Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Avg 2025, 22:07:18
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 288 289 291 292 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vesti iz domace privrede i ekonomije  (Pročitano 721943 puta)
Moderator
Krajnje beznadezan


Dolphins are gay Sharks!!!

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 11811
Zastava Vojvodina
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Nokia E50
Bez dozvole 27 viših škola
Petak, 4. maj 2007. 09:03

Od 78 državnih i privatnih viših škola koje su podnele zahtev za akreditaciju, dozvolu za rad dobile su 33. Od toga samo dve privatne - Viša poljoprivredna u Bačkoj Topoli i Viša škola za sportske trenere u Beogradu. Za 18 škola je izrečen akt upozorenja, a 27 visokoškolskih ustanova je odbijeno. Tri škole nisu ni podnele zahteve za akreditaciju, prenose "Večernje novosti".

To je u četvrtak saopštio prof. dr Slobodan Arsenijević, predsednik Komisije za akreditaciju, ističući da je sednica na kojoj se odlučivalo o tome ko će dobiti dozvolu za rad trajala sedam dana. On je naglasio da je komisija bila nezavisna u radu i u donošenju odluka.

"Škole koje nisu dobile dozvolu za rad neće moći da upišu brucoše ove godine, dok ostali studenti nastavljaju normalno studiranje. Za godinu dana mogu ponovo da konkurišu ", rekao je Arsenijević.

One kojima je izrečen akt upozorenja imaju rok od tri meseca da otklone nedostatke i zatim ponovo konkurišu. Ako dobiju odobrenje za rad mogu da raspišu konkurs za upis nove generacije brucoša.

Arsenijević je naglasio da je komisija donosila odluke na osnovu izveštaja recenzenata i obilaskom škola, a vrednovalo se da li su ispunjeni propisani standardi u pogledu prostora, nastavnog kadra i kvaliteta nastavnih planova i programa. Najviše primedbi bilo je na broj nastavnika u stalnom radnom odnosu i prostor.

Medju školama koje su prošle akreditaciju ima nekih koje nisu dobile odobrenje za pojedine obrazovne profile, tako da samo na taj smer neće moći da upišu brucoše.

"Nismo gledali da li se radi o državnoj ili privatnoj školi", rekao je Arsenijević. "Ipak, moram reći da su državne škole sa dužom tradicijom, sa kvalitetnim nastavnim kadrom, prostorom i nastavnim programima. Očekujem da će posle ovoga svi koji budu otvarali škole povesti računa da ispune sve uslove i da osnovni motiv neće biti brza zarada, već pružanje kvalitetnog znanja".

Medju školama koje su ostale bez akreditacije najviše je onih koje se bave menadžmentom, preduzetništvom i bankarstvom - Poslovna škola "Megatrend ", Viša škola za menadžment u Zaječaru, Viša škola za poslovne sekretare i menadžment u Novom Sadu, Medjunarodna stručna škola za preduzetništvo, Viša ekonomska škola u Nišu, Viša škola za projektni menadžment, Viša škola za računovodstvo i berzansko poslovanje, Viša škola za marketing, trgovinu i turizam Subotica, Viša škola za menadžment u saobraćaju i carini Niš, Viša poslovna u Čačku.

Od državnih škola "zeleno svetlo" nisu dobile Viša tehnička u Novom Beogradu, Viša medicinska u Ćupriji i Viša škola likovnih i primenjenih umetnosti.

Brucoše neće moći da upiše ni Beogradska akademija računarskih nauka, Viša škola za kompjuterske nauke, Viša škola za matematičku statistiku. Konkursa neće biti ni u Sportskoj akademiji, Akademiji fudbala, Akademiji za estetiku i kozmetiku, Višoj zdravstveno-sanitarnoj školi "Visan", Akademiji SPC za umetnost i konzervaciju, Višoj školi za propagandu i odnose sa javnošću, Višoj školi za ekološki inženjering i Višoj školi za engleski jezik.

Akt upozorenja da otklone nedostatke dobili su: Viša politehnička škola, Viša tehnološka u Šapcu, Viša tehnička škola u Čačku, Viša poslovno-tehnička škola u Užicu, Beogradska poslovna škola, Viša ekonomska škola "Prota Mateja Nenadović" u Valjevu, Viša ekonomska škola u Leskovcu, Viša poslovna škola u Blacu, Viša hotelijerska škola, više škole za obrazovanje vaspitača u Kruševcu, Gnjilanu, Aleksincu i Vršcu, Akademija za diplomatiju i bezbednost, Poslovna akademija Valjevo, Viša tehnička škola za industrijski menadžment Kruševac, Viša medicinska škola"Milutin Milanović", Viša škola"BAM" prvi medjunarodni centar za najviše košarkaško obrazovanje "Borislav Stanković".

"Bilo je pritisaka na rad komisije od pojedinih interesnih grupa", rekao je Arsenijević.

"Otpor" je podneo krivičnu prijavu protiv nas jer smo navodno dali dozvolu za rad školama koje pripadaju Milovanu Bojiću, iako one nisu dobile dozvolu za rad" - Viša škola za primenjenu psihologiju, Viša škola za informacione tehnologije i Evropska škola za sportsko novinarstvo Ostrog.



Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW GTalk Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Penzioneri traže hitnu promenu propisa o primanjima
Zakon koji smanjuje penzije
Autor: R. Marković | 05.05.2007 - 10:23

Novi način usklađivanja penzija koji se primenjuje od prošle godine srozao je, ranije nego što se očekivalo, prosečnu penziju na ispod 60 odsto prosečnog radničkog primanja. Zakon predviđa da se u tom slučaju penzije vanredno usklade, ali tek u januaru sledeće godine.

Sve tri ovogodišnje penzije koje su najstariji primili bile su manje od pomenutog procenta plata, a kako procenjuje Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine, tako će biti i u svim narednim mesecima 2007. Prema njegovoj računici prosečno penzionersko primanje u septembru bi moglo iznositi samo 51,5 odsto prosečne plate. Simbolična povišica od 3,75 odsto koja najstarijima sleduje u narednih šest meseci teško da će demantovati ovu računicu. Jer, ona će prosečnu penziju povećati za samo oko 530 dinara.
Dakle, sudeći po kretanju plata i penzija prilično je izvesno da će vanrednog usklađivanja početkom 2008. biti, međutim penzioneri se pitaju šta dotle. Zato predlažu da se Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, posebno u delu vezanom za usklađivanje, izmeni što pre. Đura Perić, iz Saveza penzionera Srbije, kaže da ova penzionerska organizacija već ima pripremljen predlog izmena i dopuna zakona o penzijama i navodi da ako ne bude drugog načina da sa njim stignu u Skupštinu Srbije ostaje mogućnost prikupljanja 30.000 potpisa neophodnih za predlaganje izmena zakona.
Učešće prosečne penzije u prosečnoj plati 2000. i 2001. godine bilo veće od 90 odsto. Narednih godina penzije su počele da zaostaju za platama. Udeo prosečne penzije u prosečnoj zaradi bez poreza i doprinosa u 2002. i 2003. smanjio se na 72,99, odnosno 70,45 odsto, da bi prošle godine opao na samo 61,76 odsto.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Crnogorska naftna firma traži partnera
NIS kupovinom želi na tržište Crne Gore
Autor: R. Ž. Marković | 05.05.2007 - 10:24

Iako u NIS-u još uvek ne žele da iznose konkretne podatke o tome koliko bi zajednička firma sa „Montenegro bonusom“ povećala vrednost kompanije, potencijalna investicija mogla bi da bude oko 11 miliona evra. S druge strane, „Srbijagasu“ ovakva kooperacija bi učvrstila pozicije na crnogorskom tržištu.

Nakon najave da bi Naftna industrija Srbije mogla da učestvuje u kreiranju zajedničke kompanije sa crnogorskom „Montenegro bonus“, u NIS-u kažu da je još uvek suviše rano da se govori o tome šta bi ovaj konzorcijum konkretnije doneo srpskoj nacionalnoj kompaniji, osim povećanja strateškog značaja NIS-a u regionu i povećanja vrednosti domaće kompanije pred privatizaciju, kako je rekao direktor NIS-a Srđan Bošnjaković.
Međutim, on nije precizirao u kojoj meri bi zajednička firma uvećala vrednost NIS-a niti koliko bi povećala učešće na tržištu, a u NIS-u su nam juče obrazložili da bi iznošenje takvih podataka ugrozilo poziciju naše naftne kompanije na budućem tenderu.
S druge strane, moguće je da NIS neće izaći sam na tender za zajedničko preduzeće sa „Montenegro bonusom“. Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Milutin Prodanović izjavio je da su predstavnici Ministarstva razgovarali sa predstavnicima NIS-a i „Srbijagasa“ o mogućnosti formiranja konzorcijuma i zajedničkog nastupa te dve srpske firme na tenderu za strateškog partnera crnogorske kompanije „Montenegro bonus“. Prodanović je rekao da je na sastanku dogovoreno da se nađe način kako bi se konkurisalo za strateškog partnera „Montenegro bonusa“, jer „Srbijagas“ ima imovinu u Crnoj Gori - preduzeće „Energogas“ koje koristi deo imovine „Montenegro bonusa“ za distribuciju tečnog naftnog gasa. „Srbijagas“ drži oko polovine tržišta, a prema rečima Svetislava Krstića, predsednika UO „Srbijagasa“, gubitak dela sistema za distribuciju TNG-a uticao bi značajno na poslovanje domaće gasne kompanije.
Inače, tender predviđa zajedničku firmu u kojoj bi „Montenegro bonus“ i izabrani strateški partner imali dva jednaka udela. Od budućeg zajedničkog partnera, između ostalog, traži se ponuda za izgradnju skladišnih kapaciteta za naftne derivate od minimum 20.000 metara kubnih, kao i izgradnja terminala za tečni naftni gas od najmanje osam hiljada metara kubnih. Osim ovoga, budući partner će imati obavezu da izgradi najmanje 15 benzinskih pumpi i ispuni socijalni program koji predviđa zapošljavanje minimum oko 100 novih radnika.
Iako nije precizirano o kakvoj se vrsti skladišta za derivate radi, s obzirom na kratak rok od pet godina za ostvarenje svih planiranih objekata, može se zaključiti da se radi o nadzemnim rezervoarima, pošto je za realizaciju i istraživanje podzemnih potrebno mnogo više vremena.
Iako u NIS-u i „Montenegro bonusu“ ne žele da pričaju o tome koliko bi sve moglo da košta, prema saznanjima „Blica“, nadzemni rezervoari za derivate u traženom kapacitetu od 20.000 metara kubnih koštaju oko
osam miliona evra sa kompletnom infrastrukturom. Što se tiče terminala za tečni naftni gas, on bi mogao da košta oko 4,5 miliona evra, dok bi prosečna cena 15 benzinskih stanica mogla da bude oko devet miliona evra. Sve skupa, bez socijalnog programa za 100 novih radnika, tražena investicija bi prema slobodnom proračunu mogla da iznosi oko 21,5 miliona evra. Ukoliko bi se troškovi delili na pola, NIS bi morao da izdvoji bar oko 11 miliona evra da bi ispunio ugovor.
Inače, NIS će na tenderu imati jaku konkurenciju stranih kompanija, uglavnom iz regiona. Za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju i privatizaciju „Montenegro bonusa“ do sada su interesovanje izrazili hrvatska INA, grčki „Helenik“, slovenački „Petrol“, mađarski MOL, ruski „Lukoil“ i kanadski „Bankers petroleum“, a postoji interesovanje i kompanija iz Kazahstana, Azerbejdžana, Velike Britanije i Nemačke.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Novčana pomoć države za zapošljavanje
Autor: R. Marković | 05.05.2007 - 10:26

Poslodavci koji su spremni da najmanje na dve godine zaposle pet ili više nezaposlenih sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje mogu kod NSZ konkurisati za novčanu pomoć od po 100.000 dinara po svakom radniku koga zaposle.

Subvencije su, kako za „Blic“ objašnjava Zoran Matović, direktor Sektora za preduzetništvo pri Nacionalnoj službi, namenjene pre svega poslodavcima koji posluju u nerazvijenim područjima Srbije i rade poslove od značaja za razvoj regiona. Za subvencije, međutim, neće moći da konkurišu firme koje se bave trgovinom, ugostiteljstvom, taksi uslugama i igrama na sreću.
Svrha ove novčane pomoći, prema Matovićevim rečima, jeste da se poslodavci stimulišu da primaju nezaposlene i da se ubrza razvoj nerazvijenih područja. Pri odobravanju sredstava prednost će se dati onim firmama koje su spremne da zaposle tzv. teže grupe nezaposlenih, dakle mlađe od 30 i starije od 50 godina, zatim dugoročno nezaposlene, žene, invalide, Rome, interno raseljene.
Ovim parama, pojašnjava Matović, ne može se otvoriti radno mesto ali mogu bar platiti doprinosi za socijalno osiguranje za godinu i po dana. Zainteresovane firme mogu se Nacionalnoj službi javljati sve dok bude para namenjenih za ovaj program. A opredeljeno je, za sada, 250 miliona dinara za zapošljavanje 2.500 ljudi. Međutim, kako navodi naš sagovornik, ukoliko interesovanje poslodavaca premaši ovu sumu, iznaći će se i dodatna sredstva. Prošle godine je za ovaj program utrošeno 270 miliona dinara i na taj način zaposleno 3.000 ljudi.
Međutim, za razliku od ranijih godina, poslodavci će po prvi put Nacionalnoj službi morati dostaviti prijavu o zasnivanju radnog odnosa i ugovor o radu. Razlog za uvođenje ove novine, kažu u NSZ, jeste u tome što su poslodavci ranije neretko, iako su dobijali novčanu pomoć od države, za prijem radnika zaposlenima zakidali na plati, određivali im preveliku radnu normu, čime su ih dovodili u situaciju da napuštaju dobijena radna mesta.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Gas za domaćinstva jeftiniji za sedam odsto
Autor: Beta | 04.05.2007 - 17:08

Vlada Srbije odobrila je danas javnom preduzeću "Srbijagas" smanjenje cene prirodnog gasa za daljinske sisteme grejanja i domaćinstva za sedam odsto na 18,96 dinara za kubni metar.
Pojeftinjenje je juče zatražio "Srbijagas" zbog smanjenja cene prirodnog gasa na svetskom tržištu, nižih troškova transporta, kao i efikasnijeg poslovanja i racionalizacije troškova tog preduzeća.
Cena prirodnog gasa za toplane i distributere ostala je nepromenjena i iznosi 20,4 dinara po kubnom metru.
Cena tog energenta poslednji put je menjana krajem oktobra prošle godine, kada je poskupeo za oko 25 odsto.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Petrašin Jakovljević, generalni direktor „Metalca“
Privredu raduje stabilan kurs
Autor: D. Nišavić | 07.05.2007 - 10:24

Nama u privredi odgovara stabilan kurs i jednocifrena inflacija. Jedino je u tom ambijentu moguće kvalitetno isplanirati i ostvariti postignute ciljeve - kaže za „Blic“ Petrašin Jakovljević, generalni direktor „Metalca“ iz Gornjeg Milanovca.

Međutim, kako ističe naš sagovornik, ako se osvrne na prethodnu godinu u kojoj je inflacija po podacima Evropske banke za obnovu i razvoj bila 13 odsto, apresijacija dinara u odnosu na evro 12 odsto, a na dolar 20 odsto, onda se ne može govoriti o nekom ekstra dobrom privrednom ambijentu u Srbiji.
- Kao i svim ostalim izvoznicima, tako i „Metalcu“ nije odgovarala apresijacija dinara, a koja nije rezultat jačanja ekonomije zemlje - ističe Jakovljević.
Ipak, bez obzira na stanje u ekonomiji, prošle godine „Metalac“ je ostvario 62,5 miliona evra ukupnog prihoda, od toga 5,5 miliona evra profita, kao i rast izvoza od 49 odsto.
- Ovako dobri rezultati su rezultati dobrog i uspešnog poslovanja u dužem vremenskom periodu. Iz godine u godinu „Metalac“ beleži sve bolje poslovne rezultate. Mi smo firma koja je okrenuta ka budućnosti, ulaže se u razvoj i kadrove, primenjuje najsavremenija svetska praksa u poslovanju, a iz toga, rezultati dolaze sami po sebi - objašnjava Jakovljević.
Za 2012. godinu „Metalac“ je zacrtao ambiciozan plan da ima 120 miliona ukupnog prihoda. Već osam meseci, kako kaže, radi se na strategiji razvoja kompanije do 2012. godine.
- Na sednici upravnog odbora, koja će biti održana 25. maja, strategija će biti usvojena, a njom će biti definisati svi mogući pravci za ostvarenje cilja - 120 miliona evra ukupnog prihoda i 10 miliona dobiti - naglašava Jakovljević.

Problem siva ekonomija
Kroz kanale sive ekonomije prodaje se roba koja neispunjava ni minimum postavljenih standarda sa stanovišta sanitarne ispravnosti, bezbednosti itd., a potrošači su time nezaštićeni. Normalno je da takva roba ima nižu cenu, imajući u vidu njen kvalitet i da za nju nije plaćena carina i PDV. Dobija se utisak da država i ne želi da se ozbiljnije zabavi ovim problemom - ukazuje Jakovljević.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Burna istorija jedine trase za protok nafte u Srbiji
Naftovodu istekao vek trajanja
Autor: Radovan Ž. Marković | 07.05.2007 - 10:26

Domaće rafinerije trenutno se snabdevaju naftom iz jedinog naftovoda u Srbiji koji prolazi od hrvatske granice, preko Novog Sada, do Pančeva. „Srpski“ naftovod je pravljen u okviru nekadašnjeg Jugoslovenskog naftovoda (JUNA) koji je pušten u rad još 1979. godine.

Prema nekim podacima, „Naftagas“ ima oko 60 odsto učešća u izgradnji naftovoda, vrednost izgradnje i punjenja naftom bila je 638 miliona dolara, a Srbija danas kontroliše samo njegov manji deo. NIS je nedavno najavio da će zatražiti povraćaj udela u ovom naftovodu.
Jugoslovenski naftovod polazi od hrvatske luke Omišalj, snabdeva rafineriju u Sisku, a odatle se račva ka slovenačkoj rafineriji Lendava i rafineriji u Bosanskom brodu, odakle ulazi u Srbiju.
Deo ovog naftovoda do naše i hrvatske granice danas nosi naziv Jadranski naftovod (JANAF), a polovinom 1991. godine je kao takav upisan rešenjem Okružnog privrednog suda u Rijeci bez saglasnosti osnivača.
- Prema nekim podacima, „Naftagas“ ima oko 60 odsto učešća u izgradnji JUNA. Međutim, ne zna se tačna vrednost ovog naftovoda, a kada se bude određivala, onda će to utvrditi komisija sastavljena od njegovih osnivača iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije - objasnio je za „Blic“ Željko Krivačević, pomoćnik generalnog direktora za tehničke poslove „Transnafte“, čija je osnovna delatnost transport sirove nafte i derivata, što podrazumeva i brigu o jedinom naftovodu u Srbiji. Treba naglasiti da je, prema proračunima, vrednost Jugoslovenskog naftovoda, uključujući i prvo punjenje naftom, iznosila 638 miliona dolara, dok je korigovana vrednost ulaganja s kraja 1990. godine bila oko milijardu dolara. Do Srbije ovaj naftovod je dugačak 422 kilometra, a srpski deo iznosi 154 kilometra.
U prošloj godini je preko našeg dela sistema transportovano oko 2,6 miliona tona uvezene i oko 370.000 tona domaće sirove nafte.
Inače, naftovod ima i burnu istoriju, pa je tako 1991. nakon 11 godina rada i promene naziva iz JUNA u JANAF prestao i transport nafte ka rafinerijama u Bosanskom brodu, ali i Novom Sadu i Pančevu. Ovakvo stanje trajalo je do 1995. kada se deo Jugoslovenskog naftovoda, koji je prelazio preko Srbije, predaje na korišćenje NIS - Rafinerija nafte Pančevo (NIS-RNP). Ovim sistemom je sve do formiranja „Transnafte“ 2005. godine upravljala NIS-RNP. Međutim, u NATO bombardovanju 1999. godine deo terminala u Novom Sadu je bio razrušen, a nakon njegove izgradnje i izgradnje novih rezervoara 2000. i 2001. uspostavlja se iznova transport sirove nafte.
Postojeći transportni sistem je star 27 godina iako je, prema rečima Krivačevića, optimalan vek jednog takvog sistema, uz održavanje, 25 godina. Ispravnost naftovoda se proverava spravom „inteligentni kracer“. Ona prolazi kroz naftovod, čisti ga i snima debljinu zida cevi i stanje izolacije oko cevi. Ovakva provera bi trebalo da se vrši jednom u pet godina, a od kako je napravljen naftovod, kod nas je rađena samo 2005. godine, dakle nakon više od 25 godina, i to samo na kraćoj trasi od hrvatske granice do Novog Sada. Cena ovakve provere košta od 800 do 1.000 evra po kilometru naftovoda, objasnio nam je Krivačević i dodao da se tokom 2007. planira i provera dela naftovoda od Novog Sada do Pančeva. Inače, transportni sistem podrazumeva i pumpe, trafo-sisteme i rezervoarske stanice, a za njegovo održavanje potrebno je oko 100 miliona dinara godišnje, kaže Krivačević.
Nedavno je pet zemalja u regionu potpisalo memorandum o Panevropskom naftovodu (PEOP), koji bi rumunsku luku Konstanca preko Srbije, Hrvatske i Slovenije spajao s italijanskim gradom Trstom. Srbija bi, osim urednog snabdevanja, ovim naftovodom dobila i novac od taksa za prelazak nafte naftovodom preko njene teritorije, a vrednost „srpskog“ dela naftovoda iznosila bi oko 300 miliona dolara. Ceo naftovod bio bi dugačak 1.320 kilometara, snabdevao bi šest rafinerija, a njegova vrednost bila bi oko 2,2 milijarde dolara. Međutim, ovaj naftovod bi Srbiju snabdevao sa rumunske, odnosno istočne strane, dok postojeći naftovod ulazi u Srbiju sa zapadne strane. Iako bi, u najboljem sklopu okolnosti, PEOP mogao da profunkcioniše tek posle 2011. godine, postavlja se pitanje koji bi onda bio smisao Jadranskog naftovoda, s obzirom na to da PEOP ima mnogo veći kapacitet.

Planira se produktovod kroz Srbiju
Veliki troškovi u Srbiji nastaju zato što ne postoji produktovod kojim bi se derivati transportovali kroz zemlju, već se benzin i dizel po Srbiji dopremaju železnicom i cisternama.
- Transport produktovodom je tri puta jeftiniji nego brodom, šest puta jeftiniji od železničkog i čak devet puta jeftiniji od transporta cisternama - objasnio je Krivačević.
„Transnafta“ ima plan da sagradi produktovod koji bi išao trasom Pančevo - Niš - Smederevo - Jagodina, kao i na sever trasom Pančevo - Novi Sad - Sombor. Firma „Energoprojekt“ trenutno radi studiju opravdanosti ovih produktovoda. Produktovod ka jugu bi išao istim koridorom kao i gasovod ka Nišu.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Strane investicije neće doći u zemlju ako se brzo ne formira nova vlada
Srbija gubi oko dve milijarde dolara
Autor: B. Krivokapić | 08.05.2007 - 10:17

Nakon uspeha u protekloj godini kada su u zemlju ušle rekordne 5,4 milijarde dolara direktnih stranih investicija, 2007. će predstavljati veliki korak unazad. Neozbiljnost stranaka od kojih se očekivalo da formiraju demokratsku vladu potencijalni strani investitori po svemu sudeći kazniće uskraćivanjem najmanje dve milijarde dolara koji su nam mogli doneti bar dvadeset-trideset hiljada novih radnih mesta.

Strategijom privrednog razvoja predviđeno je da strana ulaganja ove godine dostignu minimalno dve, a u povoljnijoj varijanti četiri milijarde dolara. I moglo bi se reći da godina nije loše počela: u prva dva meseca ušlo je oko 752 miliona dolara, znatno više nego u istom periodu prethodne godine. Radi se, međutim, o poslovima koji su ranije dogovoreni i sada su samo pristigli na realizaciju. A novih poslova u ovoj godini biće znatno manje ispod očekivanja.


Prva je na to ukazala direktor Agencije za promociju izvoza i strana ulaganja (SIEPA) Jasna Matić skrenuvši pažnju javnosti da je „broj zainteresovanih investitora za ulaganje u Srbiju od početka godine do danas bio sedam do osam puta manji nego u istom periodu 2006. godine“. Prošle godine SIEPA je dnevno imala oko 20 kontakata sa zainteresovanima koji su se raspitivali za mogućnosti ulaganja u Srbiju, da bi ove godine broj poziva opao na tri-četiri dnevno. Čitava situacija sa nepostojanjem vlade dovela je u pitanje kredibilitet zemlje, odnosno percepciju njene stabilnosti kod potencijalnih investitora, upozorila je Matićeva.
Na ova i slična upozorenja vodeći srpski političari ostali su gluvi. Sve veća izvesnost raspisivanja novih izbora ili, pak, formiranja organa izvršne vlasti u kojima bi participirali i radikali i socijalisti, uveliko nas je udaljila od razvojnih šansi o kojima su početkom godine svi govorili. I Vlada, i stručnjaci, ali i glavni predstavnici stranih investitora u Srbiji.
Koliko juče, uz ocenu da su izborni rezultati bili po meri ulagača, predsednik Saveta stranih investitora Budimir Kostić procenio je da će Srbija u 2007. privući između tri i tri i po milijarde evra stranih investicija.
I prvi čovek „Ju-Es stil Srbija“ i potpredsednik Američke privredne komore Daglas Metjuz izrazio je nadu da će nova vlada Srbije biti formirana jer, kako je rekao, samo to bi omogućilo nesmetan nastavak ulaganja stranog kapitala u Srbiju. Ako se svemu pridoda potencijalni gubitak zbog kašnjenja u pridruživanju Evropi, sredstva koja gubimo se primiču cifri od tri milijarde.
Od promena 5. oktobra 2000. do danas (zaključno sa prva dva meseca ove godine) u našu zemlju je ušlo oko 10,7 milijardi dolara stranih investicija. Istu sumu stranci su uložili u Poljsku samo tokom prošle godine. I u poređenju sa drugim zemljama koje su prošle kroz period tranzicije, pa i onima gde taj proces još traje (Rumunija, Bugarska, Litvanija...), Srbija je u inferiornom položaju. Posle blamaže koju nam naši političari priređuju poslednjih meseci ta će slika sigurno biti još sumornija, a mesto Srbije na investicionoj mapi sveta jedva vidljivo golim okom.

IZIT: Izgubljena godina za investicije
Institut za tržišna istraživanja ocenio je da je 2007. godina u Srbiji „izgubljena za investicije“ i da bi se efekti rada nove vlade na ekonomiju mogli osetiti tek u sledećoj godini. Vlada bi, ako bude formirana do 14. maja, do kraja godine uspela da utvrdi samo pravce i da pripremi teren za sledeću poslovnu godinu, rekao je Saša Đogović.
- Ako se vlada i formira, ona može da uslovi pad nekomercijalnog rizika, da odredi strateške pravce i pripremi teren za privlačenje investicija u sledećoj godini i da se vidi šta će biti sa nacionalnim investicionim planom - rekao je on.
Đogović je kazao da je anketa IZIT-a pokazala da privrednici sve manje veruju u formiranje nove vlade i kreatore ekonomske politike. On je procenio da bi tokom jeseni moglo da dođe do većeg pada vrednosti dinara prema evru.
U Institutu ocenjuju da će Narodna banka Srbije uspeti da do kraja godine održi inflaciju u projektovanom okviru od četiri do osam odsto, ali i upozoravaju da pritisak na rast cena vrši veliki i nerealan rast zarada. Zarade su u Srbiji od marta prošle do marta ove godine realno porasle za 24 odsto, naveo je direktor IZIT-a Miloje Kanjevac i istakao da toliki rast nije posledica rasta proizvodnje.
D. N.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Stručnjaci podižu promet
Znanje je uslov uspešne prodaje
Autor: R.Ž.Marković | 08.05.2007 - 10:19

Na konferenciji „Uspešno rukovođenje prodajom“, koja će se održati u Centru „Sava“ 1. i 2. juna, učesnici će moći da saznaju kako probleme iz ove oblasti rešavaju svetski stručnjaci, kao i da čuju iskustva nekoliko uspešnih domaćih kompanija koje su svoje poslovanje raširile u celom regionu.

Kako je novinarima objasnio jedan od organizatora, direktor firme „SRMA konsalting“ Vladimir Majstorović, na konferenciji će biti obrađeno šest tema. Između ostalog, biće reči o povećanju efikasnosti prodaje, praćenju rada konkurencije, upravljanju odnosom s korisnicima i saradnjom prodaje i marketinga. Osim predavača domaćih uspešnih kompanija kao što su ITM, „Polimark“ i „Delta Maxi“, pozvana su i dva strana predavača. Prvi je Alan Melkman, izvršni direktor firme „Marketing Dynamics“, autor nekoliko ekonomskih knjiga i nekadašnji konsultant velikih kompanija kao što su BASF, IBM i „Electrolux“. Drugi predavač je Prit Alamej, osnivač IT kompanije „Webmedia group“, koji je stručnoj javnosti poznat po uvođenju inovativnog načina organizacije prodaje u svojoj firmi. Detaljnije informacije o predstojećem skupu na www.srbinfo.net.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Strane banke nemaju razloga da smanjuju kamate na kredite
Autor: Beta | 08.05.2007 - 10:24

Beogradski ekonomista Stojan Dabić ocenio je da strane banke u Srbiji nemaju razloga da smanjuju kamate sve dok postoji velika potražnja za kreditima.
"Na nepromenjivost kamata utiče i to što na srpskom trzištu ne postoji konkurencija među bankama, već 'kartelski dogovor'", rekao je on intervjuu za novi broj časopisa Ekonometar.
Prema rečima Dabića, "svi su izgledi da Srbija uskoro neće imati ni jednu domaću banku", što je, kako je istakao, "neprihvatljivo sa stanovišta vođenja nacionalne privrede".


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 288 289 291 292 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Avg 2025, 22:07:18
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.753 sec za 14 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.