Rad i bavljenje biznisom, nebo i zemlja. Za biznis moraš da si opredeljen, rodjen, stvoren, da umeš. I da radiš ne samo za sebe već i za druge. U svemu tome ostati pošten, može naravno, ali ti treba čitava logistika i mnogo novca.  Jeziva obaveza i opterećenost. I to ne može svako.

Posao za platu, ograničeno vreme ali i ograničene mogućnosti.

Biznis uz politiku - o da, neminovnost.

E zato može biznis da uništi čoveka ako se čovek otkači od racia i postane mašina a biznis upravo to od njega i očekuje.

Pa....ne znam bas, to vazi samo za ove "biznismene" koji su jos u razvoju (terijeri). Za ove koji su "na vrhu", njih mnogo ne zanima covek, vec prihod....Razvijena zavisnost i tim ljudima treba pomoc.

Koliki je procenat ljudi koji rade ono sto vole? Zanemarljivo mali! Sta sve dolazi kao posledica toga, tek cemo videti, a i gledamo.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nastavak:
http://www.converge.org.nz/pirm/nutech.htm
1. Nema vise poljoprivrednika

    Visoke tehnologije, revolucija, nisu nesto sto je normalno povezano sa poljoprivredom. Ipak, neke od najimpresivnijih napredaka u automatizaciji se javlja u poljoprivredi. Novi prodori u oblasti informacionih i zivotnih nauka preti da okonca najveci deo rada u otvorenom polju do sredine ovog veka.  Tehnoloske promene u proizvodnji hrane dovode do sveta bez farmera, sa neizrecivim posledicama za 2.4 miliona ljudi koji se jos uvek oslanjaju na zemlju za njihov opstanak.

    Mehanicke, bioloske, hemijske revolucije u americkoj poljoprivredi tokom proteklih 100 godina ostavio je milione poljoprivrednih radnika bez posla, pretvarajuci zemlju iz uglavnom poljoprivrednog drustva u urbano, industrijsku naciju. 1850. godine, 60% radno sposobnog stanovnistva je zaposleno u poljoprivredi. Danas, manje od 2,7% radne snage se bavi direktno poljoprivredom. Postoji vise od 9 miliona ljudi koji zive ispod linije siromastva u nerazvijenim i ruralnim podrucjima sirom SAD-svi su zrtve velikih koraka u poljoprivrednoj tehnologiji, napravljenoj u SAD, broj jedan proizvodjac hrane u svetu.

    Iako je populacija farmi manja od 3 miliona, industrija hrane zaposljava vise od 20 miliona. U nasoj visoko industrijalizovanoj urbanoj kulturi, vecina ljudi bi bila iznenadjena da sazna da industrija hrane i vlakana je jedna od najvecih u SAD. Vise od 20% drustvenog proizvoda i 22% radne snage zavisi od biljaka gajenih na poljoprivrednim zemljistima i zivotinja gajenih u fabrickim farmama.

    Pad u broju farmi ce verovatno ubrzati u narednim godinama sa napretkom u poljoprivrednoj robotici i softveru, koja ce dovesti do vecih prinosa i manje radnika.

    Nova generacija sofisticiranih kompjuterski zasnovanih robota bi uskoro mogla da zameni mnoge od radova na zemljistu, potencijalno zamenjujuci modernu farmu u automatizovanu fabriku na otvorenom. Poljoprivrednici u Izraelu su vec uveliko na putu ka naprednim poljoprivrednim robotima. Zabrinuti zbog potencijalnih bezbednosnih rizika u zaposljavanju migranata palestinske radne snage, Izraelci su se okrenuli ka Institutu za poljoprivrednu tehniku za pomoc u razvoju mehanicke radne snage. U rastucem broju kibuca, nije neobicno videti samo-navodjene masine, vodjene trakom izmedju redova biljaka, prskajuci useve pesticidima.

Nastavicu drugom prilikom!

Pa....ne znam bas, to vazi samo za ove "biznismene" koji su jos u razvoju (terijeri). Za ove koji su "na vrhu", njih mnogo ne zanima covek, vec prihod....Razvijena zavisnost i tim ljudima treba pomoc.

Biznismeni nisu par oligarha. Njih ne računam za biznismene već za političke piune. Pričam o stvarnim biznismenima koji se ne vide na ekonomskoj sceni niti u medijima. Takvih ima mnogo i vode velike bitke da opstanu na tržištu.

preuzeto sa: www.tanjug.rs
11.03.2012 10:19
Rifkinova "Treća industrijska revolucija"

PARIZ - Internet i novi vidovi energije otvaraju put Trećoj industrujskoj revoluciji koja će doneti novi demokratičniji ekonomski model, smatra američki ekonomista Džeremi Rifkin.

Rifkin, ugledni američki ekonomista, esejista, politički savetnik, aktivista i autor više mnogo prodavanih knjiga kao što su "Kraj rada" i "Evropski san", u nedavno objavljenoj knjizi "Treća industrijska revolucija" izneo je stav da je Druga industrijska revolucija završena i da je čovečanstvo na pragu nove.

Po Rifkinu, danas se internet i obnovljivi izvori energije integrišu stvarajući infrastrukturu za treću industrijsku revoluciju koja će promeniti odnos snaga u 21.veku.

Karakteristika te nove revolucije biće upotreba novih čistih energija koju ćemo deliti kao što to sada činimo sa informacijama
na internetu, preneo je francuski list "L' Ekspres".

To će, po Rifkinu, izmeniti sve došadašnje načine na koje radimo, živimo i upravljamo.

U dolazećoj eri stotine miliona ljudi ce samostalno proizvoditi „zelenu energiju" u svojim domovima i kancelarijama.

Prva i druga industrijska revolucija iznedrile su kapitalizam i razvoj revolucija unutar država, a treća revolucija dovešće do stvaranja kontinentalnih tržišta, kontinentalnih političkih unija i različitih ekonomskih modela.

Po Rifkinu, izazov će biti trostruki: energetska kriza, klimatske promene i dugoročni razvoj, a to moći da bude prevaziđeno tako što će mondijalizaciju zameniti "kontinentalizacija".

Pet glavnih stožera Treće revolucije, smatra Rifkin, su:
1) Prelazak na nove energije;
2) Transformacija postrojenja na svakom kontinentu u mini energetske centre, što će otvoriti veliki broj radnih mesta;
3) Mogućnost čuvanja energije u svakom energetskom postrojenju;
4) Korišćenje internet tehnologije kako bi se stvorio „energetski internet“, na isti način na koji danas kreiramo i delimo informacije pute svetske informatičke mreže;
5) Korišćenje elektricnih kontinentalnih mreža u kojima elektična vozila mogu da prodaju svoj energetski višak.

Transformacija privrede biće još veća nego energetska i tehnološka, jer će doći do preobražaja energije na svakom nivou društva, a milioni malih proizvođača će pokrenuti nove vidove energija koji će biti prenosivi na druge kontintente.

Takva demokratizacija energije imaće ogroman uticaj na organizaciju društva, politike i ekonomije i do stvaranja tzv. "distributivnog kapitalizma".

Primeri za to već postoje. Solarna energija i energija vetra u Saharskoj pustinji mogle bi da da 2015. obezbede energijom čitavu Evropsku uniju (EU).

Španija i Maroko razmatraju projekat o izgradnji tunela između dva kontinenta.

Sjedinjene Američke Države i Rusija nameravaju da spoje Sibir i Aljasku kako bi došlo da energetske razmene i razvoja turizma u tom području.

Po Rifkinu, ljudi počinju da postaju svesni neophodnosti stvaranja nedeljivog planetarnog organizma.

Novi vidovi obnovljive energija koji su svuda dostupni zaustaviće ratove koji izbijaju zbog energetskih izvora.

Politika biosfere koja se zasniva na kolektivnom osećanju odgovornosti za očuvanje ekosistema, biće u prvom planu, zaključio je autor "Treće industrijske revolucije".
---------------------------------------------------------------------------------------------------------

preuzeto sa: dalje.com

Energija će kolati svijetom kao današnji internet

Baš kao što je prva industrijska revolucija počela otkrićem parnog stroja, a druga otkrićem nafte, Rifkin godinama tvrdi da će obnovljivi izvori energije potaknuti treću revoluciju. Tehnologija 20. stoljeća temelji se na nafti, a sadašnja globalna kriza i nije ništa drugo nego posljedica toga da nestaje era nafte i dolazi razdoblje hidrogena. Rifkin smatra da je usprkos krizi, ili upravo zbog nje, EU u najboljem položaju da odvede svijet u treću industrijsku revoluciju.

T-HT konferencija "Znanjem rastemo", koja se u utorak 28. rujna održava u Zagrebu, dovodi neke od najtraženijih mislilaca današnjice. Uz Jeremyja Rifkina na konferenciji će govoriti i liječnik i istraživač u društvenim znanostima, priznati stručnjak u području istraživanja društvenih mreža Nicholas Christakis. On će obratiti pozornost društvenim mrežama i njihovu utjecaju na zdravlje, kvalitetu života i dugovječnost. Christakis tvrdi da socijalne mreže utječu na sve aspekte našeg života.

Potkraj ovog mjeseca u Zagrebu će se održati treća konferencija T-HT-a „Znanjem rastemo" na kojoj će govoriti američki profesor Jeremy Rifkin, jedan od 150 najutjecajnijih Amerikanaca, autor niza knjiga o utjecaju znanstvenih i tehnoloških promjena na ekonomiju, ali i začetnik dugoročnog plana ekonomske održivosti Europske unije koji naziva treća industrijska revolucija. O tome će nešto više govoriti i na ovogodišnjoj HT-ovoj konferenciji.
Samo je pitanje trenutka, tvrdi profesor Rifkin, kada će se stvoriti mreža za neometanu distribuciju energije s kojom će nastupiti nova era u povijesti čovječanstva i treća industrijska revolucija.

Prolazi era nafte

Baš kao što je prva industrijska revolucija počela otkrićem parnog stroja, a druga otkrićem nafte, Rifkin godinama tvrdi da će obnovljivi izvori energije potaknuti treću revoluciju. Tehnologija 20. stoljeća temelji se na nafti, a sadašnja globalna kriza i nije ništa drugo nego posljedica toga da nestaje era nafte i dolazi razdoblje hidrogena. Rifkin smatra da je usprkos krizi, ili upravo zbog nje, EU u najboljem položaju da odvede svijet u treću industrijsku revoluciju. Zbog čega toliko vjerujete u EU?

– Apsolutno vjerujem u ideju europskog sna i u to da je budućnost Europske unije neupitna, neovisno o utjecaju globalne krize na svijet. EU je dosanjana vizija kojoj se nadam jer može ponuditi održiv razvitak,

Europska unijaPhoto wikipedia 
ima dobar omjer u radnoj snazi i mlade koji će donijeti preokret. EU je sigurniji od SAD-a jer je stanje naših javnih financija katastrofalno, imamo golem deficit i s tim ćemo se problemom boriti godinama.

P: Europljani su ipak malo kritičniji pa se, primjerice, pokazalo da je američki predsjednik Obama brže reagirao u krizi, a mehanizam je donošenja odluka u EU sporiji. Grčka je jedva izbjegla bankrot, očekujete li da će još neka europska zemlja doći u financijske neprilike?

– Demokratski model odlučivanja koji postoji unutar EU možda je malo sporiji, ali je bitno učinkovitiji od američkog. Nije točna tvrdnja da je EU prespor, EU je sastavljen od niza nacija, regija i interesnih skupina koje su razvile demokratski model odlučivanja i usklađivanja. Svijet prolazi kroz velike promjene, a Europska je unija jedan od važnih subjekata koji sudjeluju u kreiranju treće industrijske revolucije. Na putu smo stvaranja nove energetske infrastrukture, s potencijalima koji će iskorijeniti uzroke krize i pridonijeti globalnoj stabilnosti.

Kako će svijet izgledati za deset godina?

Stiže nova realnost, bitno drukčija i bolja od ove u kojoj živimo. Svijet će se zahvaljujući naprednoj informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (ICT) još više povezati. Energija će kolati svijetom kao današnji internet. Globalni građani koji žive u trećoj industrijskoj revoluciji stvarat će svoju vlastitu energiju koja će pomoći voditi svijet prema globalnoj uniji i globalnom tržištu. Prva i druga industrijska revolucija uz pomoć vlada uzdigle su se na nacionalnu razinu, treća industrijska revolucija stvorit će distribuciju koja će se bazirati na principu na kojem radi današnji internet i stvoriti globalno tržište. EU je idealno pozicioniran da bude novi lider, jer će i ostali kontinenti stvarati vlastitu uniju; azijska, afrička i latinoamerička unija idu u tom smjeru. Povezivanje u uniju svjetski je trend.

Kakve su perspektive malih nacija i država kao što je Hrvatska?

– Kao i svih drugih. Svaka se zemlja može okoristiti globalnom trgovinom, granice su otvorene i to je golema prilika za male države kao što je Hrvatska.


P: Kako komentirate domete politike američkog predsjednika Obame?

– Mislim da su očekivanja od Bijele kuće bila prevelika, posebno na posljednjim predsjedničkim izborima.
Kad je posrijedi Obamina vizija treće industrijske revolucije mogu reći da on nema motiva, nema ideju ni plan. Obama ne zna što bi s obnovljivim izvorima energije i nije stvorio viziju za američku naciju. Nije iskoristio prednost te prilike da SAD profitira na obnovljivim izvorima energije i otkrivanju načina da se ona pohrani. Obama ima sve ključeve u rukama, ali ne zna kako ih iskoristiti.

P: Radili ste kao savjetnik EU i niza europskih vlada. Kako se Europa postavlja prema vašem "snu"?

– Europska unija radi na tome da do 2020. godine 20 posto ukupne energije dođe iz obnovljivih izvora. Svaki dom, ured ili tvornica trebaju se transformirati u mini elektrane. Treba iskoristiti sve oblike: energiju sunca, vjetra, hidro, geotermalnu, valova, biomase, smeća. Zauzimam se za stvaranje pametnih mreža (smart grid) temeljenih na internetskoj tehnologiji koje će pomoći da energetske mreže funkcioniraju isto kao i internet. Baš kao što se sada može kreirati vlastita informacija, tako će milijarde ljudi stvarati energiju, koja će se pohranjivati kao vodik i po potrebi opet transformirati u struju i podijeliti širom kontinenta.
Nije utopija

P: Zvučite prilično utopistički?

– Isto kao što je nova generacija odrasla na mogućnosti da kreira svoju vlastitu informaciju na cyber spaceu, naš je zadatak da stvorimo generaciju treće industrijske revolucije koja će stvarati vlastitu obnovljivu energiju koja bi bila iskoristiva diljem zemlje. Nije to utopija. Već sad imamo automobile na struju, ta prijevozna sredstva izlaze na tržište ove godine i već ćemo ih sljedeće godine moći priključiti u našu pametnu mrežu. Oni će se ponašati kao električni internet. Prikupljat će energiju u cijeloj Europi, a isto će tako vratiti i pohraniti tu energiju u pametnu mrežu. Bit će to poprilična promjena. Dapače, ona se već događa.

P: Kako?

– Predsjednik sam poslovnog udruženja Okrugli stol treće industrijske revolucije koje okuplja 120 najvećih svjetskih kompanija koje se bave građevinom, obnovljivim izvorima energije, nekretninama, arhitekturom, prijenosom i razvitkom tvrtki. Sada razvijamo glavne planove za regije u tranziciji; uključujući Rim u Italiji, Kneževinu Monako, pokrajinu Utrecht u Nizozemskoj i San Antonio u Teksasu, sedmoj najvećoj državi u SAD-u. Treću je industrijsku revoluciju već prihvatilo nekoliko velikih svjetskih kompanija poput Philipsa, IBM-a, Cisca... Internetska se revolucija sada modificira i razvija se distributivna energetska mreža. Milijarde ljudi stvarat će vlastitu energiju i dijeliti je diljem Europe i svijeta, što će pridonijeti dobrobiti svih.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------

preuzeto sa: http://www.bug.hr
Robot zubar

Znanstvenici su napravili prvog robota zubara, koj će, kažu, biti brži i uzrokovati manje boli. Robodent je nastao u berlinskoj Charite bolnici, a kontrolira ga normalno računalo. Ovaj robot, vrijedan 30,000 britanskih funti, već pomaže u nekim kompliciranim operacijama, a razvoj je trajao šest godina.

-------------------------------------------------------------------------------------

preuzeto sa: http://www.personalmag.rs

Roboti bi uskoro mogli da pomažu farmerima

Masovno gajenje voća, povrća i cveća spada u krupnu privredu u Sjedinjenim Državama, ali ti usevi zahtevaju mnogo više ljudskog rada nego, na primer, pšenica ili kukuruz. Suočeni sa sve skupljom radnom snagom, ili njenim nedostatkom, kao i sa sve većom potražnjom za jeftinim proizvodima, voćari i povrtari upinju se da smanje svoje troškove bez povećanja cene otkupa. U tome bi uskoro mogla da im pomogne najnovija robotska tehnologija.

Pradeda Krega Senoviča je nekada na svom imanju u Pensilvaniji gajio povrće. Pre četiri godine Senovič je na istom imanju posadio 1300 stabala jabuke.

Ovo su patuljasta stabla, koja ne rastu više od 3 metra. Na istom mestu može da se posadi mnogo više takvih stabala što povećava prinos,“ pokazuje Senovič.

Senovič, inače inženjer, sam je sagradio sistem za navodnjavanje, meteo stanicu i senzore povezane sa njegovim kompjuterom.

Kada je linija vlažnosti zemljišta visoka, znači da je ono veoma suvo,“ kaže on…

…što je podatak o zdravlju drveća. Iako voli da radi u voćnjaku, Senovič kaže da su neki poslovi dosadni i da iziskuju mnogo vremena.

„Bilo bi lepo imati automate, makar samo za košenje trave, za šta je meni potrebno više sati,” dodaje Kreg Senovič.

Stručnjak Univerziteta Karnegi Melon ubacuje podatke u kompjuter opitnog robotskog vozila.
To je jedan od razloga što je rado primio naučnike sa Univerziteta Karnegi Melon, koji u saradnji sa Sekretarijatom za poljoprivredu testiraju u Senovičevom voćnjaku poljoprivredne robote. Direktor projekta, profesor robotike Sandživ Sing, kaže da bi košenje trave bilo lako.

„Na ovo vozilo mogli bismo da prikačimo kosilicu koja bi lako kosila travu u voćnjaku,” kaže Sing. Vozilo je na električni pogon. Njegovim kretanjem upravljaju dva laserska skenera, montirana na prednjem braniku, koji 13 hiljada puta u sekundi osmatraju prostor i vode ga između drveća. Sing kaže da bi dodatni senzori i kamere mogli da upozoravaju voćare na pojavu bolesti ili štetnih insekata.

„Ako se javi neki problem sa navodnjavanjem, insektima ili bolestima drveća, farmer bi mogao da pogleda mapu pošto robot obiđe voćnjak, i oceni da li je potrebna bliža inspekcija,” dodaje on.

Robotizovani traktor se priprema za testiranje

U drugom sličnom projektu, na jednoj plantaži pomorandži, na Floridi, testiraju se automatski traktori. Kris Dima, stručnjak Nacionalnog centra za robotiku, na Univerzitetu Karnegi Melon, kaže da nadzornik može da prati na ekranu nekoliko traktora odjednom.

„Traktori su sasvim autonomni, a čovek je tu samo ako se pojavi neki problem,” kaže Dima.

On dodaje da cilj nije da se razviju potpuno autonomne operacije, već da se pomogne farmerima po njima pristupačnoj ceni.

„Pored dokazivanja da je ovo moguće, treba još raditi na snižavanju cene ove tehnologije i njenom prilagođavanju za masovnu proizvodnju,“ kaže Dima.

U svom voćnjaku Kreg Stenovič zadovoljno posmatra vozilo koje se kreće između drveća. On se nada da će ovi testovi pomoći da automatske poljoprivredne mašine uskoro počnu da pomažu farmerima.

Kako to rade idioti, odnosno biznismeni:

Polako dižu ruke od elektromobila
IZVOR: DOJČE VELE
Berlin -- Na nedavno zatvorenom Pekinškom sajmu automobila, svi su počeli da se povlače iz oblasti elektromobila.

Kineska vlada govori o „skromnim vremenima“, a veliki koncerni poput BMV-a ili Folksvagena, doduše, nisu sasvim prestali da rade na razvoju električnih automobila, ali će bar u narednih 20 godina da usavršavaju benzinske i dizel motore.

„Mi u Folksvagenu naravno intenzivno isprobavamo ove tehnologije. Smatramo da će elektromobilnost sigurno doći. Ali, jasno je i da klasični motori imaju budućnost, posebno ako koriste specijalna biogoriva“, kaže Ulrih Hakenberg, šef razvojnog odeljenja Folskvagena.

Fric Indra ide i korak dalje. Ovaj Austrijanac je dugo radio na rukovodećim funkcijama u BMV-alpini, Audiju, Opelu i Dženeral motorsu.

Profesor Tehničkog univerziteta u Beču smatra da postoji još mnogo mogućnosti da se smanji potrošnja konvencionalnih motora.

„Stalno ponavljam da je elektromobilnost najbolji podsticaj za motore sa unutrašnjim sagorevanjem. Inženjeri to vide kao izazov. Izumi novog doba, poput automatskog gašenja motora kada se automobil zaustavi, isključivanja pojedinih cilindara, sve to sada nalazi primenu brže nego što se mislilo.“

Smanjivanje potrošnje znači i manju emisiju ugljen-dioksida. Komisija EU traži da se kod novih automobila ta emisija smanje na prosečno 130 grama po kilometru – ili za 11 odsto. trenutno je ta granica na 146 grama po kilometru.

Što se tiče električnih automobila, oni još uvek imaju mnoge mane: baterije su veoma skupe, domet vozila relativno mali. Vreme za punjenje baterija je još uvek predugo. Veliki proizvođači se, međutim, pozivaju na studije prema kojima prosečan vozač prelazi našto manje od 40 kilometara dnevno. To električni automobili postižu s lakoćom. Baterije se pune preko noći – kada se spava.

Za Volfganga Lobeka, stručnjaka organizacije Grinpis, to su gluposti: „Ja baš želim automobil sa kojim mogu da dočekam svoju babu na aerodromu u dva noću. Sa ovakvim elektro-automobilima to se znači ne može. Zašto uopšte da kupujem automobil koji košta tri puta više a može tri puta manje? Čini mi se da ni kupci to još ne žele da prihvate, pa ni zbog klime.“

Uz to, ako se struja proizvodi uz veliku potrošnju uglja ili nafte, to ne znači da električni automobili automatski štite životnu sredinu.

Trenutno je u Nemačkoj registrovano 43 miliona putničkih vozila, od toga – 4.500 električnih automobila. Stručnjaci procenjuju da će do 2020. udeo električnih automobila na tržištu iznositi tri odsto.

-------------------------------------------

Ovi, dusevno oboleli ljudi, nikako da izbace ugalj i naftu i tehnologiju 19. veka iz glave.

Njima treba pomoc, radi se o bolesnim ljudima, tezak oblik zavisnosti na moc, pare i pohlepu. Zanimljivo je sto ovakvoj vrsti zaviniska dajemo visi stupanj u hijerarhiji i ljudi se trude da budu "kao oni", ne/svesno unistavajuci zivotnu okolinu, razarajuci zdrave medjudrustvene odnose, neobaziruci se na posledice. Zavisnika iz susedstva gledamo na jedan nacin, a zavisnika na moc, pare i profit na drugi. Ovaj prvi unistava svoju porodicu, a ovaj drugi na veliko, planetu i sve zivo na njoj.

U cemu je problem?

Kako pise u tekstu, problem je jednostavno u ceni 

Tacnije u profitu.

    Pise tu svasta, uglavnom nevidjene gluposti i idiotarije koje se moraju obiti o glavu svima nama, usled previse dopustenog luksuza ignorisanja realnosti, neodgovornosti i nezrelosti svih nas.


    Hoces da kazes da su stotine milijardi dolara izdvojene za ratove oko nafte jeftiniji od izgradnje centrala obnovljivih izvora energije? Zar je to toliko nemoguce shvatiti? Samo mi tu logiku objasni!

     Oni ponavljaju jednu te istu stvar, po sistemu "100 puta ponovljena laz postaje istina". Energija je svuda oko nas, ali nema interesa da postane besplatna.

    Cena koju mi (planeta) placamo, zbog neodgovornosti se ne meri novcem. U obnovljivim izvorima energije nema profita.
 
    To je jedini razlog zbog kog se nista ne radi po ovom piitanju. Pre 150 godina je automobil bio pravo bogatstvo. Danas moze da ga ima skoro svako. Svaka egzotika je skupa. Masovna proizvodnja pojeftinjuje proizvod, sve do tacke kada ce postati besplatan, i to ce se desiti.

    Sredinom prve polovine 20. veka, tokom i posle Velike depresije, smo mogli da unapredimo masovnu proizvodnju, implementacijom i unapredjivanjem tehnologije masovne proizvodnje, do tacke kada bi postojalo izobilje svega. Na zalost, u tome nije bilo interesa (profita)!

     Novac zagadjuje sve, od medjuljudskih odnosa do zivotne sredine, forsira neefikasnost, korupciju, jer ne bi drugacije opstao, nema nikakvu podlogu u fizickoj realnosti, u nacinu funkcionisanja prirodnih zakona.....

Prvo, sta ce mi "alternativna" elektrana kad mi treba energija u vozilu a ne negde u uticnici u zidu. Drugo, danas se vodi rat zbog nafte, kad bi uveli elektroautomobile vodili bi se ratovi za sirovine od kojih se prave akumulatori za automobile, znaci, isto 
A i da se energija dobija 100% "cisto" bez zagadjenja, najvece zagadjenje je opet dobijanje sirovina i proizvodnja automobila, pa i onog na struju


Pa sada, eto, nabavis stado ovaca, osisas ih i od vune pravis dzempere pa delis dzabe, em ne zagadjuje okolinu, me si postigao cilj 


Pa masovna proizvodnja je i unapredjena posle velike depresije i te kako 

Maradicu, ti si veliki profesionalac.
Svaka dalja rasprava na ovom nivou ubija sive celije!
Pozdrav!