Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 11. Sep 2025, 22:33:16
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 280 281 283 284 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vesti iz domace privrede i ekonomije  (Pročitano 724237 puta)
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 ZA ULAGANJA U SRBIJU NAJVIŠE ZAINTERESOVAN ČEŠKI ENERGETSKI SEKTOR

Srpski ministar za ekonomske odnose s inostranstvom Milan Parivodić i češki ministar industrije i trgovine Martin Ržiman razmotrili su u Pragu mogućnosti za povećanje ulaganja i ambiciozniji zajednički nastup na trećim tržištima, kao što je Rusija.

'Do sada su Češi imali vrlo malo investicija kod nas i mi u Češkoj, ali trgovina je bila intenzivnija, iako se odnosi pre svega na vozila, automobile 'škoda' i tramvaje i metalopreradjivačku industriju', rekao je nakon sastanka Parivodić dopisniku agencije Beta iz Praga.

Parivodić i Ržiman su zato razgovorali o ugovoru kojim bi se podstakle investicije.
Za ulaganja u Srbiju najviše je zainteresovan češki energetski sektor, češki poludržavni elektroenergetski gigant C CEZ, koji je među kandidatima za elektranu Kolubara B, a sprema se da gradi veliku elektranu u Gackom, u Bosni i Hercegovini.

'Do sada najveće češko ulaganje je u termoelektranu u Zaječaru, vredno 70 miliona', rekao je Parivodić. Razlog za zadovoljstvo u trgovinskoj razmeni je veća dinamika i obim koji je dostigao prošle godine 8,1 milijardu kruna, odnosno 294 miliona evra i početak smanjenja deficita na štetu Srbije, pošto je izvoz češke robe porastao za 119 odsto, ali i izvoz iz Srbije u Češku za 159 odsto.

'S naše strane, struktura izvoza je dosta niskog profila, preovladjuju sirovine i treba podići kvalitet proizvoda i vrednost robe koja se izvozi da bi taj deficit u trgovinskom bilansu eliminisali', rekao je Parivodić.

On je dodao da bi svoje mesto na češkom tržištu trebalo ponovo da potraži sprska gradjevinska industrija, koja se u poslednje vreme sa njega povukla.

Češki partneri, i u ministarstvu, i u Savezu industrije i trgovine, na Srbiju gledaju kao novootkriveno perspektivno tržište na kojem veći zamah koči pre svega politička nestabilnost i nerešeno pitanje Kosova.

Srpski ministar, međutim, navodi i nekoliko 'domaćih zadataka' za srpsku vladu i privredu koji bi trebalo da utru put većim ulaganjima Češke u srpsku privredu.

'Generalno restrukturisanje srpske privrede i prelazak preduzeća u privatnu svojinu, zatim privatizacija gradskog građevinskog zemljišta, reforma građevinskog i urbanističkog prava, to su glavni problemi sa kojima se suočavaju investitori, pa i češki', dodao je Parivodić.

Parivodić razgovarao je i sa predstavnicima češkog Saveza industrije i saobraćaja, a čekaju ga i razgovori sa srpskim privrednicima koji žive i rade u Češkoj.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 SRBIJA JE KLJUČNI PARTNER RUSIJE NA BALKANU

Srbija je ključni partner Rusije na Balkanu, a postoje i politička volja i realne mogućnosti da se privredna saradnja dovede na mnogo viši nivo, ocenio je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Aleksejev.

Aleksejev je na sastanku sa privrednicima u hotelu 'Interkontinental', koji je organizovala Privredna komora Beograda, rekao da je porast robne razmene prošle godine iznosio 33 odsto i dostigao je skoro 2,5 milijarde dolara, što predstavlja rekord.

Podsetivši da je najveće rusko ulaganje u Srbiju, vredno skoro 500 miliona dolara, bila 'Lukoilova' kupovina 'Beopetrola', Aleksejev je istakao zainteresovanost ruskih preduzeća za učešće u privatizaciji NIS-a, jer je Rusija jaka energetska zemlja. On je dodao i da 'Lukoil' učestvuje sa 20 odsto na tržištu energenata u Srbiji.

Ambasador je naveo da je ruski kapital prošle godine investirao u ekonomiju Srbije 40 miliona dolara, i podsetio da je 'jedna ruska firma upravo kupila turističko preduzeće Putnik, postoji interesovanje ruskog konzorcijuma za kupovinu Prve petoleteke iz Trstenika, a za ruska preduzeća veoma je zanimljiva i Mašinska industrija Niš'.

Aleksejev je posebno istakao značaj vojno-tehničke saradnje, u okviru koje je predviđena modernizacija aviona 'MIG 29' iz sastava srpskog vazduhoplovstva. Ambasador je ukazao da to ukazuje na 'posebno poverljive odnose između dve zemlje, jer je reč o viskotehnološkoj saradnji'.

On je najavio i da će banka 'Moskva' koja je odustala od privatizacije 'Agrobanke' otvoriti svoje predstavništvo u Beogradu, što će olakšati dolazak ruskih firmi i njihovo investiranje, napominjući da 'one ne očekuju nikakav priviligeovan položaj, prilikom učešća u privatizaciji, zbog angažovanja Rusije oko Kosova'.

Temelj dobrog odnosa dve zemlje je ravnopravnost, a ne pogodnosti oko preduzeća, rekao je Aleksejev, uz ocenu da treba mnogo više raditi na međusobnoj informisanosti preduzeća, jer je za vreme svog boravka u Srbiji stekao utisak da ovdašnja preduzeća Rusiju doživljaju kao zemlju kakva je ona bila pre 25 godina, što je potpuno pogrešno.

Potpisivanje sporazuma o Klirinškom dugu

Srbija i Rusija potpisaće krajem ove nedelje u Beogradu sporazum o starom, klirinškom dugu Sovjetskog Saveza u iznosu od 288 miliona dolara, najavio je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Aleksejev.

Aleksejev je rekao da je priprema za potpisivanje tog dokumenta završena i izrazio očekivanje da će on biti i potpisan 26. ili 27. aprila, tokom posete ruskog ministra za vanredne situacije Sergeja Šojgua Srbiji.

Predstavnici Srbije i Rusije parafirali su 13. novembra u Moskvi dokument kojim se reguliše klirinški dug. Aleksejev je podsetio da sporazum predviđa namirenje dugova otpisom dela srpskog duga za gas nastalog između 1994. i 2000. godine u iznosu od 188 miliona dolara, kao i da Rusija finansira rekonstrukciju Hidrocentrale 'Đerdap' i nuklearnog instituta u Vinči.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 IKARBUS SA ITALIJANIMA UGOVORIO ZAJEDNIČKU PROIZVODNJU

Beogradska kompanija 'Ikarbus' saopstila je da je sa italijanskim proizvođačem autobusa i trolejbusa firmom 'Bredamenaribus' iz Bolonje potpisala strateški ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji.

Kako se navodi u saopštenju, ugovorom je predviđena zajednička proizvodnja autobusa, industrijska saradnja, transfer tehnologija, zajednički razvoj novih proizvoda i komponenti, kao i zajednička prodaja autobusa i komponenti na međunarodnom tržištu.

'Ikarbus' i 'Bredamenaribus' su predvideli zajedničku proizvodnju do 200 autobusa godišnje, koji će biti sklapani u Beogradu. Italijanski partner će, kako se navodi, obezbediti tehničku i drugu dokumentaciju, kao i stručnjake koji će sarađivati sa 'Ikarbusovim' inženjerima u toku proizvodnje.

'Bredamenaribus' je, ističe se, pokazao i veliko interesovanje za najnovije 'Ikarbusove' modele i za septembar ove godine ugovoren je izvoz 40 do 50 niskopodnih autobusa, a u toku su pregovori o izvozu još toliko autobusa, koji bi trebalo da budu isporučeni u oktobru.

Partnerstvo dve kompanije oročeno je na 10 godina, odnosno do 2017. godine, sa mogućnošću produženja.

Ikarbus izvozi 50 mini-buseva u Rusiju

Beogradska fabrika autobusa 'Ikarbus' počela je sklapanje 50 mini-buseva, koje će izvesti na tržište Rusije. Ukupna vrednost posla za ruskog partnera iznosi oko tri miliona evra.

Mini-autobusi se sklapaju za rusku firmu 'Rusikar', sa kojom je isporuka ugovorena do jula.

Kako su naveli u 'Ikarbusu', u toku su pregovori o novom izvozu na rusko tržište, na koje bi se izvezlo 30 međugradskih autobusa, tipa 'IK-312'.

Kompanija 'Ikarbus' osnovana je 1923. godine, kao prva fabrika aviona na Balkanu, a prvi autobus proizveden je 1954. godine. Ukupno zapošljava oko 720 radnika, a godišnji kapacitet joj je 1.000 vozila.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 SREMSKOMITROVAČKA ŠEĆERANA PLANIRA UDVOSTRUČENJE PRERADE

Šećerana u Sremskoj Mitrovici, koja, posle privatizacije, nosi naziv 'Šećer plus Šefer', planira da ove godine preradi 450.000 do 500.000 tona šećerne repe, izjavio je direktor Ljubodrag Marić.

On je podsetio da je lane prerađeno oko 250.000 tona repe.

Tokom ove godine biće uloženo više od milion evra u remont fabričkih postrojenja i opreme, rekao je Marić.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 PROSEČNA NETO ZARADA U MARTU 25.960 DINARA
 
Prosečna neto zarada u martu u Srbiji iznosila je 25.960 dinara i bila je nominalno veća za 2,9 odsto, a realno za 2,49 odsto nego u februaru, saopštio je Republički zavoda za statistiku.

Prosečna martovska zarada sa porezima i doprinosima bila je 36.148 dinara i nominalno je veća za 2,64 odsto, a realno za 2,23 odsto od bruto zarade u februaru, navodi se u saopštenju. Realno povećanje ovogodišnje martovske neto zarade u poredjenju sa zaradom iz istog meseca 2006. godine iznosi 23,98 odsto, a nominalno 29,19 odsto.

Kako se dodaje u saopštenju, prosečna neto zarada u Srbiji u prva tri meseca ove godine realno je veća za 24,24 odsto, a nominalno za 30,2 odsto nego zarada isplaćena u istom periodu prošle godine.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 AKCIJE 'POLITIKE' NA KONTINUIRANOM TRGOVANJU

Akcijama 'Politike' a.d. prvi put se trgovalo metodom kontinuiranog trgovanja i to po ceni od 1.600 dinara za jednu akciju. Cena akcija ostala je nepromenjena u odnosu na prethodnih desetak dana pa je tako danas za taj iznos prometovano ukupno 1.630 akcija i ostvaren promet od 2,5 miliona dinara.

Ponuđeno je na prodaju 15.226, a traženo za kupovinu 3.218 akcija.

Akcije 'Poltike' a. d. su od 23. aprila na kontinuiranom trgovanju po odluci Beogradske berze i njima se više neće trgovati metodom preovlađujuće cene.

Kompanije kojima se trguje tim metodom odlikuje likvidnost akcija, odnosno konstantna ponuda i tražnja za tim hartijama.

Osnovna razlika između metoda preovlađujuće cene i metoda kontinuiranog trgovanja je što se u kontinuiranom trgovanju hartije jedne firme mogu prodati po različitim cenama, dok se kod metoda preovlađujuće cene sve transakcije realizuju po jednoj, utvrđenoj preovlađujućoj ceni, pod uslovom da se cena iz naloga uklapa u to.

Akcije 'Politike' a.d. prvi put su se pojavile na berzi 2. aprila i do danas se njima trgovalo metodom preovlađujuće cene.

Početna cena akcija bila je 647 dinara da bi u toku prvog trgovanja skočila za 300 odsto, na iznos od 2.592 dinara.

Narednih dana, cena akcija je opadala u proseku za 20 odsto, a poslednjih desetak dana zadržala se na nivou od 1.600 dinara za jednu akciju.

Na kontinuiranom trgovanju su mnoge uspešne kompanije kao što su 'Alfa plam' iz Vranja, 'Metalac' iz Gornjeg Milanovca, 'Tigar' iz Pirota i 'AIK' banka iz Niša.

Prema podacima Centralnog registra za hartije od vrednosti, najveći akcionari 'Politike' su država sa 26,03 odsto akcija, Akcijski fond sa 24,13 odsto, 'Elektroprivreda' sa 14,48 procenata akcije, Republički fond za PIO sa 4,93 odsto, Komercijalna banka sa 2,97 procenata, AIK Banka sa 2,08 odsto i PTT sa 1,22 odsto. Od vlasnika su tu još i PTT, NIS i Dunav osiguranje.

'Politika' a.d. ima udeo od 50 odsto u preduzeću 'Politika novine i magazini', čije vlasništvo deli sa nemačkim medijskim koncernom 'Vac', kao i 51 odsto osnivačkog udela u RTV 'Politici' i 10 odsto u NIN-u.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
 'ZASTAVA SPECIJALNI AUTOMOBILI' DRUGI PUT NA LICITACIJI

Somborska fabrika 'Zastava specijalni automobili' naći će se 21. maja po drugi put na licitaciji po početnoj ceni od osam miliona evra, objavila je Agencija za privatizaciju.

Na prodaju je ponuđen udeo Grupe zastava iz Kragujevca što čini 89,52 odsto kapitala somborske fabrike i Fonda za razvoj Srbije koji ima 9,71 odsto kapitala te fabrike.

Budući vlasnik imaće obavezu da u proizvodnju u naredne tri godine investira 80 milona evra.

Somborska 'Zastava specijalni automobili' proizvodi višenamenska specijalna vozila i u njoj radi 250 radnika.

Izvor: RTS
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla ImageShackToolbar
mob
Apple 15
Biznismeni iz susednih zemalja sve češće investiraju u našu privredu
Bugari za sada kupili najviše firmi u Srbiji
Autor: B. Krivokapić | 24.04.2007 - 10:18

Bugari grade fabriku u Inđiji, Mađari u Srbiji kupili tri banke, rumunska naftna kompanija namerava da učestvuje u privatizaciji NIS-a. Vesti o ambicijama biznismena iz tri susedne države sve su češće, a u većini slučajeva radi se o zainteresovanosti za ulaganja u srpsku energetiku.

Protekle nedelje dve srpske firme dobile su nove vlasnike iz Bugarske. Najbolju ponudu za rudnik „Kovin“ dala je firma „Kornikom“ čiji je vlasnik Hristo Kovaškin, dok je bugarska firma „Medijasvet“ u nadmetanju za valjevsku „Srbijanku“ pobedila preduzeće „Vujić“, jednog od najjačih privatnika iz ovog dela Srbije.
Dosad najpoznatiji bugarski investitor u Srbiji je Valentin Zaharijev, vlasnik sofijskog „Intertrusta“, firme koja je kupila „Zastava Kovačnicu“, leskovački „Lemant“ i železaru za pocinkovanje lima u Vučitrnu. I najznačajnija investicija u kruševački region stigla je iz Bugarske - prodajom Fabrike guma „Trajal“ kompaniji „Brikel“. U Paraćinu Srpska fabrika stakla prodata je bugarskom „Rubinu“, a bugarski proizvođač baterija „Monbat“ ulaže sedam miliona evra u izgradnju postrojenja za recikliranje olova u Inđiji.
Iako ih po broju kupljenih srpskih firmi ima najviše, biznismeni iz Bugarske nisu baš na dobrom glasu, a njihove transakcije u Srbiji često su praćene glasinama o sumnjivim poslovnim vezama. Nakon blamaže kompanije „Kuprom“, famoznog pobednika na tenderu za RTB „Bor“, sličan imidž mogao bi da zadesi i biznismene iz Rumunije. Da stvar bude gora, afera sa „Borom“ proizvela je prilično izraženo antirumunsko raspoloženje u čitavoj istočnoj Srbiji, a koje je dodatno podgrejano objavom namera privatnog fakulteta „Tibiskus“ iz Temišvara da u Boru otvori fakultet. Ceh bi mogli da plate ozbiljni investitori u koje svakako spada rumunski „Rompetrol“, multinacionalna naftna kompanija sa sedištem u Amsterdamu i razvijenim poslovima u trinaest zemalja. Predstavnici ove kompanije, koja u 2007. ima projektovan prihod od sedam milijardi dolara, veoma su ozbiljno zainteresovani za NIS, a kao svoju prednost ističu dunavsku povezanost svojih i NIS-ovih rafinerija.
Interes za NIS izrazila je i mađarska naftna kompanija MOL koja je prvu benzinsku pumpu otvorila u Beogradu u decembru 2005. Do sada MOL je u Srbiju investirao nekoliko desetina miliona evra, a cilj kompanije je da do 2010. godine zauzme 15 odsto tržišnog udela u maloprodaji naftnih derivata u Srbiji.
U poređenju s kolegama iz Rumunije i Bugarske, investitori iz Mađarske imaju status najozbiljnijih. Tako je, iako okružena najvećim evropskim igračima, svoje mesto na srpskom tržištu pronašla i najveća mađarska OTP banka. Nakon preuzimanja tri ovdašnje banke - „Kulske“, „Niške“ i „Cepter“, OTP banka zauzima tri odsto srpskog bankarskog tržišta sa ambicijom da dostigne pet odsto.
Takođe, mađarska firma „Biopetrol“, čiji je vlasnik Ištvan Kovač, kupila je zrenjaninsku „Naftagas-Montažu“, jedinu specijalizovanu srpsku firmu za izradu i montažu magistralnih gasovoda.
Sve tri zemlje iz našeg komšiluka članovi su EU. Iako zvaničnici ovih država bez izuzetka Srbiju vide kao strateškog partnera, pitanje je kada će srpski kapital ući u ove zemlje. U nedavnom susretu sa Borisom Tadićem, predsednik Mađarske Laslo Šoljom dao je jedini mogući odgovor: „Nakon ulaska Srbije u EU.“

Mađarska grinfild investicija
Mađarski kapital zaslužan je i za do sada najveću grinfild investiciju u Srbiji - gradnju fabrike za proizvodnju bioetionola u Zrenjaninu. Radi se o ulaganju od preko 370 miliona evra, a investitori su američko-mađarski konzorcijum sastavljen od osam specijalizovanih preduzeća iz Budimpešte.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla ImageShackToolbar
mob
Apple 15
Poslovanje u Jablaničkom okrugu loše, privrednici ipak zadovoljni
Autor: M. Ivanović | 24.04.2007 - 10:20

Jablanički i Pčinjski okrug zauzimaju neslavno poslednje mesto u Srbiji po visini društvenog proizvoda po stanovniku, dok se po visini narodnog dohotka nalaze među poslednjih pet. O siromaštvu privrede ovog kraja, posebno Jablaničkog okruga, govori i prosečna neto zarada isplaćena u februaru od 11.289 dinara, dvostruko manja od proseka u privredi Srbije.

Za razliku od privrede, asocijacija privrednika - Regionalna komora dva okruga i njen predsednik Goran Jović beleže, prema mišljenju privrednika, dobre rezultate. Predsednik Privredne komore Srbije nedavno je Jovića proglasio za jednog od tri najbolja čelnika srpskih komora, dok je Regionalna komora sa sedištem u Leskovcu dobila diplomu sa plaketom za poseban doprinos privrede i komorskog sistema.
Ovakvu kontradiktornost Jović objašnjava činjenicom da zaposleni u komori ne mogu da snose odgovornost za stanje u privredi.
- Naša obaveza je da privrednike povezujemo sa potencijalnim investitorima i pružamo servisne usluge, a na privrednicima da preduzmu konkretne korake. U ovako teškom privrednom okruženju juga Srbije uspeli smo da u protekle tri godine osposobimo kadar i unapredimo rad i funkcionisanje naše komore po ugledu na one u Evropi - objašnjava Jović.
Samo u prošloj godini, prema rečima Jovića, komora je ugostila 11 ambasadora i 24 ekonomska atašea i gotovo sve ministre Vlade Srbije. Te posete nisu rezultirale značajnim rezultatima, ali Jović kaže da je cilj Komore da ubedi potencijalne investitore i donatore da jug Srbije, kroz koji prolazi koridor 10, ima budućnost i da vredi ulagati u njegovu privredu.
Kao značajne rezultate Jović navodi konstituisanje Ekonomskog saveta za razvoj juga Srbije, otvaranje Regionalnog centra za razvoj infrastrukture i brojne edukacije privrednika. Zajednički projekti sa komorama Slovenije i Bugarske i najava Privredne komore Italije o otvaranju svoje kancelarije u Leskovcu ovde se, takođe, računaju kao veliki doprinos privredi.
Komora se bavila i edukacijom privrednika za uvođenje HCCP sistema, Alko klastera, a svoje privrednike vodila je besplatno na domaće i strane sajmove.
- Ja sam kao ručni prtljag nosio 50 kilograma materijala za sajam u Moskvi, a za sajam drvoprerađivača u Italiji jedva smo sakupili sedam privrednika, iako smo jedini iz Srbije imali besplatan smeštaj - žali se Jović.

Neuspele privatizacije
Najneuspešnija privatizacija društvenih preduzeća u Srbiji obavljena je, prema zvaničnim pokazateljima, u leskovačkom kraju gde na posao čeka preko 25.000 ljudi. Privatizacija je propala u 16 od 55 privatizovanih preduzeća.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla ImageShackToolbar
mob
Apple 15
Još dan da „Kuprom“ dostavi garancije
Autor: S. Trifunović | 23.04.2007 - 10:12

Ukoliko rumunski „Kuprom“ i definitivno odustane od RTB „Bor“, a vlada odluči da raspiše novi tender za privatizaciju te kompanije, moglo bi se desiti da rudnici nikada više ne prorade, ocenjuju u Rudniku bakra Bor (RBB).

- Ako se hitno ne investira u mehanizaciju, proizvodnja u rudnicima će stati do kraja ove godine, a nju je kasnije jako teško nastaviti. U slučaju novog tendera, privatizacija bi se rastegla na još godinu dana, što znači prekid rada u borskom i majdanpečkom rudniku - ocenjuju u Rudniku bakra Bor. Istovremeno, zbog nedostatka sirovina Topionica bakra svakodnevno beleži velike gubitke, jer se uzalud troše energenti za održavanje toplote u pećima.
Ovu situaciju nastoji da iskoristi drugoplasirani na tenderu, kiparski „Ist point“, koji je ponudio 340,1 milion dolara za RTB. Ova kompanija, kojoj je bakar kao sirovina neophodn za ostale fabrike koje je kupila u Srbiji, već duži period je gotovo jedini snabdevač borske Topionice sirovinama iz uvoza.
Agencija za privatizaciju je prvoplasiranom „Kupromu“ dala rok da do sutra u ponoć, dostavi bankarske garancije za uplatu 400 miliona dolara, a niko iz države se ne oglašava šta će preduzeti u tom slučaju.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 280 281 283 284 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 11. Sep 2025, 22:33:16
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.222 sec za 13 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.