Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 26. Avg 2025, 22:03:08
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 293 294 296 297 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vesti iz domace privrede i ekonomije  (Pročitano 721660 puta)
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Zarade u Srbiji i dalje vidno zaostaju
Prosek niži od plate čistača u Sloveniji
Autor: B. Krivokapić | 23.05.2007 - 10:05

Prosečna neto zarada u Srbiji u aprilu iznosila je 26.632 dinara i za petinu je veća nego u istom mesecu 2006. No, uprkos povećanju zaostajanje za platama razvijenih i dalje je veoma veliko. Tako, na primer, u Sloveniji i đubretari zarađuju više od prosečne srpske plate.
Mesečna plata čistača ulica u „deželi“ otprilike je na nivou zakonom garantovane minimalne zarade koja iznosi 432 evra ili oko četiri puta više nego u Srbiji. Po visini neto zarada Slovenci su daleko ispred ostalih država nastalih raspadom SFRJ, ali i ispred nekih drugih zemalja u tranziciji kao što su Bugarska, Rumunija, pa čak i Češka i Poljska.
U poređenju sa „bivšom braćom“ zaposleni u Srbiji značajno bolje zarađuju samo od Makedonaca, a osim za Slovenijom prilično zaostajemo i za Hrvatskom, gde je minimalna zarada tek nešto niža od našeg proseka. Po pravilu najbolja srpska opština Beočin u aprilu je ima prosek zarada od 51.859 dinara, što je tek na nivou prosečne zarade u Hrvatskoj od 635 evra.
Kada se radi o proseku zaposleni u Srbiji otprilike zarađuju kao njihove kolege u Crnoj Gori i BiH. Kada se, pak, radi o zakonom garantovanom minimalcu situacija se razlikuje. Važeća minimalna zarada u Srbiji iznosi 9.520 dinara i duplo je veća od crnogorske, ali je za skoro 50 evra niža od garantovane zarade u BiH.
A za poređenje gde smo u odnosu na svet dovoljno je pomenuti tek nekoliko brojki. Srpski minimalac nalazi se na nivou brazilskog, a takođe i novozelandskog na nedeljnom nivou. Od najveće minimalne zarade u Evropi (Luksemburg, preko 1.500 evra) udaljeni smo 15 puta, dok od najnižeg minimalca među zemljama učesnicama „Eurosonga“ (Moldavija, oko 30 evra) bežimo svega tri-četiri puta.

Zarade u državama nastalim raspadom SFRJ (u evrima)
država    prosečna zarada    minimalac
Slovenija    815    432
Hrvatska    635    298
Srbija    329    118
Crna Gora    317    55
BiH    313    160
Makedonija    220    /

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
„Erste“ banka preuzima „Hipo“
Autor: E.B. | 23.05.2007 - 10:12

Namera austrijske „Erste banke“ da preuzme „Hipo Alpe-Adrija internacional banku“ je potvrda uspešnosti „Hipo grupacije“, ocenio je predsednik Izvršnog odbora „Hipo Alpe-Adrija banke“ u Srbiji Vladimir Čupić.

Čupić je potvrdio da je za prezimanje većinskog vlasništva u „Hipo Alpe-Adrija banci“ ponudu najavila i „Bajeriše landes banka“ iz Minhena, a odluku o tim ponudama uskoro će doneti akcionari banke.
Spajanjem „Erste grupe“ i „Hipo grupe“ udeo te dve banke u Srbiji bi bio oko 13 odsto. „Hipo Alpe-Adrija grupacija“ je prošle godine, kako je naveo Čupić, imala aktivu od 30,6 milijardi evra i dobit od 300 miliona evra. Prošlogodišnji profit „Hipo banke“ u Srbiji bio je 10,1 milion evra, a bilansna suma 1,4 milijarde evra.
Kamate na te pozajmice, kako je istakao Čupić, moći će da se smanje samo ako Narodna banka Srbije bankama umanji obaveznu rezervu, a inflacija bude u planiranim okvirima od četiri do osam odsto.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Stambena štedionica - lakši put do krova
Do stana štednjom od 20 evra mesečno
Autor: Aleksandra Galić | 24.05.2007 - 09:48

Građani zapadnih zemalja, pa i neki naši susedi mogu čak i uz svega 15 evra mesečne štednje da reše jedno od najvažnijih životnih pitanja - kupovinu nekretnine. U Austriji, Nemačkoj, Rumuniji, pa i u Hrvatskoj, ubedljivo najpovoljniji način kupovine stana je štednja u stambenim štedionicama. U našoj zemlji takvih štedionica nema jer su Ministarstvo finansija i centralna banka svojevremeno odbili predlog o njihovom osnivanju.
Stambena štedionica funkcioniše tako što potencijalni štediša prvo odluči koliko mu para treba za kupovinu stana, kao i to koliku sumu novca mesečno može da izdvaja. Takođe, potrebno je da kaže i koliko godina želi da štedi i tada mu banka određuje iznos koji se uplaćuje svakog meseca. Na ušteđeni novac plaća se godišnja kamata (u Hrvatskoj oko 3,50 odsto), a na kraju godine i država „nagrađuje“ štediše za još oko 15 odsto na ceo iznos. Po isteku ugovorenog perioda taj novac se uplaćuje kao učešće za stan, a ostatak kreditira banka po veoma povoljnim uslovima.
- Mi poslednje dve godine pokušavamo da stimulišemo ovaj model štednje, ali Ministarstvo finansija nije imalo razumevanja. To nije proizvod koji smo mi izmislili već se on veoma dugo koristi u razvijenim zemljama. Kod njih je ovaj vid štednje oslobođen i poreza na kamate po osnovu štednje, a dobija se i određeni iznos iz budžeta kao bonus na kraju godine - objašnjava Svetozar Šijačić, član izvršnog odbora zadužen za poslove sa stanovništvom u „Rajfajzen banci“.
Za funkcionisanje stambene štedionice je potrebno osnivanje posebnog pravnog lica koje će biti pod nadležnošću centralne banke. Ali pre svega toga država mora da donese zakon.
- Sa kolegama iz drugi zemalja smo napravili predlog zakona, ali nije naišao na odobravanje i tu je sve zaustavljeno. U svakom slučaju mi ćemo i dalje insistirati na ovome jer smatramo da je to dugoročno rešenje za stambeno kreditiranje, a kada se ovaj vid štednje oslobodi obavezne rezerve i krediti mogu da budu jeftiniji. - kaže Šijačić.
Praksa drugih zemalja je pokazala da je to dobro i za banke jer se tako razvija čitava lepeza novih usluga i proizvoda, pa građani imaju veću mogućnost izbora. Takođe uz mnogo manje novca mogu da se ispune potreba za rešavanjem stambenog pitanja većeg broja ljudi.
Da bi stambene štedionice znatno olakšale put do sopstvenog krova nad glavom slaže se i ekonomski analitičar Zoran Popov. On smatra da treba omogućiti i stimulisati svaki oblik štednje.
- Ulaganjem u ove štedionice ne samo što će stambene kredite učiniti dostupnijim većem broju građana, već se kroz povećanu stambenu gradnju utiče i na druge sektore industrije i tako zapošljava stanovništvo.

Kako to rade u Hrvatskoj
U Hrvatskoj građani imaju mogućnost da biraju da li hoće da štede dve, pet, sedam, deset, 15 ili 20 godina. Ovo poslednje najčešće roditelji uplaćuju za dete. Najmanja suma za uplatu je 14,5, a kako su nam objasnili u zagrebačkoj banci optimalni iznos je 60 evra. Do tog iznosa, na kraju godine, država subvencioniše za još 15 odsto, a godišnja kamata na štednju je 3,25 odsto. Kamata na kasnije uzete stambene kredite je fiksna i vezuje se za evro. To znači da jednom obračunata rata ostaje ista čitav period otplate, pa bilo to i 20 godina.

Primer
Vrednost nekretnine: 55.000 evra
Mesečna uplata na štednju: 120 evra
Kamatna stopa: 10 odsto godišnje
Stimulacija države: 150 evra godišnje
Ukupan depozit posle tri godine: 4.320 evra
Ukupna kamata: 750 evra
Ukupna stimulacija sa kamatom: 450 evra
Ukupno: 5.500 evra
Ovako prikupljen sredstva se koriste kao učešće za stan.
Cena nekretnine: 55.000 evra
Procenat učešća klijenta 10 odsto: 5.500 evra
Iznos kredita banke: 49.500 evra
Rok otplate: 360 meseci
Iznos mesečne rate: 290,44 evra
Ukupan iznos kamate: 55.138,15 evra
Efektivna kamatna stopa: 6,01%

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Vladimir Čupić, „Hipo banka“
Nemci kupili „Hipo banku“
Autor: M. Cvejić | 24.05.2007 - 09:49

„Bajriše lendes bank“ iz Nemačke sa sedištem u Minhenu kupila je 50 odsto plus jednu akciju „Hipo Alpe-Adrija grupe“ i tako pretekla „Erste banku“. „Hipo grupacija“, inače, posluje u 12 zemalja uključujući i Srbiju.

Vladimir Čupić, predsednik UO „Hipo Alpe-Adrija banke“ u Srbiji, kaže da se ovim preuzimanjem na našem tržištu neće desiti ništa spektakularno, ali da se u perspektivi može očekivati mnogo bogatija vrsta usluga, kao i redukcija kamatnih stopa. „Bejriše lendes bank“ ima bilansnu aktivu od 380 milijardi evra.
Šta za Srbiju praktično znači ovo preuzimanje „Hipo banke“?
- Na naše bankarsko tržište ušao je još jedan veliki i snažni igrač, koji je sposoban da finansira izuzetno komplikovane i velike projekte. To će naročito obogatiti našu ponudu u domenu javnih finansija, poslovanja sa multinacionalnim kompanijama i najvećim srpskim preduzećima.
Kako vidite bankarsko tržište za godinu dana?
- Očekujem da dođe do integracija više banaka, kao smanjenje broja banaka na tržištu. Zatim da dođe do daljeg unapređenja kvaliteta usluga u domenu investiranja bankarstva, poslovima sa hartijama od vrednosti i poslovima na tržištu novca.
Da li možemo očekivati smanjenje kamatnih stopa u ovoj godini?
- To zavisi prevashodno od monetarne politike Centralne banke, koja će u dobroj meri biti uslovljena fiskalnom politikom države. Što više javne potrošnje, biće stroža monitarna politika, veće kamatne stope i obrnuto. Drugo, konkurencija banaka na tržištu učinila je sve što je mogla na obaranju kamatnih stopa, za dalje smanjenje potrebno je opšte poboljšanje poslovnog ambijenta. Tek tada možemo očekivati da kamatne stope u Srbiji, koje su trenutno između šest i osam odsto, budu na nivou onih u Hrvatskoj, koje su između 4,2 i 4,3 odsto.
Kakav je odnos vaše banke sa Narodnom bankom Srbije (NBS)?
- Mi smo izuzetno zadovoljni postignutim rezulatima NBS na obaranju inflacije i stabilizaciji kursa. Smatramo da ta politika mora biti nastavljena jer je monetarna politika ključni faktor ekonomske stabilnosti. Zameramo im što nemamo dovoljni pristup bazi podataka posebno sa analitičkog stanovišta, ali u suštini nekih ozbiljnih i krupnih zamerki na rad NBS nemamo.
Kakve su zarade banaka na našem tržištu?
- Za sada zarade su solidne, ali mi očekujemo veći profit, naročito sa poboljšanjem opštih poslovnih prilika i smanjenjem stepena restrikcija monetarne politike.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
mob
Apple 15
Isplata stare devizne štednje od 31. maja
Autor: Beta | 23.05.2007 - 19:50

Isplata obveznica stare devizne štednje Republike Srbije za 2007. godinu u ukupnom iznosu od 213 miliona evra počeće 31. maja, najavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako se navodi u saopštenju, u budžetu Srbije je obezbeđen novac za isplatu obveznica serije A 2007. Isplata će se vršiti u evrima ili na zahtev vlasnika u dinarskoj protivvrednosti, u gotovini ili prenosom na račun.
Vlasnicima koji su obveznice stekli u trgovanju ili otvorili namenske devizne račune novac će biti prenet na te račune 31. maja, dok se ostalim vlasnicima isplata vrši na šalterima banaka.
Donosioci dospelih obveznica SRJ i kupona sa obveznica, isplatu će dobiti na šalterima banaka koje su imale staru deviznu štednju, po naznačenim rokovima, odnosno 1. jula i 28. decembra ili obveznice SRJ serije B donosioci mogu zameniti u obveznice RS.
Konverzija devizne štednje i isplata dospelih obveznica štedišama Jugobanke, Jugbanke iz Kosovske Mitrovice, kao i štedišama Borske banke vrši se preko Evrobanke EFG štedionice, navodi se u saopštenju.
NBS je podsetila da će štediše, koje do sada nisu promenile svoje uloge u obveznice, dospele rate moći da naplate nakon konverzije. Deponenti Dafiment banke i Jugoskandika, koji do sada nisu dobili poziv, po njegovom prijemu, moći će da izvrše konverziju depozita u obveznice Republike Srbije i da tom prilikom uz ovogodišnju, naplate i sve prethodne dospele rate.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Manijak sa severa

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 5136
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple Iphone 5
Буџет за 2007. биће усвојен до краја јуна

Влада Србије данас је усвојила измене и допуне Закона о буџетском систему, којим се привремено финансирање корисника буџетских средстава закључује са 30. јуном.

Потпредседник Владе Србије Божидар Ђелић изјавио је на конференцији за новинаре после седнице Владе да ће буџет за 2007. годину бити усвојен до краја јуна.

"Изменама овог закона Влада враћа финансирање државе у законске оквире", казао је Ђелић, и додао да ће, са истим циљем, сутра на седници Владе бити усвојене и измене Уредбе о привременом финансирању.

Потпредседник је додао да је, такође, због бољег креирања буџета и контроле његове реализације, Сектор за планирање буџета измештен из Трезора како би се "спречио евентуални сукоб интереса".

Прва владина Уредба о привременом финансирању из буџета за 2007. годину донета је 21. децембра 2006. године, јер је због расписаних парламентарних избора већ била распуштена Скупштина Србије, која није могла да усвоји Закон о буџету за 2007. годину.

Уредба је према Закону о буџетском систему имала законски рок важносто од највише 90 дана, дакле до 31. марта, а средства су могла да износе највише једну четвртину ребалансираног буџета из 2006. године, што је Влада Србије и предвидела сумом од око 131 милијарде динара.

Пошто пред крај рока обухваћеног том Уредбом нова влада Србије и парламент још нису били конституисани, тадашња "техничка" влада донела је 29. марта нову Уредбу о привременом финансирању из буџета за период јануар-јун 2007. године.

Том Уредбом приходи државне касе били су планирани на око 260,6 милијарди динара, а расходи на око 239,7 милијарди динара.

Izvor: Tanjug
IP sačuvana
social share
"Srbin sam, rodjen u Hrvatskoj, imam grchki pasosh i gradjanin sam SAD. Mozda sam spijun?" - Predrag Stojakovic
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Manijak sa severa

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 5136
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple Iphone 5
Велики потенцијали сарадње Србије и Аустрије у аграру

Министар пољопривреде, шумарства и водопривреде Слободан Милосављевић изјавио је данас, у разговору са својим аустријским колегом, да постоје реални услови да се обим сарадње двеју земаља знатно унапреди на свим пољима аграрне и трговинске политике.

Како је наведено у саопштењу Министарства пољопривреде, Милосављевић је аустријском министру пољопривреде, шумарства и човекове околине Јозефу Прелу изразио захвалност на подршци коју је његова земља пружила Србији на путу ка европским интеграцијама.

Милосављевић је истакао значај Аустрије као партнера у спољнотрговинској размени пољопривредно прехрамбрених производа, као земље чију пољопривредну праксу Србија жели у знатној мери да имплементира у своју аграрну политику.

Српски министар је прихватио позив аустријског колеге Прела да у што скорије време посети Аустрију.

Министар Прел је предложио да се, у циљу што бржег унапређења сарадње, састави Меморандум два министарства о разумевању, где би се јасно прецизирале активности и конкретизовали потенцијални пројекти подршке и сарадње.

Договорено је да се формирају стручни тимови министарстава и да се први предлог Меморандума заврши у року од 20 дана, наводи се у саопштењу.


Izvor: Tanjug
IP sačuvana
social share
"Srbin sam, rodjen u Hrvatskoj, imam grchki pasosh i gradjanin sam SAD. Mozda sam spijun?" - Predrag Stojakovic
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Manijak sa severa

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 5136
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple Iphone 5
Весна Џинић од сутра директор Агенције за приватизацију

 Министар економије и регионалног развоја Млађан Динкић најавио је да ће на функцију вршиоца дужности председника Агенције за приватизацију сутра бити именована Весна Џинић, пошто је Владимир Галић поднео оставку.

"Разлог оставке Галића није никакав пропуст, нити грешка у његовом раду, већ у томе што ја имам апсолутно поверење у госпођу Џинић", рекао је Динкић новинарима, након представљања "Беле књиге 2007" Савета страних инвеститора.

Динкић је казао да је рад Агенције за приватизацију веома важан, и додао да не би прихватио да буде министар економије, а да Агенцију води неко кога не познаје.

"Као министар, између осталог задужен и за процес приватизације, желим да сарађујем у тој веома захтевној области са неким са којим сам радио већ шест-седам година", указао је Динкић.

Он је подсетио да је Џинићева била директор Агенције за осигурање, санацију и стечај банака док је он био гувернер Народне банке Југославије, а затим била директор Трезора Србије за време његовог мандата као министра финансија.

Према његовим речима, Џинићева није члан Г17 плус, али "спада у једну од најстручнијих особа за процес приватизације".

Izvor: Tanjug
IP sačuvana
social share
"Srbin sam, rodjen u Hrvatskoj, imam grchki pasosh i gradjanin sam SAD. Mozda sam spijun?" - Predrag Stojakovic
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Manijak sa severa

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 5136
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple Iphone 5
Страна улагања решење за економске проблеме Србије

Председник Савета страних инвеститора Бошко Костић изјавио је вечерас да су висок ниво незапослености и спољнотрговински дефицит основни економски проблеми Србије.

Он је на представљању "Беле књиге 2007", која садржи препоруке Савета страних инвеститора Влади Србије у циљу побољшања инвестиционе климе, рекао да ти проблеми могу да се реше отварањем нових радних места, односно повећањем страних улагања.

Упркос тим проблемима, пословна клима у нашој земљи је добра, у прилог чему иде чињеница да "ни један инвеститор који је дошао, није из Србије отишао", указао је Костић на скупу одржаном у Старом двору у Београду.

Он је најавио да ће компаније окупљене у Савету страних инвеститора, којих је око 110, наставити улагања у Србију, али да би нова влада, ради обезбеђења повољнијих услова инвестирања, морала активније да се бави унапређењем инфраструктуре.

Сумирајући главне макро-економске препоруке Влади Србије, члан Управног одбора Савета инвеститора Михаило Црнобрња истакао је да су довршење процеса приватизације до краја године, наставак процеса реструктурирања и одржавање ниског нивоа инфлације, "услови побољшања инвестиционе климе".

Он је додао да су утврђивање курса заснованог на односу понуде и тражње, контрола јавне потрошње и стварање буџетског вишка, такође међу главним препорукама савета, као и да је реч о 140 препорука.

Према његовим речима, једна од значајних препорука односи се на ефикасну примену усвојених закона и прописа, као и на донашење нових жакона. Међу њима су за побољшање инвестиционе климе најзначајнији Закон о страним инвестицијама, Закон о хартијама од вредности, Закон о раду и прописи који ће уредити власничке односе на грађевинском земљишту.

Поред препорука, пета по реду "Бела књига" Савета страних инвеститора, садржи макроекономски преглед земље, анализу општег законског и регулаторног оквира инвестиционог амбијента у Србији, социјалних питања, као и стања појединих сектора привреде.

Представљању "Беле књиге" присутвовали су министри за пољопривреду, шумарство и водопривреду и за економију и регионални развој Слободан Милосављевић и Млађан Дикић.

Динкић је на том скупу представио економске приоритете Владе Србије.

Izvor: Tanjug
IP sačuvana
social share
"Srbin sam, rodjen u Hrvatskoj, imam grchki pasosh i gradjanin sam SAD. Mozda sam spijun?" - Predrag Stojakovic
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Manijak sa severa

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 5136
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple Iphone 5
 Динкић: Приоритети реформе, приватизација и запошљавање

Приоритети економске политике Србије у овој години биће убрзавање структурних реформи, одржање макроекономске стабилности, запошљавање и равномерни регионални развој, изјавио је данас министар економије и регионалног развоја Млађан Динкић.

Динкић је на представљању "Беле књиге" у Београду казао да убрзавање структурних реформи подразумева окончање приватизације и најавио да ће до краја јуна бити објављен тачан рок до којег ће тај процес бити завршен.

Наводећи да је његов циљ да приватизација буде завршена што пре и ефикасније, он је истакао да је нереално очекивати да би тај процес могао бити окончан у законском року, односно до краја ове године.

Динкић је казао да ће предложити и усвајање посебне Уредбе којом би сва друштвена предузећа, која не буду продата после две аукције или тендера, аутоматски ишла у стечај.

Влада Србије би, како је навео, до краја јуна требало да одлучи на који ће начин бити приватизована Нафтна индустрија Србије (НИС) и "Јат ервејз" (Аирwаyс).

Динкић је објаснио да би Влада Србије требало да одлучи да ли ће НИС бити приватизован на основу стратегије коју је усвојила претходна влада, или ће она бити промењена.

Како је додао, пре него што се распише тендер за НИС, требало би усвојити закон о приватизацији тог предузећа, како би постојао правни основ за приватизацију и утврђан начин расподеле новца од продаје.

Он је казао да за Јат постоји интересовање купаца, а да је за продају те компаније такође потребан договор на нивоу владе и заузимање стратегије.

Динкић је казао да ће суфицит у буџету за првих шест месеци ове године бити 25 милијарди динара, што је 1,2 одсто бруто домаћег произовда (БДП), а да до краја године треба очекивати суфицит буџета између до један одсто БДП-а и годишњу инфлацију од око 6,5 одсто.

Министар економије је казао да због шестомесечне паузе не би било реално очкивати да стране инвестиције у 2007. буду на нивоу прошлогодишњих, али је навео да је план да улагања од 2008. до 2010. године буду између три и пет милијарди долара.

То ће бити једна од мера за смањење незапослености и повећање извоза, а влада ће увести и друге подстицаје, међу којима су бесповратне субвенције за ново запошљавање и завршетак 44 индустријске зоне у Србији, казао је Динкић.

Он је казао да није реално у неколико наредних година очекивати значајно смањење пореза на плате.


Izvor: Beta
IP sačuvana
social share
"Srbin sam, rodjen u Hrvatskoj, imam grchki pasosh i gradjanin sam SAD. Mozda sam spijun?" - Predrag Stojakovic
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 293 294 296 297 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 26. Avg 2025, 22:03:08
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.073 sec za 12 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.