan", "Grof Đorđe Branković i njegovo vreme" i dr.

(2) "Mirte" su objavljene u "Zori" 1900, 11, 367. Poslije toga, 1901. u "Brankovu kolu" (17, 513-514) objavljene su četiri pjesme pod istim naslovom i u "Srpskom književnom glasniku" dvije pjesme pod naslovom Iz "Mirta" (1901. II/2, 105). U "Letopisu Matice srpske" "Mirte" nisu štampane, jer ih je Šantić povukao, kao što se to iz njegovog pisma M. Saviću od 12. februara 1901. vidi.

(3) Riječ je o zbirci "Pjesme", koja je štampana u Mostaru 1901. godine u izdanju Izdavačke knjižarnice i štamparsko umjetničkog zavoda Paher i Kisić. Šantić je u nju unio 14 pjesama pod naslovom "Mirte".

(4) "Letopis Matice srpske", najstariji književni časopis na Balkanu; pokrenut u Novom Sadu 1825, pod nazivom "Serbska Letopis" (kasnije Letopis Matice Srbske) od 1826. do 1864. izlazio u Pešti, a od tada stalno u Novom Sadu. Prvi urednik bio je Georgije Magarašević. Kasnije su ga uređivali: Jovan Subotić, Jakov Ignjatović, Jovan Đorđević, Antonije Hadžić, Tihomir Ostojić, Vasa Stajić i dr.

ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU SAVIĆU


     Dragi Gospodine.

     Pošto sam predao u štampu svoje "Pjesme"(1) i kako će knjiga kroz mjesec dana gotova biti, to povlačim svoje "Mirte"(2), i molim Vas da taj moj rukopis uništite. Žao mi je što se ovako dogodilo i što moje "Mirte" neće izaći u "Ljetopisu"(3), nadam se da ovo nećete hrđavo tumačiti te da ćete me i dalje za svoga saradnika držati.
S prijateljskim pozdravom i poštovanjem

Mostar, 12 febr. 1901.
Aleksa Šantić           




(1) Riječ je o zbirci "Pjesme", koja je štampana u Mostaru 1901. godine u izdanju Izdavačke knjižarnice i štamparsko umjetničkog zavoda Paher i Kisić. Šantić je u nju unio 14 pjesama pod naslovom "Mirte".

(2) "Mirte" su objavljene u "Zori" 1900, 11, 367. Poslije toga, 1901. u "Brankovu kolu" (17, 513-514) objavljene su četiri pjesme pod istim naslovom i u "Srpskom književnom glasniku" dvije pjesme pod naslovom Iz "Mirta" (1901. II/2, 105). U "Letopisu Matice srpske" "Mirte" nisu štampane, jer ih je Šantić povukao, kao što se to iz njegovog pisma M. Saviću od 12. februara 1901. vidi.

(3) "Letopis Matice srpske", najstariji književni časopis na Balkanu; pokrenut u Novom Sadu 1825, pod nazivom "Serbska Letopis" (kasnije Letopis Matice Srbske) od 1826. do 1864. izlazio u Pešti, a od tada stalno u Novom Sadu. Prvi urednik bio je Georgije Magarašević. Kasnije su ga uređivali: Jovan Subotić, Jakov Ignjatović, Jovan Đorđević, Antonije Hadžić, Tihomir Ostojić, Vasa Stajić i dr.

ALEKSA ŠANTIĆ - KOSARI CVETKOVIĆ(1)


     Poštovana gospođice,

     Za koji dan izaći će moje "Pjesme"(2) iz štampe i slobodan sam najučtivije zamoliti Vas, da se u Vašem mjestu i okolini zauzmete oko sakupljanja pretplate na njih. Čist prihod namjenio sam - iako to na knjizi ne stoji zbog izvjesnijeh razloga - siromašnim učenicima srpskim u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćete i Vi, svojom dobrom voljom, ovom plemenitom zadatku u pomoć priteći.
U prilogu šaljem dopisnu kartu za pretplatu gdje je cijena naznačena.
S poštovanjem

Mostar, 6/4 1901.
A. Šantić           




(1) KOSARA CVETKOVIĆ, nastavnica Više ženske škole kraljice Drage u Beogradu. Veoma mnogo prevodila sa ruskog, ali je pisala i originalne radove. Sarađivala i u mostarskoj "Zori"

(2) Riječ je o zbirci "Pjesme", koja je štampana u Mostaru 1901. godine u izdanju Izdavačke knjižarnice i štamparsko umjetničkog zavoda Paher i Kisić. Šantić je u nju unio 14 pjesama pod naslovom "Mirte".

ALEKSA ŠANTIĆ - RISTI ODAVIĆU


     Dragi Risto!

     Evo ti šaljem dvije pjesme - dva prepjeva(1). U poslu sam i brizi oko rasturivanja svoje knjige(2), pa nemam vremena a ni volje da bih ti što originalno napisao za lijepu "Iskru"(3). No čisto mi vjeruj ovih dana poslaću ti i originalnih stihova, da ti se brate koliko toliko odužim za lijepu "Iskru". Ja sam ti zimus poslao jednu drugu pjesmu "Krigeru"(4) (?) koju je ovdje cenzura zabranila. Ako je nisi zagubio, molim te povrati mi je.
Grli te i ljubi tvoj odani

U Mostaru 11/6 - 1901.
Aleksa Š.           




(1) Oba prepjeva objavljena su u "Novoj iskri" 1901. To su "Povratak" od Hermana Linga (3/1901, 8, 241-242) i "Seljak" od Birgera (3/1901, 9, 272). Od originalnih stihova, u toku 1901, objavio je Šantić u "Novoj iskri" samo pjesmu "U proljetnoj noći" (broj 7, str. 198).

(2) Riječ je o zbirci "Pjesme", koja je štampana u Mostaru 1901. godine u izdanju Izdavačke knjižarnice i štamparsko umjetničkog zavoda Paher i Kisić. Šantić je u nju unio 14 pjesama pod naslovom "Mirte".

(3) "Nova iskra", ilustrovani list, izlazio u Beogradu 1899-1907. Vlasnik i urednik Risto Odavić. Obnovljen 1911, vlasnik Živojin Dačić, urednik Risto Odavić. U listu su sarađivali Radoje Domanović, Zmaj, Stojan Novaković, Vojislav Ilić, Aleksa Šantić, Jovan Skerlić i dr.

(4) Prevod sa francuskog, koji Šantić pominje uredniku "Nove iskre", nije objavljen.