Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Za iznošenje deviza na Kipar niko ne odgovara  (Pročitano 11962 puta)
27. Feb 2007, 13:14:03
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla ImageShackToolbar
mob
Apple iPhone SE 2020
Za iznošenje deviza na Kipar niko ne odgovara

Okružnom tužilaštvu u Beogradu policija je još 2001. podnela krivičnu prijavu protiv Slobodana Miloševića i njegovih najbližih saradnika zbog novčanih malverzacija, uključujući i iznošenje para iz zemlje, ali do sada o ovom slučaju ne samo da nije podignuta optužnica, nego ni istraga nije okončana, podseća se u sinoćnoj emisiji „Insajder“ na Televiziji B92.

Ekipa „Insajdera“ došla je do računa „Braunkorta“ jedne od osam of-šor kompanija koje je u vreme sankcija osnovala „Beogradska banka na Kipru“. Taj račun uglavnom je koristila Carina. Prema podacima iz kiparske „Popular banke“ i kiparskim carinskim deklaracijama, na taj račun je samo za 14 meseci od 1998. do 1999. uplaćeno najmanje 508,5 miliona maraka.

Kertes je u policiji priznao da je od Slobodana Miloševića dobio direktnu naredbu da novac sa Carine uplaćuje na račun Beogradske banke.

„Moje dnevne obaveze bile su, u zavisnosti od dnevnih priliva, da prebacim nalogom prosečno od pet do 10 odsto, nekada čak 15 odsto na taj račun“, priznao je Kertes.

Deo tih sredstava korišćen je za plate i penzije, deo je prebačen na Kipar, a deo je služio, izmedu ostalog, i za finansiranje SPS-a.

Kertesove navode potvrdio i Nikola Šainović.

„U više navrata sam kontaktirao sa Mihaljom Kertesom. Tačno je da sam 7. juna 1996. od Mihalja Kertesa preuzeo 900.000 maraka, 30. novembra 1996. 150.000 maraka i 22. decembra 1996. 100.000 maraka. U sva tri slučaja sam potpisao priznanice za preuzeti novac i na svim se nalazi moj potpis“, ispričao je Šainović.

Osim ovog nezakonitog finasiranja „Insajder“ otkriva niz malverzacija u korist SPS. Tako je Kertes 20. novembra 1997. predao u svom kabinetu 500.000 maraka rukovodiocu SPS-a na Kosovu Migi Samardžiću. Neposredno pred održavanje izbora 24. septembra 2000. Milanu Jovanoviću, funkcioneru SPS, Kertes je predao 2.000.000 maraka i 30.000.000 dinara.

Kertes je isplaćivao tokom 2000. devizna sredstva Živadinu Jovanoviću, tada ministru inostranih poslova SRJ, u dva navrata ukupno 1.423.000 maraka. Sa računa Carine tokom 1997. godine Odboru SPS Vojvodine uplaćeno je ukupno 12.000.000 dinara.

Iz sredstava Carina Kertes je tokom 2000. Urošu Šuvakoviću, funkcioneru SPS-a, dao 10.000.000 dinara i 2.000.000 maraka.

Osim toga, „Insajder“ otkriva da je Kertes platio 441.189, 97 dinara rekonstrukciju i dogradnju čamca MIR, koji je bio u privatnom vlasništvu Radomira Markovića, tadašnjeg šefa DB-a.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost

Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 4634
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.2
mob
Samsung S4
Inace u ovom tekstu se ne kaze da je do '99 godine iz Srbije izneto izmedju 5 i 11 milijardi dolara i da te pare i dan danas "plutaju" po belom svetu po ko zna cijim racunima. Smile Smile
Ej, zamislite sta bi sve drzava kao Srbija mogla da uradi sa tim parama danas. Naravno pod uslovom da danasnje postenjacine od politicara ne izdele plen medju sobom.
IP sačuvana
social share
 


Pogledaj profil Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
mob
Apple iPhone SE 2020
„Insajder“ o iznošenju para na Kipar
Provizija za Miloševićevog brata

Sve indicije govore da je deo novca koji je iznošen iz Srbije u vreme sankcija na Kipar završio i u privatnim džepovima. Jedan od primera za to je slučaj Borislava Miloševića, rođenog brata pokojnog Slobodana Miloševića, otkriva jučerašnji „Insajder“ na TV B92.

Borislav Milošević je prema podacima do kojih je došao „Insajder“ bio posrednik u kupovini dva helikoptera za Srbiju preko ukrajinskih firmi. Provizija, kao saznaje „Insajder“, koja je ostala bratu tadašnjeg predsednika Srbije, iznosila je 700.000 dolara.

U emisiji B92 se ističe i da je sve bilo poznato policiji još 2001, što se vidi iz krivičnih prijava, ali da ništa nije rađeno po njima.

Od jula 1992. do juna 2000. na račune osam of-šor kompanija na Kipru koje je osnovala „Beogradska banka“, čiji je direktor bila Borka Vučić, deponovani su veliki iznosi deviza. Sve te kompanije su osnovane preko advokatske kancelarije Tasosa Papadopulosa, današnjeg predsednika Kipra, otkriva „Insajder“.

Prema saznanjima „Insajdera“, sa „Beogradskom bankom“ na Kipru su poslovali i mnogi srpski biznismeni. U većini tih transakcija, kada je novac prebacivan na račune njihovih preduzeća, nije navođena svrha, zaključuje se u „Insajderu“.

U jučerašnjem „Insajderu“ opisana je i tehnologija nastanka of-šor kompanija na Kipru, koje je osnovala „Beogradska banka“.

Navodi se primer Ljiljane Radenković, koja je radila od 1989. godine u „Anglo-jugoslav banci“ u Londonu, čiji je većinski vlasnik bila „Beogradska banka“. Ona je svedočila haškim istražiteljima kako je bila primorana da postane vlasnik nekih od of-šor kompanija na Kipru. Početkom 1996. na sastanku u kancelariji Budimira Kostića, tadašnjeg direktora „Anglo-jugolsav banke“, Borka Vučić ispričala je Ljiljani Radenković da planira da osnuje nekoliko firmi. Radenkovićevoj je predstavljeno da je namera da se na njih prenesu sredstva „Beogradske banke“ pošto je, navodno, postojala opasnost da banka izgubi jedan sudski spor i plati veliku odštetu.

    NBS: Nemamo devize na kiprskim računima

    Narodna banka Srbije nema devizne račune kod banaka na Kipru, što znači da devizne rezerve nisu ni mogle da budu plasirane kod banaka u toj zemlji.

    Ovo se ističe u jučerašnjem saopštenju centralne banke povodom izveštaja američkog ministarstva spoljnih poslova o pranju novca, u kojem se navodi da je u 2005. godini na Kipar iz Srbije prebačeno više od milijardu dolara.

    U saopštenju Narodne banke se dodaje da kod svih finansijskih transakcija koje NBS obavlja u ime i za račun države nije bilo plaćanja preko Kipra.

    U Narodnoj banci Srbije kažu da nisu nadležni za rešavanje problema vezanih za pranje novca, već da je za to zadužena Uprava za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija.

    R. Marković


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
mob
Apple iPhone SE 2020
" Insajder" o iznošenju para na Kipar (2)
Novac išao preko lažnih kompanija

Ceo mehanizam da se preko osam of-šor kompanija na Kipru iznosi novac iz Srbije otkriven je prvi put, tek kada je u januaru 2001, objavljen spisak američkog OFAC-a sa imenima osoba iz Srbije kojima je zabranjen ulazak i poslovanje sa SAD, otkriva "Insajder" na Televiziji B92.

Na tom spisku su se našle i dve dugogodišnje bankarke, odnosno navodne vlasnice of-šor kompanija na Kipru - Ljiljana Radenković i Radmila Budišin. Njih je jedino povezivalo poznanstvo sa Borkom Vučić, direktorkom "Beogradske banke".

Ljiljana Radenković radila je od 1989. u "Anglo-jugoslav banci" u Londonu čiji je većinski vlasnik bila "Beogradska banka". Ona je haškim istražiteljima, koji su se raspitivali za finansiranje vojnih potreba, objasnila kako je bila primorana da postane fiktivni vlasnik of-šor kompanije. Radenkovićeva je svedočila o sastanku sa Borkom Vučić koji je je početkom 1996. održan u kancelariji Budimira Kostića, tadašnjeg direktora "Anglo-jugoslav banke". Vučićeva joj je ispričala da planira osnivanje nekoliko firmi kako bi na njih prenela sredstva "Beogradske banke", pošto je, navodno, postojala opasnost da banka izgubi jedan sudski spor i plati veliku odštetu.

"Gospođa Vučić je onda napravila dokument bez datuma i pitala me da ga potpišem. Sećam se da se dokument odnosio na otvaranje of-šor kompanije na Kipru, poznate kao 'Anteksol Trade Limited'". Prema dokumentu, "Beogradska banka" preko of-šor kompanija u Nikoziji, imala je pravo da vodi sve poslove i transakcije. Nije mi se svidelo ono što je pisalo u dokumentu, kao ni posledice koje sam zbog toga mogla imati", svedočila je Radenkovićeva haškim istražiteljima.

Ona je zatim opisala kako je Borki Vučić ispričala zašto ne bi želela da potpiše dokument i da je bolje da to uradi neko drugi.

"Pošto sam rekla gospođi Vučić da nisam spremna da ispunim njene zahteve, ona se razbesnela. Pretila mi je da ću ukoliko ne potpišem dokument momentalno dobiti otkaz u 'Anglo-jugoslav banci' i da će moja porodica biti vraćena u Beograd. Gospođa Vučić je izašla iz kancelarije, a gospodin Kostić mi je rekao da bi trebalo da ispunim zahteve gospođe Vučić", svedočila je Radenkovićeva. Ona je potpisala dokument i haški istražiteljima je objasnila da je na zahtev Kostića uneta rečenica: "Potpisano na zahtev Borke Vučić". Taj dokument je potpisala i Vučićeva.

Sa tim potpisom date su instrukcije advokatskoj kancelariji Tasosa Papadopoulosa, sadašnjeg predsednika Kipra, da registruje firmu "Anteksol" i ovlašćena je "Beogradska banka COBU" u Nikoziji da vodi sve poslove kompanije. Radenkovićeva je u izjavi haškim istražiteljima naglasila da ona nije više bila upoznata sa poslovima koji su obavljani nakon što je dala potpis i da više nikada ništa drugo nije potpisala.

Radenkovićeva je zbog toga podnela tužbu protiv advokatske kancelarije Tasosoa Papadopulosa. Advokat Pavlos Angelidis, koji je jedno vreme zastupao Radenkovićevu, kaže da se tokom sudskog postupka utvrdilo da je bilo dosta nepravilnosti.

"Naravno da su prekršeni zakoni, to je priznao i sam gospodin Papadopulos u svom intervjuu u novinama 'Politis'. Izričito je rekao da je imao nalog od Miloševićeve vlade da pronađe način da izbegne embargo Ujedinjenih nacija, taj embargo je važio na Kipru kao zakon. U tom intervjuu je rekao: "Da bismo pomogli Jugoslaviji, otkrili smo takav način otvaranja of-šor kompanije", rekao je advokat Angelidis za "Insajder".


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
mob
Apple iPhone SE 2020
"Insajder" o iznošenju para na Kipar (3)
Novac usmeravan i iz Kertesovog fonda

Prema tvrdnjama "Blicovog" izvora iz policije, koji je kraće vreme bio angažovan u potrazi za novcem koji je iznet iz zemlje, u Srbiji je posle promena 5. oktobra 2000. godine kod političara vladalo uverenje da je samo potrebno otići na Kipar i odande vratiti u zemlju pare.

Kako kaže naš sagovornik, takva uverenja svesno je podržavao određen broj predstavnika raznih državnih ustanova koji su, dajući potpuno neosnovana obećanja o brzom vraćanju para u zemlju, dobili visoke pozicije u policiji, tužilaštvu i drugim državnim organima.

- Nadajući se veoma brzom uspehu, potragom za novcem počeli su da se bave čak i državni organi koji za to uopšte nisu bili nadležni, poput Narodne banke, koji su uvidevši da je u pitanju mnogo komplikovaniji posao ubrzo odustali od tog posla. Povraćaj novca u zemlju je jedino bio moguć onda kada se ispune uslovi - pre svega da se utvrdi da tačno određen novac na računu u inostranstvu potiče iz izvršenja određenog krivičnog dela, za koje je prethodno sproveden i okončan postupak pred našim sudom - objašnjava sagovornik "Blica".

O iznošenju novca iz Srbije na Kipar u vreme sankcija za emisiju "Insajder" na Televiziji B92 govorili su i pojedini građani koji su bahatošću tadašnje vlasti direktno pokradeni.

Predrag Đorđević, preduzetnik sa Kipra koji od 1992. godine živi na tom ostrvu, gde je imao svoju of-šor kompaniju registrovanu za trgovinu pamukom, govorio je kako mu je oduzet novac sa računa. On tvrdi da je to uradila "Beogradska banka", čija je tadašnja direktorka bila Borka Vučić, uz pomoć advokatske kancelarije Tasoasa Papadopulosa, sadašnjeg predsednika Kipra.

Đorđević navodi kako je lično saznao da je "Beogradska banka" nezakonito osnovala osam of-šor kompanija, preko kojih je distribuiran novac iz Srbije. Predrag Đorđević navodi da je to saznao tokom sudskog postupka koji je pokrenuo protiv BB COBU, jedne od of-šor kompanija koju je na Kipru osnovala "Beogradska banka", i to kada su mu greškom oduzeli novac i uplatili na račun srpske of-šor kompanije "Antexol".

Naime, Đorđević je kao vlasnik of-šor kompanije imao svoj račun u "Beogradskoj banci" na Kipru. Dao je nalog da se sa njegovog računa novac isplati za uvoz pamuka, ali se to nije realizovalo, pošto su u "Beogradsko banci" greškom mislili da je to novac koji je iznet iz Srbije, pa su ga prosledili dalje.

- Oni su, znači, osporili da su to moje pare i jednostavno poručili: "Ma ko te šiša, mi te pare uzimamo", odnosno nisu to tvoje pare, mi ćemo da zovemo Beograd, pa ćemo da pitamo u Beogradu, pa tek ako Beograd odobri i tako dalje i tako dalje - izjavio je Đorđević za "Insajder". Pare su mu kasnije vraćene, ali na zaobilazan način.

- Znači, ovo je prvi put bilo da sam ja u sudu dobio informaciju da su pare na mom računu. Te pare je poslala firma sa kojom ja nikada nisam imao nikakav poslovni odnos. Onda je predstavnik Centralne banke Kipra došao u sud i rekao: "Jeste, to je firma 'Anteksol trejd limited', osnovana 1992. godine na ime Ljiljane Radenković, a od strane kancelarije Tasoasa Papadopulosa" - tvrdi Đorđević.

On navodi da se sve to dešavalo 1994. godine i da je bio praktično prvi čovek van onog kruga ljudi koji su učestvovali u iznošenju para na Kipar, koji je otkrio mehanizam prebacivanja novca, ali nije shvatao njegovu veličinu.

- Tek 2002. godine, sa otkrićima koje je iznela Karla del Ponte, ja sam shvatio da je to glavna kompanija preko koje je iznošen novac iz Srbije. Dakle, oni su glavnu kompaniju koja je korišćena za iznošenje milijardi iz Srbije stavili meni pod nos. To znači da ja mogu da iskopam i da tražim po njoj - rekao je Đorđević.

Đorđević je tokom sudskog postupka na osnovu dokumentacije otkrio da su sredstva koja su tokom devedesetih godina transferisana na ove račune, a radi se o milijardama dolara, dolazila najvećim delom iz fondova koji su faktički bili pod kontrolom režima Slobodana Miloševića. Deo sredstava poticao je iz Savezne uprave carina, a njih je nelegalno, po nalogu Slobodana Miloševića, usmeravao Mihalj Kertes.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.2
mob
Apple iPhone SE 2020
"Insajder" o iznošenju para iz Srbije (4)
U Rusiju prebačeno tri milijarde maraka

Zbog novčanih mahinacija, među kojima je i iznošenje para iz Srbije, od kojih je jedan deo završio u džepovima bliskih saradnika Slobodana Miloševića, srpska policija je podnela krivičnu prijavu još u proleće 2001. godine. Tada je pokrenuta istraga protiv Slobodana Miloševića, predsednika SRJ, Nikole Šainovića, predsednika Vlade, Jovana Zebića, ministra finansija, i Mihalja Kertesa, direktora Carine, koja nikad nije okončana, a nedavno je prebačena u Specijalno tužilaštvo.

Istraživanja "Blica" prethodnih godina, pokazala su da je prvo i glavno odredište odlivenog novčanog kapitala iz Srbije bio Kipar, na kojem je od 1990. do 2000. osnovan veliki broj of-šor preduzeća. Računi ovih firmi, ponekad i bez znanja njihovih vlasnika (slučaj Ljiljane Radenković i Radmile Budišin), punjeni su parama koje su kasnije prebacivane na račune u 52 zemlje sveta. Na Kipar je, prema procenama srpskih istražnih organa, izneto skoro pet milijardi dolara.

Sa uvođenjem i jačanjem sankcija, Rusija postaje novo odredište i, prema procenama, u ovu i druge zemlje bivšeg SSSR-a slilo se između dve i tri milijarde nemačkih maraka. Koristeći kiparsku formulu, deo ovog novca je završio i na raznim destinacijama širom sveta.

Istraga je 2001. sumnjala, kako je "Blic" ranije saznao, da je najveći deo novca koji je iznesen u inostranstvo obezbedila Savezna uprava carina, odnosno njen direktor Mihalj Kertes, po nalogu Slobodana Miloševića.

Veliku pomoć srpskoj istrazi pružilo je istraživanje Mortena Torkildsena, norveškog eksperta za finansijske istrage, kojem je Tužilaštvo Haškog tribunala poverilo analizu dokumenata koji se odnose na finasiranje srpske vojske i policije. U Torkildsenovom izveštaju se navodi: "Zbog prirode depozita na tim računima, uglavnom velikim sumama deviza, ne može se sa apsolutnom tačnošću tvrditi da su sva sredstva poreklom iz jugoslovenske Savezne uprave carina, pod kontrolom Mihalja Kertesa i upravom Slobodana Miloševića". Kertes je još tada u istrazi priznao da je od Miloševića dobio direktan nalog da prebacuje novac iz Carine.

Dragomir Janković, izvršni direktor Ekonomskog instituta Evropske unije, izjavio je za "Insajder" da su stručne službe EU imale saznanje da se novac iz Srbije, odnosno SRJ, iznosi na tri načina.

- Klasičan način iznošenja u džakovima, vama je to poznato, da ne pominjemo Kertesa. Drugi način je pljačkanje fondova, odnosno budžeta. Vi znate da je Penzioni fond prazan, kao i Zdravstveni fond, zato što su sredstva tih fondova držana na računima budžeta. Znate da je mehanizam pljačkanja tih fondova, odnosno budžeta, takav da su plaćane nerealno visoke cene strateških materijala. Znači, kroz astronomski uvećane fakture za nabavku lekova, nafte, strateških roba, pa i naoružanja, ogromne pare su izašle preko kiparskih banaka i drugih of-šor preduzeća - kaže Janković.

Do danas nije okončana istraga o velikoj pljački građana Srbije, a institucije u ovoj zemlji nisu pokazale interesovanje za to. Kako za "Blic" objašnjava sagovornik iz policije koji je krajem 2000. godine učestvovao u uobličavanju krivičnih prijava protiv osumnjičenih za iznošenje novca iz Srbije na Kipar, postojala je jasna procedura koju je bilo neophodno ispuniti kako bi se došlo do novca. Prvo je bilo potrebno dokazati da novac potiče od krivičnih dela, a tek po okončanju sudskog postupka u Srbiji tražiti povraćaj novca sa privatnih računa u inostranstvu.

Put za takvu proceduru bio je utemeljen podnošenjem krivičnih prijava početkom 2001. godine protiv jednog broja tadašnjih srpskih i jugoslovenskih zvaničnika. Međutim, postupak po krivičnim prijavama koje je policija podnela još krajem 2000. i početkom 2001. godine suočio se, posebno 2002. godine, sa opstrukcijama iz tužilaštva, odnosno njegovih čelnika. Za to postoje dva razloga. Prvi je da je među tužiocima bilo mnogo karijerizma, zbog čega nisu hteli da rizikuju sa zahtevnim postupcima i eventualno dožive neuspeh. Drugi razlog jeste činjenica da je u takvim poslovima postojala i velika doza neznanja i neiskustva. Tužioci koji su želeli i umeli da rade, nisu dobili priliku.

- Nakon ubistva premijera Srbije dr Zorana Đinđića, problem novca iznetog iz Srbije izgubio je na značaju. Ubijeni premijer je bio jedan od najvećih zagovornika da se ne samo traga za otetim državnim novcem, već i da se krivci izvedu pred sud. Nažalost, bio je obasut izjavama tadašnjih čelnika tužilaštva da se na tome navodno radi, ali da je to mukotrpan posao za koji ne postoje garancija kada će biti okončan - kaže sagovornik "Blica".

Prema njegovom uverenju, kanalisanje problema isključivo na Borku Vučić, bivšu direktorku "Beogradske banke" na Kipru, suštinski je pogrešan jer se problem iznetog novca ne može rešiti na Kipru, već prvo u Srbiji. To, kako kaže, zahteva suočavanje naše države sa realnim centrima moći, na šta u ovom trenutku niko nije spreman.

Dragoljub Janković je za "Insajder" rekao da su u vreme sankcija sigurno postojali problemi da država nabavi strateške stvari, ali da su se neki ljudi u to vreme enormno obogatili.

- Ono što je strašno jeste da je izgovor sankcija omogućavao tim ljudima da enormno uvećavaju fakture, koje su ispostavljali NIS-u, EPS-u, ili drugim državnim preduzećima na naplatu. Na taj način, pravili su ogromnu razliku između stvarne cene po kojoj su nabavljali robu i one cene po kojoj je država plaćala taj proizvod. Razlika u toj ceni, odnosno taj novac, završio je na privatnim računima. U pitanju je najveći deo novca koji je iznesen iz Srbije - kaže Janković.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.2
mob
Apple iPhone SE 2020
"Insajder" otkriva
Vlast je mogla da vrati deo novca sa Kipra

BEOGRAD - Vlast je posle 5. oktobra mogla odmah da vrati u Srbiju oko milijardu i šest stotina miliona dolara, otkriva ekipa emisije "Insajder".

U današnjoj emisiji govori se o događajima posle 5. oktobra i zašto novac nije vraćen u Srbiju. U potragu za novcem prvo su krenuli ljudi iz Narodne banke i već početkom 2001. su na Kipru našli prve tragove za koje predstavnici EU i Haškog tribunala tvrde da su bili sasvim dovoljni da se krene u ozbiljnu istragu. Mlađan Dinkić je pre šest godina tvrdio da je pronašao tajne račune, ali sada kaže da je "to tako samo izgledalo".

- To su bili računi of-šor kompanija na Kipru, pre svega "Beogradske banke" na Kipru, odnosno njene of-šor jedinice "Cobu". Pronašli smo kutije materijala sa imenima fasadnih kompanija sa uplatama novca na te račune. Sve papire smo odneli u Beograd, i to je ostalo u policiji - objašnjava Dinkić.

Međutim, Josip Bogić, doskorašnji načelnik finansijskog odeljenja UBPOK, kaže da izveštaj o saznanjima sa Kipra nikada nije stigao do njega.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.10
mob
Apple iPhone SE 2020
 Emisija "Insajder" o najvećoj pljački naroda koja je izvedena u režiji režima Slobodana Miloševića

Zamajavali narod da će vratiti novac sa Kipra

Posle 5. oktobra 2000. godine, srpska vlast je mogla odmah da vrati u zemlju bar milijardu i šest stotina miliona dolara koji su u vreme sankcija u džakovima izneti na Kipar, jedna je od konstatacija u sinoćnoj emisiji "Insajder" na TV B92.

Za taj novac, iznet u kešu, postojali su i postoje dokazi - imena ljudi koji su iznosili novac, brojevi računa na koje je novac polagan... Dokazi postoje uglavnom za novac, iznet preko Carine, dok je putem drugih transakcija, prema nezvaničnim procenama, iz Srbije izneto od pet do 11 milijardi dolara.

U zemlju nije vraćen ni deo novca koji je tokom sankcija opljačkan od građana. Istraga, i pored svih dokaza, nikada nije vođena, a onima koji su učestvovali u najvećoj pljački države omogućeno je da nesmetano legalizuju novac i postanu još bogatiji.

Beskoristan materijal

U potragu sa srpskim parama išli su Mlađan Dinkić, Velimir Ilić, Vladan Batić, predstavnici Narodne banke, DB-a, haški istražitelji, FIA...

Danas, svi oni imaju različite tvrdnje o tome zašto se odustalo od traženja opljačkanog novca.

Mlađan Dinkić, u to vreme guverner NBJ, tvrdi za "Insajder" da 2001. godine na Kipru nije pronašao tajne račune.

" To su bili računi of-šor kompanija na Kipru, pre svega "Beogradske banke" i njene of-šor jedinice "Cobu". Međutim, pronašli smo kutije materijala sa imenima fasadnih kompanija, sa uplatama i isplatama novca. Te fasadne kompanije otvarao je advokat Tasos Papadopulos, koji je kasnije postao predsednik Kipra. On je bio glavni u svim transakcijama", tvrdi Dinkić. Tadašnji guverner NBJ navodi i da su u to vreme Kiprani bili pritisnuti od Amerikanaca i EU.

"Uslov da uđu u EU bio je da daju sve podatke. Oni su se otvorili, ali su nam dali nešto što je bilo beskorisno. Nikada nismo saznali gde je novac. Nikada to nismo pronašli", kaže Dinkić.

"Traženje igle u plastu sena"

On navodi da sada zaključuje da su nam Kiprani tada dali da tražimo nešto čega više nije bilo.

"Kao da su nam rekli evo vam plast sena, a igla se uopšte nije nalazila u tom plastu, nego se nalazila u nekim drugim plastovima u nekim drugim zemljama. Mi smo te papire doneli u Beograd i to je ostalo u policiji. Ljudi u policiji su pretraživali te račune, ali posle mesec dana te analize, shvatio sam da će to biti jako težak posao jer se taj novac prebacivao na račune čak 50 zemalja u svetu", objašnjava Dinkić.

Bivši guverner NBS kaže i da je u javnosti stvorena pogrešna slika kao da je taj novac negde zakopan i da sada samo neko treba da nađe gde i da ga vrati.

"Suština je da je novac polagan na račune brojnih kompanija. Tačno je da u izveštaju norveškog istraživača piše da je osam kompanija primilo preko milijardu maraka. To znači da je bilo nekih koje su bile bitnije, ali je suština da novac nije dugo ležao na računima tih kompanija. Nešto je plaćano, nešto prebacivano na druge i treće račune i tako je napravljen čitav lanac. I istražitelj haškog Tribunala je u svom izveštaju zaključio da se radi o neverovatnoj finansijskoj šemi ogromnih razmera za čije je otkrivanje potrebno uložiti ogromna sredstva koja prevazilaze snagu Haga. Ako Hag nije mogao da ima te ljude, teško je bilo očekivati da je jedna vlada koja je došla posle Miloševića sposobna da uradi tako nešto, bez strane pomoći. Na operativnom nivou, mi tu pomoć nismo dobili", tvrdi Dinkić.

Srbija nije tražila pomoć EU

Izvršni direktor Ekonomskog Instituta Evropske Unije Dragoljub Janković, međutim, tvrdi za "Insajder" da je EU pomagala onoliko koliko je Srbija tražila.

"Ne možete nuditi nekome pomoć, koju ovaj neće. Srbija se nikada nije obraćala EU u vezi s tim novcem. Nikada. Srbija je pravila svoje komisije, one su radile nekakav posao, o tome nije podnet nikakav izveštaj EU, niti je zatražena saradnja", tvrdi Janković.

On smatra i da se ne može reći da je novac otišao u 50 zemalja i na to staviti tačku.

"Ako je novac otišao u 50 zemalja, on je na neki način morao biti upotrebljen, stavljen u finansijske tokove ili je opet promenio destinaciju. U toj situaciji najlogičnije bi bilo uspostaviti kontakt sa tih 50 zemalja", kaže Janković.

I Masis de Partu, urednik kiparskog nedeljnika "Financila Mirror" smatra da je ključni problem to što vlast u Beogradu nije izvršila dovoljan pritisak.

"Na Kipru se nalaze svi dokumenti koji pokazuju gde je novac, ko ga je uzeo, gde je otišao, ko je i šta plaćao. Da su izvadili dovoljno dokumenata koja postoje u skladištima bivše 'Beogradske banke', Kipar danas ne bi ni bio član EU jer bi bilo očigledno da su Kiprani, u državnom aparatu, znali da se desilo pranje prljavog novca", tvrdi De Partu.

Najveće pranje novca

Pranje para između Srbije i Kipra, prema procenama EU, najveće je koje se u istoriji dogodilo između dve države.

Finansijski istražitelj Tribunala u Hagu Morten Torkildsen za "Insajder" objašnjava:

"Mogu da se nađu ljudi koji su nosili keš u torbama i koji su dali svoje potpise po ulasku na Kipar. Sve je to zabeleženo, ali vaše vlasti sede na tim papirima", kaže Torkildsen.

I on smatra da se taj novac sada ne može naći u bankama, ali da se može naći ko stoji iza kompanija koje su primile novac, kao i ko je profitirao od svega toga.

"Izvodi iz banaka ukazuju na ogromne procente od transakcija koje, ako su date tim kompanijama, predstavljaju prekršaj jer taj novac pripada vašoj državi. Vi možete da otvorite sudski proces, preko kojeg biste mogli da zamrznete sredstva određenih ljudi. Ako to ne možete, onda vidite da li imaju nekretnine, kompanije, jer to su ljudi koji su sve to stvorili na novcu koji je prebačen na Kipar", objašnjava Torkildsen.

Njoš nije kasno

Joanis Kasulidis, ministar inostranih poslova Kipra od 1997. do 2003. godine, kaže da Vlada Srbije s pravom traži novac koji pripada srpskom narodu. Te pare, tvrdi Kasulidis, samo su prošle preko Kipra, a onda otišle u različitim pravcima.

"Kipar ima teškoće da da te podatke jer su te pare došle prikriveno, kamuflirano. Čudno mi je koliko je brzo protestovao gospodin Dinkić jer nije pronašao pomoć. Taj posao iziskuje mnogo istraživanja. To ne može da se uradi odjednom. Da li je sada kasno? Nije kasno. Ako postoje podaci, zašto bi bilo kasno?!", pita Kasulidis.

Joanaidis Pambos, direktor advokatske kancelarije Tasosa Papadopulosa, tvrdi da Dinkić u njihovu kancelariju nije došao da bi tražio novac.

"Dinkić se tada susreo sa predstavnicima vlasti, državnog vrha, centralne banke. Imao je sastanak i u našoj kancelariji, ali zato što smo se mi tada bavili ozbiljnim problemima banke. Došao je u kancelariju sa tada novim upravnikom banke i raspravljali smo o raznim, ozbiljnim problemima koje je banka imala. Uopšteno smo razgovarali o novcu koji je došao na Kipar", tvrdi Pambos za "Insajder".

Odmah posle demokratskih promena, u Beograd je došao biznismen sa Kipra Predrag Đorđević, koji je još u to vreme tvrdio da ima svu dokumentaciju koja će novim vlastima pomoći da opljačkani novac vrati u zemlju. Đorđević je 1994. godine tužio "Beogradsku banku" na Kipru. Njegov novac za plaćanje uvoza pamuka greškom su uzeli sa računa i prebacili na račun srpske of-šor kompanije "Anteksol" jer su mislili da je to novac koji je stigao iz Srbije.

Dokument o skrivenom računu

"Očekivao sam da će Koštunica, Đinđić i ostali prvo ispuniti obećanje da vrate u zemlju novac koji je Milošević pokrao. I zato sam došao u Beograd. Ja sam najviše znao o tom novcu, imao sam i pisani materijal. Ljudi su mi pokazivali dokumenta gde se nalazi milijardu dolara", priča Đorđević za "Insajder".

Posle 5. oktobra, on je prvo otišao u prostorije tada nevladine organizacije G17 plus.

"Primio me je Predrag Marković. Rekao je: 'To je nama strašno interesantno, to što vi nama nudite. Nama je potrebna svaka pomoć, ali gospodin Dinkić još nije inaugurisan kao guverner i dok to ne obavimo...' To vodi neki Saša Vitošević i neki ljudi, ali to nije prava ekipa, oni će tek da oforme ekipu kad Dinkić bude guverner NBJ", navodi Đorđević.

On, za "Insajder" tvrdi da je do Dinkića pokušao da dođe i kada je on postao guverner, ali do tog sastanka nije došlo. Dinkić, međutim, tvrdi da nikada nije čuo za Đorđevića i da ne zna da je on pokušavao da uspostavi kontakt sa njim. U međuvremenu, Đorđević je u januaru 2001. godine posetio premijera Zorana Đinđića.

"Đinđić je imao tablu za crtanje gde je pisao banke, firme... Napravio je šemu onoga o čemu sam pričao. Shvatio je o čemu se radi i ja sam mu odmah rekao: 'Vi morate odmah da 'stavite šapu' na 'Beogradsku banku' na Kipru i banku u Beogradu i da zabranite Papadopulusovoj kancelariji da raspolaže svim firmama sa kojima sad raspolaže na Kipru, a koje zvanično pripadaju Srbiji'. Đinđić mi je odmah rekao da je 'Dinkić stalno tu. On tu nešto stalno gura, on to nešto hoće.' Rekao sam mu da on odluči, da je on premijer, da ima ministra finansija, MUP. Pitao sam ga zašto bi jedan guverner to radio. 'Ali, on to vodi', rekao mi je Đinđić. Mesec dana kasnije sam saznao da Dinkić oformljuje specijalnu ekipu koja će da istražuje nestanak para iz Srbije i da ih vrati", priča Đorđević.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice


kad kola krenu niz brdo srecni su samo volovi

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 867
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.2
mob
Apple Iphone
prema Forbes listi najbogatijih ljudi na svetu na 891 mestu se nalazi Miroslav Miskovic, vlasnik Delte
Piconiji Zepteri Karici Drakulici i ostala ekipa?
Eto gde je deo para!
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.10
mob
Apple iPhone SE 2020
Insajder“ o najvećoj pljački građana Srbije
Milijarde tražila samo četvorica

Računi srpskih of-šor kompanija na Kipru, koji su do 2.000. godine bili aktivni, praktično su očišćeni posle 5. oktobra i promene vlasti. Dokumenti, do kojih je došla ekipa „Insajdera“ TV B92, ukazuje da su interni transferi između još četiri aktivne firme izvršeni 9. oktobra, dok je 18. oktobra podignuto 200.000 dolara i 400.000 nemačkih maraka sa računa firmi „Kabkom“, „Verikom“, „Hilsej“ i „Sautmed“.

„Insajder“ otkriva da je tog dana sa računa „Kabkom“, na ime višegodišnjeg saradnika Borke Vučić i prvog čoveka „Beogradske banke - COBU“ Slobodana Aćimovića, uplaćeno 58.000 dolara i 64.000 nemačkih maraka. Na ime Petra i Mirjane Čorlije otišle su 44.000 dolara, dok je 18.000 dolara isplaćeno Sonji Kertes, ćerki tada već smenjenog direktora Savezne uprave carina Mihalja Kertesa. Nakon ovih isplata, na dolarskom računu državne firme „Kabkom“ ostale su četiri hiljade.

Trag ovog novca, navodi ekipa „Insajdera“, mogao je da se prati dalje, čime bi se verovatno došlo do privatnih računa predstavnika Miloševićevog režima, ali i biznismena koji su tada počeli da stiču svoje bogatstvo. Kasnije su taj novac samo nekoliko puta uvećali i danas su oni vlasnici Srbije. Istovremeno, država nije iskoristila pravna sredstva da novac potražuje od Kipra. To su državne pare i mogle su da se potražuju po svakom osnovu, navodi ekipa „Insajdera“.

Mlađan Dinkić tvrdi da je srpska vlada pokušala da stupi u kontakt sa velikim međunarodnim organizacijama koje se bave potraživanjem para.

„Imali smo sastanak i sa Evropljanima i sa Amerikancima. Nudili su nam tehničku pomoć. Uz saglasnost Vlade, ja sam formirao radnu grupu od četiri čoveka - Dušana Lalića iz Narodne banke, Mladena Spasića iz policije, Olivera Bogavca, koji je tada radio u Državnoj bezbednosti i Aleksandra Radovića koji je bio na čelu Poreske uprave Srbije. Ta četiri čoveka su faktički sami pokušavali da nađu put tog novca jer novac nije išao samo na Kipar. Deo je išao tamo, deo u arapske zemlje, u Grčku, ali ono što se kasnije pokazalo je da taj novac nije ostao tamo gde je donesen“, navodi Dinkić.

Na Kipar je, prema saznanjima „Insajdera“, išao i predstavnik NBJ Kosta Sandić. On je 27. marta 2001, po povratku u Beograd, sačinio službenu belešku o poslovanju „Beogradske banke“ na Kipru koju je predao guverneru Dinkiću. Službena beleška pokazuje da su predstavnici nove vlasti već nakon prvog odlaska na Kipar imali i više nego dovoljno podataka o dešavanjima na Kipru tokom devedesetih. Istraga je mogla da bude pokrenuta - tvrdi ekipa „Insajdera“.

Podaci do kojih je došao Sandić, ukazuju da je „Beogradska banka“, poslovala sa čak 12 sopstvenih of-šor kompanija koje su služile da se preko njih obavlja platni promet. U prikrivanje tragova novca bila je umešana „Popular Bank“, ali su korišćena i imena fantomskih firmi kako bi novac prošao kroz što više računa. Iza ovih transfera sa nalogom iz Beograda stajali su u nekim slučajevima tadašnji privatnici koji su poslovali sa „Beogradskom bankom“ i državne firme. Uvođenje fantomskih firmi bio je mehanizam više kroz koji se novac mogao oprati.

U službenoj beleški NBJ, između ostalog, stoji:

„(Beogradska) Banka je organizovala prijem sredstava na račun svojih firmi u „Cyprus Popular Bank“. Potom im je davala uputstva za usmeravanje sredstava u korist izmišljenih firmi kao što su ‘Koliki Trade’, ‘Emesis Trading’, ‘Napasol Trading’, ‘Orlanda Limited’, ‘Dorosos Trading’, ‘Apsida’. Kada su u ‘Cyprus Popular Bank’ dobili priliv u korist neke od navedenih firmi, ona je u dogovoru sa predstavnicima ‘BB COBU’, usmeravala sredstva na račun banke ili na račune državnih of-šor kompanija. Dalji transferi vršeni su u korist klijenta koji je u Beogradu dao nalog, čime ‘Cyprus Popular Bank’ nije postupala na propisan način“. Sutra: Velja Ilić u potrazi za parama.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.125 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.