Nije kulturno da pišete pismom koje sugovornik iz druge države ne razumi.

Poznata licnost, ja ne znam kako da onda te osobe okarakteriziram nego radikalima kad ni one najosnovnije stvari o podrijetlu Vlaha i stanovnistva prije slavenskog naseljavanja i njihovog integriranja u to drustvo koji je trajao stotinama godina, oni neznaju.

Ne samo da ne znaju, nego i opovrgavaju to, služeći se uhodanim babskim pričama Srbije o "Iskonskim Srbima iz Vojne Krajine".

Ti patnici iz Vojne Krajine koji su Pravoslavne vjere a Srbi spletom političkih okolnosti s kraja 19 stoljeća, su narod kojeg je meni iskreno žao, nemaju ni domovine niti jezika...

Ali kako jedna stara narodna kaže: Svakog gosta tristo godina dosta, pa tako i Pravoslavnih Morlaka iz zaledja Dalmacije.

Нешто нисам сигуран да не разумеш.Ја пишем својим писмом,ко се прави да га не разуме његова ствар.Ја исто могу рећи да није културно да ти долазиш на већинско српски форум и пишеш латиницом.

I evo da ti učinim,svako ko tvrdi da u je u Austriji,koja je radila na unijaćenju i suzbijanju srpskog identiteta,došlo do širenja pravoslavlja i posrbljavanja,ima ozbiljan mentalni problem.

ovim si dosta rekao!
priheftaj jos slovo U na celo, pa odmeni budaka sa svojim teorijama o narodu koje je neka saka srba koji nemaju ni saveznike ni nikoga iza sebe, pred najezdom raznih super sila (turske i austrougarske) asimilovala!

i za vas dalmatice cesto kazu da niste hrvati i da nemate veze sa hrvatskom (nebitno ko ste zapravo), ali ne vidim da se bavite tom temom. dok ste uspeli da objasnite kako su srbi vlasi, timocani hravati,....

Ja nisam nikakav Ustaša, mogu ti slobodno reći da sam u vrijeme najpovampirenijih budaletina tu u Hrvatskoj u razdoblju 2000-2004 kad je Thompson žario i palio, da sam jos tada kao srednjoškolac pokušavato u društvu razotkriti istinu o Ustašama, ali tko ce mulcima razotkriti maglu u mozgu, tako nisam ni ja mogao tada svojim vršnjacima...

To što netko za nas Dalmatince kaže da nismo Hrvati meni ne smeta puno, ja znam što sam, Dalmatinac od glave do pete, a to jesam li Hrvat, smatram da jesam, isto onoliko koliko se Katalonac u Španjolskoj smatra Španjolcem... Dalmacija kao kulturni i narodni identitet je puno starija i od Hrvata i Srba i nema razloga da mi takva dovikivanja smetaju. 

Vidim da bi ja i ti mogli ovdje lijepo diskutirati a ja sam ti gore već lijepo ispisao postova i postova tko su VLASI a tko su VLASI-MORLACI, pošto sad znas moje stajalište sa Hrvatskom desnicom, mislim da ti je jasno da veze sa nacionalizmom nemam...

Ovo gore kad sam rekao tristo godina dosta, je bila pošalica, ali istina, malo precrna...

"Adam Pribičević: Nacionalno ime srpsko i stranci (1955.)

(Iz Knjige: Doseljavanje Srba u Hrvatsku i Dalmaciju)

Od pojave Ante Starčevića pa do danas, hrvatski nacionalisti odriču ovim Srbima njihovo nacionalno ime. To su za njih Vlasi, Cincari, Cigani, Grci, samo ne Srbi. "Došli su među Hrvate i poslavenili se", a za čudo govore baš svi štokavski i ijekavski, kao u Zapadnoj Srbiji, Raškoj, Crnoj Gori i Hercegovini, a ne čakavski, kajkavski, kao Hrvati! Čak je dr. Vl. Maček napisao u SAD, da je taj narod bez narodnosti posrbio tek grof Kuen, ban hrvatski od 1883. - 1903. g., a dr. Krnjević, Radića i slični da je taj nepoznati balkanski narod u Bosni, posrbio, poslě 1878. g. Benjamin Kalaj i baron Bujurin, upravnici Bosne.

Tačno je da mnogi austrijski spomenici zovu te Srbe Vlasima, nakad Tračanima, Ilirima. Ali, da ih zovu svi, zar bi to išta zančilo? Srpski narod nije nigdě, osim u krugovima inteligencije, zvao Hrvate Hrvatima, u Sremu, zvao ih je Bobama i Šokcima, u Lici Krnjacima i Bunjevcima, u Srbiji i Crnoj Gori nije znao, do najnovijeg vremena da postoje. Znači li to da Hrvata nema? Raški i bosanski vladari i humski hercezi zvali su Dubrovčane i u zakonima i u ugovorima Vlasima, iako nisu bili Vlasi.

Kako je nastao naziv Vlasi za Srbe? Stari Romani, u srednjevěkovnoj Raskoj, nazivani su Vlasima. Oni su bili stočari i zato potlačeni. Ako bi se Srbin oženio Vlahinjom, děca bi padala u niži stalež Vlaha. Poslě se naziv protegao na sve stočare, i Srbe.

Kad su se pomuslimanili Srbi u Bosni, stali su ovim pogrdnim nazivom zvati svoju braću, te se taj naziv raširio i među muslimanima u sěvernoj Srbiji i prešao u Austriju.

Ali nikad turska država nije zvala Srbe Vlasima, već uvěk Srbima. Kad Mehmedpaša Sokolović piše komandantu Temišvara And. Batoriju 1551. g. on kaže:"I šta mi šalješ pisma i sve mi srpskim jezikom šalji, a ne fruski (francuski)". Dakle, ne karavlaški jer je znao ko su Srbi i ko su Vlasi. Da je rekao Batoriju: "piši mi vlaški..." dobio bi rumunsko pismo, jer je i Batori znao ko su Vlasi, a ko su Srbi.

Čak da su se Srbi sami nekad pred muslimanima, Hrvatima ili Švabom tim imenom zvali, znajući da ga oni tako zovu i da će ga tako bolje razuměti, to bi bilo bez ikakva značaja. Oni su govorili i muslimanima da su raja (stado), kao su ih oni zvali, pa ipak nisu bili stado.

No, na višim městima su bili upućeni, pa su Srbe zvali Srbima ili Rašanima ili opet: "Srbima i Rašanima ili Vlasima".

Navedeno je već da je Nikola Jurišić zvao Srbe samo Srbima, a car Ferdinand I u danoj privilegiji, Srbima ili Rašanima.

Navešćemo tih priměra još:

Ercercog Matija naziva Srbe iz Varaždinskog đeneralata 1604. g. i 1605. g., u dva akta, samo Srbima.

U papskoj buli od 21. novembra 1611. g. zovu se ovi isti Srbi samo Srbima, na više města.

A u buli pape Pavla V od iste godine, o osnivanju manastira Marče, zovu se Srbi Srbima.

Car Ferdinand II potvrđuje Simeonu Vratanju za episkopa ovih Srba: "Vlaha i Srba".

U privilegiji cara Ferdinanda II, od 15 novembra 1627. g, danoj Srbima, on ih zove Srbima.

Tako Srbe zovu Srbima i carevi Rudolf, Leopold, Josef II, Karlo VI, Marija Terezija i dalje svi.

Tako isto Ratni Savět i Sr. Gradcu, Carska Tajna Kancelarija, Dvorski Ratni Savět, Ugarska Dvorska Kancelarija, ministar baron Bartenštajn, referent za srpske poslove – zovu i Srbe u Hrvatskoj Srbima.

Hrvatski ban Adam Bacani daje 1696. g. zaštitnu diplomu srpskom narodu zmeđu Kupe i Une (Banija) i naziva ga vlaškim ili srpskim narodom.

Grof Đuro Zrinjski, naseljavajući Srbe na svoja imanja oko Gomirja, zove ih 1602. g. "Vlasima ili Srbima".

Godine 1744. piše osorski biskup Matija Karaman protiv Srba u Dalmaciji i zove ih "Servijani, koji su došli u to vrěme iz Bosne". Godine 1750. piše, da dalmatinske Srbe rastavlja od austrijskih Velebit.

U jednom izvěštaju Zadarske nadbiskupije iz 1760. g. kaže se za Srbe: "ilirski, vlaški, slovenski ili srpski narod!".

Godine 1706. pobunili su se Srbi u Slavoniji, koja je na kartama bila obělěžena kao "Mala Vlaška", jer su i rimokatoličke štokavce zvali Srbima. Pukovnik baron Nehem javlja iz Osěka Ratnom Savětu "da su se pobunjeni Srbi u Maloj Vlaškoj dobrovoljno razišli". Čak 1572. g. obělěžio je dr. Volfgang Lanc, na karti, izdanoj u Amstredamu, kraj od Valpova i Đakova na istok: "RAŠKA".

Zagrebački biskup Mikulić Ignjatije zove ih 1688. g. u ugovoru Srbima, naseljenim na njegovu imanju oko Trepče u Baniji "Srbima koje obično Vlasima zovu".

Ninski biskup Blaž piše 1609. g. da su došli iz Like dva poslanika, radi preseljenja u Dalmaciju i doněla pismo "srpski pisano".

Senjski biskup S. Glavinić putuje kroz Liku i bělěži koliko gdě ima porimokatoličenih muslimana, rimokatolika i Srba "šizmatika".

Juna 23. godine 1640, piše zagrebački biskup B. Visković, da treba proterati marcanskog "srpskog episkopa" Maksima Petrovića i postaviti jezuita Levakovića. Na više města, u ovom drugom pismu papskom nunciju u Becu, nadbiskupu Gasparu Mateju, on Srbe zove "Vlasi ili Srbi".

Zagrebački biskup L. Petretić (1648. - 1667.) zove u nekim svojim donacijama i dekretima Srbe u Hrvatskoj više puta samo Srbima, a nekad "Vlasima ili Srbima". U jednom svom dugom izvěštaju Dvorskom Savětu od 21. aprila 1662. g. čak kaže da su došli iz "Kraljevine Srbije". Za jezik Srba u Varaždinskom đeneralatu kaže: "srpski jezik, koji se kod nas vlaški naziva".

Godine 1703., senjski biskup Martin Brajković, u pismu caru, zove Srbe "Moralci ili Srbi".

Čak i nadahnjivač sve hajke na pravoslavlje, nadbiskup i kardinal Kolonić, zove sve Srbe u Austriji Srbima.

Još 1810. g., Konstantin Stanić, križevački unijatski biskup, u istoriju unije, podnešenoj carskom dvoru, zove srpski narod, doseljen u Hrvatsku, siključivo Srbima. Toga poslě ne bi nipošto učinili Drohobecki, Njaradi ili Simrak.

Čak su, u mnogim spomenicima, pa i u popisima stanovništva, i rimokatolici štokavci označavani kao Srbi ili Vlasi rimokatoličke věre. Sam kardinal grof Kolonić, preporučuje franjevce za sveštenike "Srbima koji su katolici".

Odlični etnograf austrijski Cernig govori o "tzv. Vlasima", tvrdeći da to nisu Vlasi , već Srbi.

Poznati mađarski istoričar, državnik i veliki posědnik u hrvatskoj, pa i u Baniji, N. Ištvanfi, naziva izaslanike, koji su došli 1596. g. iz Bosne u Petrinju, radi pregovora o preseljavanju u Baniju, Srbima. U to vrěme, i on je bio u Baniji, pošto je bio došao u Zagreb, da instalira hrvatske banove G. Stankovačkog i I. Draškovića, kao carev komesar. On Srbe zove Tračanima.

Znameniti istoričar rimske crkve, jezuita dr. N. Niles, uvěk naziva Srbe u Hrvatskoj Srbima, a za Gomirje kaže da je Srpski manastir. Godine 1770., čuveni hrvatski pisac Adam Krčelić, spominje vojvodu Kovačevića "Srbina", kao ktitora "crkve pravoslavne u Kapeli kod Bělovara" i piše da su se Srbi počeli naseljavati u Hrvatskoj i Slavoniji za cara Ferdindnda. On i unijate zove "Srbima, koje uopšte zovu Vlasima". Kaže da Vlasi u Hrvatskoj nisu Romani, već Srbi.

Rumunski mitropolit And. Saguna, Rumun iz Erdelja, koji zna ko su Vlasi, napisao je 1862. g. u němačkom dělu "Istorija grčko-istočne crkve u Austriji": "Katolički Hrvati nazvali su srpske koloniste "Vlasima", da im se time narugaju i obělěže da oni ne pripadaju istom narodu sa katoličkim Hrvatima".

Mađarski pisac Čapalović piše takođe 1819. g. u svome dělu u ustrojenstvu pravoslavne crkve u Austrougarskoj 1877. g.: "Zbog iste věre s Vlasima, rimski katolici zovu Srbe, podrugljivo, i Vlasima".

Jednako zovu Srbe Srbima veliki poznavaoci srpske istorije u Austriji, Vaniček, Šviker, Biderman, pa Jireček, pa Hrvati Rački, Jagić, Šišić i drugi.

No, danas Ivan Meštrović piše, bez libljenja, besmislicu, da su zapadni Srbi Vlasi koji su se slavizirali među Hrvatima, iako ne govore ni čakavskim, ni kajkavskim govorom dr. Mačeka, već drobnjačkim govorom Vuka Karadžića! Starčevićanstvo je, kao politički sifilis, izazvalo kod savremene hrvatske inteligencije omekšanje mozga.

Što se tiče cincarskog, vlaškog i grčkog porěkla, g. Meštrovića i današnje njegove kardaše bije austrijska statistika od 1821. g. U provincijalu (gradjanskoj hrvatskoj) ona je našla: Srba 125.528, Vlaha 122, Grka 136, Cincara 473.

U Vojnoj Granici: Srba (serben) 297.005, Vlaha 363, Grka 171, Cincara 675.

Ali, što je zanimljivo, u Baniji, na Kordunu i u Lici ni jednog jedinog Vlaha, Grka ili Cincara! Njih je bilo samo u Sremu, a manje u Slavoniji."

Evo za  "malog od bevande", da se malo zanima.   

Pročitah ti post cijeli, i mogu reći da je hvale vrijedan zbog informacija, no isto tako dobijam dojam da ti želiš cijelo vrijeme skrenuti priču na to da su HRVATI jedna "zla bića" koja su se udružila da bi "SRBE" iz Hrvatske nazivala Vlasima... HM...

Kao što ti već znaš a ako neznaš evo da ti napišem, Hrvati i Hrvatsko i Romansko/Talijansko življe iz Dalmatinskih priobalnih Gradova nisu ništa manje zvali te "Srbe" Vlasima od Austrijskih pa sve do Venecijanskih činovnika...

Uostalom, nije HRVAT napisao znanstveno fantastičnu knjigu "Time Machine" gdje je uvrstio u knjigu čudovišta zvana Morlake, već je to učinio Englez H.G Wells, uz pomoc Talijanskog putoposica Alberta Fortisa, kao što sam već napisao bio.

Ti uporno dajes neke informacije o tome da su ti Vlasi pričali štokavicom pa kako je to moguće da su onda VLASI? Pa kako je moguće da danasnji Francuzi pricaju ROMANSKIM a nisu ROMANI? Ako cemo baš po toj logici...

Jezik nije nikakva garancija etnosu naroda, posebno ne kad je slucaj o VLASIMA, koji su mjenjali vjere i nacionalnosti više nego ja promjenim MAJICA U TJEDAN DANA...

Ta priča o Vlaškom nižem staležu u Srbiji i ženidbi sa Srbima, nisam dovoljno upućen, ali smatram relevantnim, ali sam upućen o Muslimanima Bosne koji su nakon poturčenja zvali Vlasima i one koje su trebali i koje nisu.

Sve to stoji što si ti napisao, no jedno ne stoji: MORLACI NISU SRBI, tj. nisu bili niti SRBI su pripadali SRPSKOM NARODU, jedino čemu su oni pripadali je PRAVOSLAVNA VJERA, koju su donijeli sa sobom na ove prostore zaledja Dalmacije, što kao saveznici/plaćenici Turcima, a što kao Austrijski i Venecijanski Krajišnici na granici sa Turcima (danasnja granica BiH i Hrvatske).

Bolje poznam ja srpske knjige nego ti, Očito...

Srpski pisci često upotrebljavaju riječi Morlak, Crnovunac i sl. Tebi bi bilo najdraže da se zatvore oči pred povijesnim podacima.

1. "Crnovunci sa svojim stadima žive leti na planini, a zimi silaze u doline k Beloj Palanci, ka Prokuplju i dalje niz Moravu (...). Crnovunci jedni su po narodnosti Grci, a drugi su Cincari. Crnovunci se zovu po crnim ovcama svojim. Bele ovce po njihovom mišljenju slabije su od ovaca crnih za ovu klimu" (napisao M. Đ. Milićević: "S Dunava nad Pčinju", Beograd 1882).

2. "Mavrovlasi (Morlaci) i Karavlasi (Crni Vlasi) zvali su se pretežno romanski elementi u planinama (stočari), kao i stočari uopšte." (piše u "Maloj enciklopediji Prosveta", Beograd, 1978). - Za Morlake piše u rječniku Vuka Karadžića: "... i što se našijem jezikom onamo zove Vlah, ono se talijanskijem i po ovome njemačkijem zove Morlak (Morlacco). U Dalmaciji građani, varošani i ostrvljani zovu Vlahom svakoga seljaka sa suhe zemlje koje mu drago vjere. "

A to smo mi Dalmatinski građani koji ih baš tako i zovemo do dana današnjeg.

Jesi pročitao lijepo sve?

Ako su Turci progonili katolicku crkvu, a ne pravoslavnu, postavlja se onda logicno pitanje kako to da na Kosovu i u Severnoj Albaniji pored muslimana Albanaca ima samo jos i katolika, a nema pravoslavnih Albanaca?
Takodje je interesantno pitanje zasto su Turci dozvolili katolickim Sokcima da nasele sever Backe u XVI veku?

Nisu Turci nista dozvolili i ne radi se o 16 stoljeću nego o prvoj polovici 17 stoljeća (negdje 1620 god.) i naseljavanju Bunjevaca u Bačku. Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija.

U starim rukopisima ovi se ljudi nazivaju 'Dalmatincima' (Dalmatinima) spominjući da su njima pod vodstvom franjevaca došli i Bunjevci iz Hercegovine.
U starijim dokumentima se bunjevački Hrvati nalaze i pod imenima Dalmatinaca...

Srbi u Banatu su podigli veliki ustanak protiv turske vlasti 1594. godine, Ovo je bio jedan od najvećih ustanaka u srpskoj povijesti, poslije su i Austrijanci vratili cijelu Vojvodinu pod Kršćansku ili ajmo reći točnije Austrijsku vlast, Poslije Karlovačkog (1699) i Požarevačkog mira (1718)... Prema tome, nije se Turke ništa pitalo u ta vremena o naseljavanju Bunjevaca u Bačku, jer da ih se pitalo i da su Bunjevci ovisili o njima, sigurno da do naseljavanja u Bačku ne bi nikad ni doslo.

Пошто су Турци отишли 1699,а Буњевци дошли 1620. теорија ти је прилично шупља.