Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 5 6 8 9 ... 22
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Studentski problemi i informacije ~ 2008/2009.  (Pročitano 85648 puta)
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
mob
Apple 15
Šabić: Pravo na pristup informacija se sve više koristi
Autor: Tanjug | 26.03.2008 - 12:45


Iako se pravo na slobodan pristup informacijama sve više koristi, organi vlasti na svim nivoima trebalo bi da mnogo više afirmišu tu mogućnost, ocenjeno je u Izveštaju o sprovođenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja u 2007. godini.

Time bi se postigla efikasnija borba protiv neracionalnosti, zloupotreba i korupcije, konstatuje se u izveštaju koji je Poverenik za informacije od javnog značaja danas dostavio Narodnoj skupštini.
Prema podacima iz izveštaja Poverenika, broj zahteva za informacijama upućen organima vlasti na različitim nivoima za 50 odsto je veći nego 2006, a oko 4,5 puta veći u odnosu na 2005. godinu.
Najveće interesovanje javnosti i prošle, kao i ranijih godina, ispoljeno je za informacije koje jesu ili bi mogle biti u vezi sa neracionalnim raspolaganjem javnim sredstvima, zloupotrebama ili korupcijom (raspolaganje budžetskim sredstvima, javne nabavke, privatizacije, investicije, plate i broj zaposlenih i slično).
Napredak u odnosu na 2006. godinu pokazuje se i u vezi sa podacima o odnosu organa vlasti prema zakonom predviđenim obavezama dostavljanja izveštaja Povereniku i objavljivanja Informatora o radu i obuke kadrova.
U toku 2007. u službi Poverenika bilo je u radu 2.367 predmeta (1.708 primljenih u toku godine i još 659 prenetih iz prethodne). Od tog broja rešeno je 1.539 predmeta, dok je 828 preneto u ovu godinu.
Broj rešenih predmeta je za oko 30 odsto veći u odnosu na prethodnu godinu, ali je zbog neodgovarajućih smeštajnih uslova i manjeg broja zaposlenih, značajan broj predmeta morao biti prenet u narednu godinu.
Poverenik Rodoljub Šabić je povodom izveštaja ocenio da je ohrabrujuće što statistički podaci govore da raste stepen primene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
On je, međutim, naglasio da su organi vlasti na svim nivoima propustili da urade mnogo toga što se moglo i moralo uraditi.
"Posebno je zabrinjavajuće što nisu otklonjeni ni hronični, potpuno evidentni problemi na koje sam ukazivao još u izveštajima za 2005. i 2006. godinu".
"Nakon trogodišnjeg 'guranja pod tepih', neophodan je minimum bez kojeg će biti teško sačuvati i ono što je dosad ostvareno, da Vlada, njena nadležna ministarstva i službe konačno aktiviraju mehanizme odgovornosti za kršenje zakona i za prinudno obezbeđenje izvršenja odluka Poverenika, kao i da obezbede neophodne, pre svega prostorne uslove za rad Poverenika i njegove službe“, istakao je Šabić.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
mob
Apple 15
Dobavljači smanjili isporuke, a građani pohrlili da prave zalihe
Rafovi sa uljem opustošeni zbog poskupljenja

Autor: Marija Škrbić | Foto: D. Grubin | 25.03.2008 - 06:00



Rafovi sa uljem u većini prodavnica u Beogradu, Čačku, Nišu, Užicu tokom vikenda ispražnjeni su. Najavljeno poskupljenje na 145 dinara po litru izazvalo je paniku među potrošačima, koji su požurili da kupujući ulje po staroj ceni naprave zalihe. U Kragujevcu su građani čak opustošili rafove kupujući ulje po novoj ceni od 138 dinara, a plašeći se da će i ono ponovo poskupeti.

Prema rečima trgovaca, mušterije su proteklog vikenda najčešće pazarile ulje na pakete. S obzirom na to da će po novoj ceni ulje biti skuplje u proseku za 33 dinara, većina građana vodila se računicom da će na kupljenih pet litara po staroj ceni, šestu flašu ulja, u odnosu na novu cenu, dobiti gratis.
- Ceo vikend je vladala velika potražnja za uljem, tako da smo dnevno prodavali između 3.000 i 4.000 litara. Kupci su najčešće uzimali po paket-dva ulja, a ređe po nekoliko litara. Zbog toga su nam se zalihe znatno smanjile. Ukoliko se prodaja nastavi ovim tempom, „vitala“ i „dijamanta“ već danas više neće biti, dok će zalihe „rubinovog“ ulja potrajati najkasnije do sutra. Kada ćemo i pod kojim uslovima dobiti nove isporuke ulja, zavisi od dobavljača - objasnio je Dejan Radulović iz „Intereksa“. Za „dijamantovo“ i „vitalovo“ ulje ovde trenutno treba izdvojiti 109,50 dinara po litru, dok je „rubinovo“ ulje za dinar jeftinije.
Velika potražnja za uljem proteklog vikenda vladala je i u prodavnicama „Jabuka“, tako da su rafovi s uljem u većini radnji iz ovog trgovinskog lanca juče osvanule prazne.
- Zbog velike potražnje u subotu smo bili prinuđeni da u manjim objektima izvršimo nivelaciju cena ulja „cvet banata“ za pet dinara, odnosno na 124,90 dinara po litru. Jedino je supermarket „Mega“ zadržao staru cenu od 119,50 dinara po litru. Međutim, čak ni to što smo podigli cenu nije sprečilo mušterije da opustoše rafove sa uljem, pa se kupovalo pet do deset litara po osobi. U međuvremenu smo tražili od „Vitala“ novu isporuku, ali su nam oni rekli da ulja više nemaju, dok su nam iz „Cveta Banata“ obećali da će nam danas isporučiti količinu utvrđenu kvotom od tri tone. Koliko će te količine u prodaji potrajati, ne znam - kaže Milena Radulović iz „Jabuke“.
Ulja od proteklog vikenda nema ni u velikom broju prodavnica „Srbokopa“ i „Mini Maksija“.
Prodavci radnje „Srbokop“ kažu da su njihove mušterije već u petak „očistile“ rafove kupujući ulje na pakete, a u komšijskom „Mini Maksiju“ ulje je nestalo juče.
- Velika potražnja za uljem u našim objektima počela je čim je najavljeno poskupljenje. Kompletna količina ulja koje potražujemo ide direktno u radnje, ali problem je u tome što nam dobavljači isporučuju manje količine nego što tražimo, zbog čega se ulje brzo rasproda - kažu u „Delta Maksiju“. U „Tempu“ za litar treba izdvojiti 109,50, u „Maksiju“ 111,50, a u „Mini Maksiju“, „C marketu“ i „Pekabeti“ 112,50 dinara po litru.
Iako su se i u „Veru“, „Rodiću“ i „Merkatoru“ proteklog vikenda kupovala po tri do četiri litra ulja po mušteriji, u ovim objektima ulja još ima.

Ministar Milosavljević: Dobar rod suncokreta zaustaviće rast cene
„Ove godine trebalo bi da budu obezbeđene dovoljne količine suncokreta i ostalih uljarica za potrebe domaće poljoprivredno-prehrambene industrije, što bi dovelo do zaustavljanja rasta cena jestivog ulja u narednom periodu“, izjavio je juče ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Slobodan Milosavljević. Milosavljević je podsetio da će jestivo ulje poskupeti zbog povećanja cena inputa u proizvodnju, odnosno ogromnog rasta cena suncokreta, uljane repice i drugih uljanih kultura na svim evropskim i svetskim berzama.
Ministar je takođe kazao da „ima informacije da je jedan kontingent od nekih 10.000 tona u pripremi i da bi mogao u narednim danima da se nađe u Srbiji“.
- Tih najava je već bilo u prethodnim mesecima, pa sam i ja malo istrčavao sa informacijama koje nisu bile tačne - rekao je Milosavljević dodajući da bi voleo da taj uvoz bude realizovan jer bi to bila mala kočnica za najavljivane dalje korekcije cena jestivog ulja.


Jeftinije ulje iz uvoza sigurno stiže
Prvi kontingent jeftinog uvoznog ulja pojaviće se u radnjama početkom aprila i koštaće 95 dinara po litru - potvrđeno je juče „Blicu“ u firmi „Vestern stajl“ koja je od Ministarstva finansija dobila dozvolu za uvoz 10.000 tona jestivog ulja. Od uvoza se nije odustalo, tvrde u ovoj firmi, a uvozno ulje će, i pored poskupljenja domaćeg, koštati 95 dinara i moći će da se pazari u prodavnicama „Maksija“, „Mini Maksija“ i „C marketa“.
Sa ovih 10.000 tona iz uvoza moći će da se zadovolje potrebe domaćeg tržišta najviše za dva meseca (s obzirom na to da je godišnja potrošnja po stanovniku 10,7 litara). Prema informacijama iz Ministarstva trgovine, za sada se ne planira nikakva druga intervencija države povodom udara koje će na kućni budžet imati poskupljenje ulja. Budući da su proizvođači ulja najavili da će litar zejtina koštati oko 145 dinara, to znači da će građani po litru ulja plaćati 30 dinara više nego sada.
R.M.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
mob
Apple 15
Nenad Cekić, predsednik Saveta Radiodifuzne agencije
RTS ništa ne radi da naplati pretplatu
Autor: Vladimir Đurić Đura | Foto: FoNet | 25.03.2008 - 06:05



Prošlo je dve godine od podele nacionalnih frekvencija televizijskim emiterima u Srbiji, ali se bura na medijskom nebu ne stišava. Republička radiodifuzna agencija (RRA) i dalje je na udaru nekih TV stanica zbog nedodeljivanja frekvencije (RTL), poslednjih nedelja u žiži javnosti bio je vlasnik „Pinka“ Željko Mitrović nakon što je kupio deo TV „Avale“, a očekuje se i reakcija RRA nakon brojnih pritužbi gledalaca zbog emitovanja nasilnog „Američkog rvanja“ na TV „Foks“.

Nenad Cekić, predsednik Saveta RRA, u intervjuu za „Blic“ potvrđuje da na srpskom medijskom nebu i dalje ima mnogo problema, na kojima RRA svakodnevno radi.

Da li smatrate da je sve urađeno kako treba kada je podela frekvencija u pitanju, da li ste možda negde pogrešili?
- Pogrešivost je teorijski moguća, bar je lično mislim da mogu da napravim grešku. Jedini siguran dokaz da nismo napravili grešku je taj što svi emiteri kojima smo dali dozvolu plaćaju mesečnu naknadu RRA. Imali smo mali problem sa TV B92, koji su kasnili sa plaćanjem, ali se i to regulisalo. Mi nismo kreatori javnog mnjenja, mi smo samo „regulatorni saobraćajci“. Naše je samo da utvrdimo da li je nešto urađeno po zakonu ili nije.

Pre nekoliko dana, osnovana je Asocijacija komercijalnih emitera nacionalne mreže („Pink“, B92, „Foks“, „Košava“, „Hepi“ i „Avala“) koji žele zajednički da se bore za bolji status medija u Srbiji.
- Nemam nikakav poseban stav o tome. Mi se bavimo regulativom, to jest zakonom i njegovim sprovođenjem. Možemo da raspravljamo sa pomenutom asocijacijom o svim zakonskim problemima. Druga stvar je primena zakona. Svako ko misli da se zakon negde ne primenjuje, treba da razgovara sa nama. Ako žele da se neki zakoni o radiodifuziji menjaju, mi nismo prava adresa za to.

Da li ste zadovoljni radom javnog servisa RTS?
- Ono čime smo nezadovoljni je to što RTS ništa ne radi povodom pitanja povećanja naplativosti pretplate. Jedino telo koje je radilo na pitanju pretplate je bilo RRA. Aleksandar Tijanić, prema našim saznanjima, ne radi ništa povodom toga. Ako je tamo neka prosečna plata 40.000 dinara, ona bi mogla da bude 70.000 kada bi naplatili pretplatu kako treba. Tijanić povodom toga uvek ima neku tužnu socijalnu priču kako ljudi nemaju da plate. Postoje ljudi koji mogu da mrze Tijanića, pa i mene, ali to nije razlog da se ne plaća pretplata, što je zakonska obaveza.

Da li će RRA dozvoliti da se poveća minutaža reklama na komercijalnim televizijama?
- Jedna grupa ljudi je oborila cenu sekundi za reklamiranje na komercijalnim televizijama. Naš stav je da treba da se naplati ono što vredi. Nije stvar u tome da se poveća vreme marketinških blokova jer bi se na taj način prvenstveno uništile sve male lokalne televizije. Mi imamo uvid u situaciju i reagujemo kada neka nacionalna mreža prekrši pravila koja smo postavili. Naš stav je da cenu reklamnih sekundi treba povećavati, a ne minutažu marketinških blokova.

Nedavno je veliko zanimanje javnosti izazvala dokapitalizacija TV „Avala“. Željko Mitrović je kupio pet odsto.
- Do sada je dva puta napravljena dokapitalizacija TV B92, pa se nije oko toga pravila medijska buka. To što je Željko Mitrović, vlasnik „Pinka“, lično ušao sa manje od pet odsto kapitala u TV „Avalu“ je zakonski sasvim prihvatljivo. Mi kao RRA procenjujemo samo da li je u pitanju prodaja dozvole ili prodaja kapitala koja je u svetu biznisa savim regularna pojava. Sa pet odsto dokapitalizacije niko ne može da proda dozvolu, kada bi taj procenat bio preko pedeset odsto, onda bi to bila stvar povodom koje bismo reagovali. Što kaže jedan moj prijatelj: „Tražili ste kapitalizam - dobili ste kapitalizam, podnesite tu pobedu“.

Nezadovoljna podelom nacionalnih frekvencija bila je televizija RTL, koja je i tužila RRA.
- Što se tiče tužbi RTL zbog nedobijanja dozvole, mislim da je i dalje povodom tog pitanja status kvo. Nama Vrhovni sud šalje njihove odluke i mi na te odluke reagujemo po zakonu. Slažemo se i sa Vidom Petrović-Škero, koja smatra da moramo da poštujemo odluke Vrhovnog suda. Ne slažemo se sa njima, ali moramo da poštujemo Vrhovni sud. Od nas se traži da preispitamo svoje odluke, a naša odluka je bila prilično jasna. Štitimo domaću radiodifuziju i zbog toga smo nacionalnu frekvenciju dali samo dvema stranim televizijama, to su B92 i „Foks“, a ostalo domaćim televizijama („Pink“, „Avala“, „Košava“ i „Hepi“). Ulazak treće strane kompanije na domaće tržište nacionalnih televizija po nama je neprihvatljiv - kaže Cekić.

TV „Foks“ treba da promeni termin kečera
Buru negativnih reakcija u javnosti izaziva i šou „Američko rvanje“ na TV „Foks“. Postoje primedbe da emisija loše utiče na decu i omladinu. Da li će RRA reagovati?
- Da, već smo poslali uputsvo Televiziji „Foks“. Tražimo od njih da pojačaju nivo informisanosti roditelja koji treba da obrate pažnju na program koji gledaju njihova deca i da im objasne da takve stvari ne čine kod kuće. Takođe, tražili smo od njih da razmisle o promeni termina u svojoj programskoj šemi, te da se sporna emisija emituje u nekom kasnijem terminu. Rečeno nam je da će oni svakako razmotriti i uvažiti naša upustva.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
mob
Apple 15
Pajtić preporučuje sklapanje bračnih ugovora
Autor: Beta | 25.03.2008 - 09:35


Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić u svojoj doktorskoj disertaciji koja je stavljena na uvid javnosti predlaže sklapanje bračnih ugovora.

Pajtić smatra da postoje mnogobrojne prednosti sklapanja bračnoimovinskog, odnosno bračnog ugovora između verenika i verenica i muževa i žena, piše današnji novosadski "Građanski list".

"Ugovor predstavlja odraz zrelosti verenika ili bračnih drugova i njihove rešenosti da odagnaju potencijalne nesuglasice imovinskog karaktera, koje se u braku mogu pojaviti. Tako se povećava stabilnost jedne bračne zajednice i, nema sumnje, smanjuje broj razvoda", ocenio je Pajtić.

Prema njegovim rečima, prilikom eventualnog razvoda braka, zaključeni bračni ugovor može poštedeti supružnike mučnog licitiranja i dugotrajnog sporenja o tome koliki i koji deo zajedničke imovine treba da pripadne jednom, a koji deo drugom bračnom drugu.

"Takvo sporenje neminovno sa sobom nosi visoke sudske troškove, a i znatno pogoršava odnose bivših supružnika, istakao je pokrajinski premijer, koji je i potpredsednik Demokratske stranke.

On je naveo i podatak Republičkog zavoda za statistiku da su u Vojvodini 2005. godine na 1.000 zaključenih brakova bila 204 razvoda.
Pajtić je podsetio da su bračni ugovori nakon više od šest decenija ponovo uvedeni u domaći pravni sistem 2005, donošenjem Porodičnog zakona.

Pajtiću predstoji odbrana doktorske disertacije na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, gde je i diplomirao i magistrirao.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
mob
Apple 15
Švajcarske i britanske diplome u Beogradu
Autor: J. S. | 13.04.2008 - 00:00


Masteri Njujorškog univerziteta u Beogradu uskoro će pored švajcarskih moći da dobiju i britanske diplome iz internet inženjeringa i menadžmenta - najavljuje Arso Vučević, akademski koordinator UNYB.

Školovanje na UNYB omogućava dobijanje zvanje mastera Univerziteta „Kurt Boš“ iz Švajcarske. MBA programi koje postdiplomci pohađaju su iz oblasti bankarstva, upravljanja ljudskim resursima, informacionih tehnologija, marketinga, turizma. A diplome koje dobijaju priznate su svuda u svetu. Predavanja drže profesori iz Engleske, SAD i Švajcarske, koji dolaze sa prestižnih univerziteta kao što je Sorbona ili Londonska škola ekonomije (LSE). Programi koji budući masteri pohađaju izvode se na engleskom jeziku, a nastava traje godinu dana. Nakon toga studentima je dato između tri i šest meseci da uz stručnu podršku UNYB izrade završni projekat.
- Većina naših studenata radi u vodećim domaćim i stranim kompanijama. Sarađujemo s inostranim fakultetima čije programe programe sprovodimo ovde tako da diplomu na kraju izdaje matični fakultet u inostranstvu - objašnjava Vučević.
U februaru ove godine otvorena je i druga zgrada u okviru beogradskog kampusa sa 12 savremeno opremljenih učionica, kompjuterizovanom laboratorijom i bibliotekom. U planu je izgradnja još jedne zgrade - dodaje Miona Badžević, direktorka Univerziteta.
Univerzitet je osnovan u septembru 2006. godine, kao privatna visokoškolska ustanova iz njujorške obrazovne grupacije, osnovane još 1989. godine. Ova organizacija kombinuje evropske i američke standarde u obrazovanju i namenjena je zemljama istočne i srednje Evrope. Sedište joj je u Atini, a „filijale“ su u Solunu, Pragu, Varšavi, Skoplju, Tirani, Beogradu i Istanbulu. U toku je upis koji traje do kraja aprila.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
mob
Apple 15
Studentska razmena u „Ajseku“
Praksa uz preporuku za posao
Autor: Jelena D. Ilić | 16.04.2008 - 06:00



Zahvaljujući studentskoj organizaciji „Ajsek“ (AIESEC), samo prošle godine 46 studenata otišlo je na stručnu praksu u inostranstvo, a 25 stranih studenata došlo je u Srbiju. Osim studentske prakse, „Ajsek“, koji u Srbiji postoji 55 godina, prvi je pokrenuo temu odgovornog društvenog poslovanja, a oko 400 svojih članova redovno šalje na nacionalne i međunarodne konferencije.

„Ajsek“ je sa više od 28.000 članova širom sveta jedna od najvećih i najstarijih studentskih organizacija. U Srbiji „Ajsek“ postoji u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu i Subotici. Ono što ih čini prepoznatljivim je globalni program stručnih praksa.
- Išla sam na dve prakse. Prvu sam odradila u Obali Slonovače i Francuskoj. U Obali Slonovače provela sam tri meseca radeći u „Prajz voterhuas kupersu“, koja je jedna od četiri najveće revizorske firme u svetu. Bilo je to neverovatno iskustvo u svakom pogledu. Mnogo toga sam naučila o poslu, ali i o kulturi koja je u svemu različita od one koja je nama poznata. Po povratku u Srbiju nisam mogla da se odbranim od ponuda za posao. Drugu praksu imala sam u Francuskoj u trajanju od godinu dana. Mislila sam da me tamo neće dočekati velike kulturne razlike, ali pogrešila sam. Najveći problem koji sam imala vezan je za negativan stav o Srbiji i Srbima. Stalno sam morala da objašnjavam da nismo loši ljudi. Tu sam shvatila koliko je važno da što više naših mladih i pametnih ljudi dobije priliku da ode u svet i predstavi Srbiju u najboljem svetlu - priča za „Blic“ Đurđica Jojić, član „Ajseka“.
U „Ajseku“ kažu da praksa ambicioznim mladićima i devojkama pomaže u izgradnji karijere, a za one manje ambiciozne predstavlja odlično iskustvo i priliku da se druže sa vršnjacima iz celog sveta.
- Studenti završnih godina uglavnom žele da završe fakultet, pa onda da nađu posao. Međutim, onda shvate da nemaju iskustva. Naš cilj je da ih okrenemo i motivišemo da još za vreme studija uzmu učešće u raznim projektima. Mi se bavimo aktiviranjem liderstva i prvi smo pokrenuli temu društveno odgovornog poslovanja. Studenti koji uđu u „Ajsek“ imaju mogućnost da u okviru organizacije preuzmu neku funkciju i tako vode tim od nekoliko ljudi - kaže Ivana Ivanović, zadužena za odnose s javnošću.
Svakog oktobra „Ajsek“ vrši prijem novih članova. Zainteresovani studenti, uglavnom ekonomskih nauka, najpre pohađaju razne seminare, a zatim idu na testiranja. Tek nakon toga, ukoliko žele, mogu da se prijave za program razmene. Procedura je jednostavna i sastoji se u unošenju ličnih podataka studenta i želja vezanih za praksu. Sistem ih upoređuje sa postojećom ponudom i daje opcije.
- Nisam želeo da praksu odradim u Evropi i zato sam na ponudu čekao dva i po meseca, ali isplatilo se. Dobio sam priliku da odem u Ganu na godinu dana i to u firmu koja je zastupnik „Nisana“. Stanovao sam sa studentima koji su na praksu došli iz Norveške, Litvanije, Venecuele... Što se posla tiče, najpre sam prodavao kola diplomatskim predstavništvima, a zatim sam se bavio uvođenjem standarda. Na kraju sam dobio preporuku predstavništva „Nisana“ u Južnoj Africi - ističe Stevan Stepanović, član „Ajseka“, i dodaje da većina studenata koji praksu odrade u evropskim firmama, koje imaju predstavništva u Srbiji, kasnije tu dobiju i posao. Međutim, osim što srpski studenti idu u inostranstvo preko „Ajseka“, u Srbiju dolaze i strani studenti na praksu. Problem je što najveći broj domaćih firmi još nije otvoren za ovakav vid saradnje, pa stranci praksu obavljaju uglavnom samo u bankama.

Proslava 55. rođendana
- U godini kada slavimo jubilej povodom 55 godina od osnivanja, pokrenuli smo kampanju „Želim da te ponovo sretnem“. Cilj nam je da okupimo sve stare članove i ponovo ih povežemo sa „Ajsekom“. Prvi korak je održavanje kongresa 19. aprila u prostorijama Narodne banke Srbije u Beogradu - ističe Ivana Ivanović.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
mob
Apple 15
Lista visokoškolskih ustanova koje ispunjavaju standarde
U prvom krugu akreditacija za 13 fakulteta
Autor: J. D. Ilić | 15.04.2008 - 06:00



Uverenje o akreditaciji dobili su Mašinski, Hemijski, Pravni, Stomatološki i Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu, kao i medicinski fakulteti u Nišu i Kragujevcu. Od novosadskih državnih fakulteta u prvom krugu uverenje su dobili Prirodno-matematički, Tehnički, Tehnološki i Građevinski fakultet, kao i privatni Fakultet za pravne i poslovne studije. Postavljene standarde ispunio je i Univerzitet u Novom Pazaru.

Svih 13 prijavljenih fakulteta i jedan Univerzitet, koji su se u novembru prošle godine prijavili za prvi ciklus akreditacija, ispunili su postavljene standarde za dalji rad. Zamerke su upućene na adrese pet fakulteta čiji studijski programi nisu zadovoljili zadate kriterijume. Od 166 prijavljenih studijskih programa, Komisija za akreditaciju je 17 vratila na doradu. Fakulteti su dobili rok od devet meseci da isprave greške i dorade programe pre nego što ih komisija ponovo pregleda.
- U prvom krugu su se prijavili fakulteti koji su dugo pripremali i ozbiljno prionuli na posao. Naša očekivanja su ispunjena i sve odluke su donete u skladu sa pravilnikom. Studijski programi za koje su naložene mere ne znači da su loši, već da nisu ispunjeni svi propisani standardi. Mnogi treba samo da isprave greške tehničke prirode - kaže Slobodan Arsenijević, predsednik Komisije za akreditaciju.
Novosadski Fakultet tehničkih nauka prijavio je ubedljivo najviše studijskih programa, čak 46. Akt upozorenja dobili su za dva studijska programa, i to za Grafičko inženjerstvo i dizajn, na osnovnim akademskim studijama i za program Saobraćaj na doktorskim studijama. Najviše posla imaće na Pravnom fakultetu u Beogradu, gde su svi programi u okviru specijalističkih studija poslati na doradu. Troškove akreditacije snosili su sami fakulteti iako je bilo reči da će za državne fakultete novac biti obezbeđen iz republičkog budžeta. U Ministarstvu prosvete kažu da će svi troškovi biti refundirani, ali da konačnu odluku o tome treba da donese Nacionalni prosvetni savet.
Drugi ciklus akreditacije visokoškolskih ustanova počeo je 15. marta i rezultati bi trebalo da budu poznati u junu, a ceo proces dobijanja dozvola za rad obavljaće se u četiri kruga. Fakultetima koji ne uspeju do tada da ispune sve uslove biće pružena šansa i u petom, popravnom krugu. Predviđeno je da do kraja 2009. godine proces akreditacija bude završen.

Studijski programi koje treba ispraviti
1. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, osnovne akademske studije - Grafičko inženjerstvo i dizajn doktorske studije - Saobraćaj
2. Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, osnovne akademske studije - Menadžment u turizmu diplomske akademske studije:
-Informacione tehnologije
-Menadžment u turizmudoktorske studije - Turizam
3. Fakultet za pravne i poslovne studije u Novom Sadu, osnovne akademske studije:
-Pravo
-Poslovna psihologija

Diplomatske akademske studije:
-Pravo
-Poslovna psihologija
4. Medicinski fakultet u Kragujevcu, osnovne strukovne studije
5. Pravni fakultet u Beogradu diplomatske akademske studije:
-Master prava Evropske unije
-Master prava evropskih integracija

Specijalističke strukovne studije:
-Poresko savetovanje
-Korporativno upravljanje
-Terorizam, organizovani kriminalitet i korupcija
-Vrhovna državna revizija javnih sredstava
-Vrhovna revizija javnih sredstava

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.13
Lakše studiranje, ali se plaća

Studenti Univerziteta u Beogradu ni ove godine neće morati da polože sve ispite da bi upisali narednu godinu studija. Senat BU odlučio je da akademci mogu da pređu u sledeću godinu ako imaju 43 boda. Gornja granica će se postepeno povećavati, tako da će dogodine biti potrebno 49, zatim 54, da bi se školske 2010-2011. godine došlo do zakonom predviđenih 60 bodova.
Kako ne bi bila oštećena generacija koja je upisana 2006-2007. godine, jer nije bila upoznata sa predloženim uslovima, studentima koji su ostvarili između 37 i 40 ESP bodova, dodaće se još šest bodova koje mogu da prenesu u treću studija. Akademci koji prenesu određeni broj bodova, moraće da plate određene iznose za ispite koje nisu položili, bez obzira na to da li se školuju o trošku države ili samofinansiraju.
- Svaki fakultet će odrediti koliko će studenti plaćati po prenetom ispitu - objašnjava prof. dr Sima Avramović, predsednik Statutarne komisije BU. - Cena će se određivati procentualno u zavisnosti od cene školarine i broja ispita na godini studija. Recimo, ako je školarina 60.000 dinara, a na godini ima šest ispita, student koji je preneo dva ispita trebalo bi da plati 10.000 dinara po ispitu.
Predsednik Studentskog parlamenta BU Nemanja Petrović kaže da su studenti upoznati sa tim da će morati da plate zaostale ispite i da do sada nije bilo nikakvih primedbi. On je dodao da će svaki fakultet za sebe, tek odrediti koliki su troškovi ponovnog održavanja vežbi i polaganja ispita.
- Naši studenti će morati sami da finansiraju zaostale ispite, samo ukoliko nisu odradili laboratorijske vežbe - kaže prof. dr Živoslav Tešić, dekan Hemijskog fakulteta. - Ako su ispunili ove predispitne obaveze neće ništa platiti, pošto fakultet ništa neće koštati ponovno polaganje ispita. Školarina kod nas je 65.000 dinara, ako na godini ima 10 predmeta, to znači da jedan predmet, odnosno ispit, košta 6.500 dinara.

USTUPAK
UPIS naredne godine studija sa prenetim ispitima direktno je kršenje Zakona o visokom obrazovanju, koji propisuje da se mora očistiti godina. Ipak, rukovodstvo BU se odlučilo na ovaj korak i postepeno povećavanje bodovne granice zbog male prolaznosti. Kada bi se striktno poštovao zakon, amfiteatri na fakultetima bili bi poluprazni, pošto je lane samo petina akademaca na BU položila sve predviđene ispite.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Safari 3.1.1
FRANCUSKA I NEMACKA 100 STIPENDIJA SRPSKIM STUDENTIMA


PARIZ , 2. maja (Tanjug)-Francuska i Nemačke su ponudile sto novih stipendija za srpske studente koji žele da studiraju u ovim zemljama i pozvale ostale članice Evropske unije da se pridruže ovoj inicijativi, saopštilo je danas francusko ministarstvo spoljnih poslova.

U zajedničkom saopštenju ministara spoljnih poslova Francuske i Nemačke, Bernara Kušnera i Franka-Valtera Štajnmajera navodi se da su ove dve zemlje odlučile da predlože « program sto novih stipendija za mlade Srbe koji žele da studiraju u našim zemljama», kao i da će « više ovih stipendija biti ponuđeno na početku sledeće školske godine ».

Šefovi diplomatija su pozvali druge zemlje EU da se pridruže ovoj inicijativi, a Evropsku komisiju da prouči mogućnost da se povećaju sredstva koja su stavljena na raspolaganje studentima koji dolaze iz zemalja Zapadnog Balkana u okviru programa « Erazmus-mundus « .
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.27
mob
Apple 15
Preko specijalnih programa Evropska unija plaća školarinu studentima iz Srbije
Poklon - stipendija za master 21.000 evra


BEOGRAD - Na Filološkom fakultetu u Beogradu juče su predstavljeni programi Evropske unije namenjeni studentima u Srbiji - programi „Tempus“ i „Erazmus Mundus“, saopštila je Delegacija Evropske komisije u Srbiji.

Zahvaljujući tim programima, studenti dobijaju priliku da završe master studije u zemljama EU, odnosno da deo svojih studija, bez obzira na godinu na koju su upisani, provedu na jednom od univerziteta u Uniji, preneo je Tanjug.

„Erazmus Mundus“ je program koji promoviše jedinstveni evropski obrazovni prostor, a jedan od njegovih ciljeva je i uspostavljanje što bolje saradnje i razmene iskustava sa zemljama koje nisu članice EU.

Kroz program se finansiraju master studije koje se sprovode u više zemalja EU, a pomaže se i sprovođenje većeg dela tih studija u zemljama koje nisu članice EU. Program omogućava i stipendije za studente koji žele da master studije završe na univerzitetima u EU, a godišnja stipendija iznosi 21.000 evra. Ukupan budžet za „Erazmus Mundus“ iznosi 230 miliona evra, pri čemu će očekivani budžeti za Srbiju biti veći od dva miliona evra, a naredni konkurs predviđen je za jesen.

„Tempus“ je najznačajniji program Evropske komisije koji podržava reformisanje sistema visokog obrazovanja u skladu sa principima Bolonjskog i Lisabonskog procesa.

Program se realizuje u 27 zemalja koje nisu članice EU, a u saradnji sa članicama EU.

„Tempus“ se u Srbiji sprovodi od 2001. i do sada je kroz projekte uloženo 26 miliona evra. Do sada finansirani projekti odnosili su se na reformu i modernizaciju studijskih programa, uvođenje evropskog sistema prenosa bodova, uslove studiranja, reformu institucija i na različite sistemske reforme čiji je cilj unapređenje visokog školstva u Srbiji u celini.

U Srbiji se trenutno sprovodi oko 50 projekata, a od jeseni se očekuje objavljivanje rezultata selekcije prvog konkursa četvrte faze programa u kojem je izdvojeno 5,6 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 5 6 8 9 ... 22
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 1.347 sec za 13 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.