Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 3 4 6 7 ... 15
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Protest zbog rehabilitacije Draže: "Mihailović = Mladić = Genocid"  (Pročitano 24850 puta)
Jet set burekdzija


Question everything.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 5329
Zastava Beograd
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 11.0

Ja ne pozivam i ne zalažem se za ratne sukobe, samo nosim nož u zubima i glasam za radikale. Smile


šta radiš onda na bureku, što nisi na Kosovu ? pošto nema rata, ti možeš ako hoćeš  da uzmeš i onaj samoubilački pojas pa se raznesi u nekoj džamiji ili kao što je uradio onaj u francuskoj uzmi pištolj i pobi kosovske vojnike ?  Smile

Ako dođe do nečega prvo krećem od takvih kao što si ti. Neću da prljam ruke, biće dovoljan jedan poprek pogled da se upiškiš od straha. Smile
IP sačuvana
social share
Deus ex machina.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Svakodnevni prolaznik


Zodijak
Pol
Poruke 204
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 11.0
izbego si da odgovoriš junačino  Smile   ajde slaži nema veze izmisli nešto pa neka to bude odgovor, ovako će ti se ljudi smijati jer vide da si izbegao da odgovoriš   Smile Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Question everything.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 5329
Zastava Beograd
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 11.0
Na koje inteligentno pitaje, Čedino čedo? Smile
Što nisam na Kosovu? Čekam pravu priliku, a i treba prvo počistiti sopstveno dvorište. Smile
Btw, uopšte ne glasam za radikale i ne nosim nož u ustima, bila je to hiperbola koju ti očigledno nisi shvatio/ispratio.
IP sačuvana
social share
Deus ex machina.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Svakodnevni prolaznik


Zodijak
Pol
Poruke 204
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 11.0

Što nisam na Kosovu? Čekam pravu priliku.

da da sigurno je to, a kad je kosovo proglasilo nezavisnost to nije bila prava prilika, ili ovo zadnje sa barikadama kad je bilo i kad je kosovska policija poslala specijalnu policiju na granične prelaze ?  uh brate ne mogu više gušim se na ovoj temi idem na neki porno sajt, a ti nastavi sa klanjem preko tastature slobodno  Smile pozdrav svima
« Poslednja izmena: 27. Mar 2012, 13:59:14 od AbB_ »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Јер, Они нису Ми.

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 16344
Zastava Sirte
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 7.0.1
mob
Nokia 
Neki od najtežih četničkih zločina u provođenju genocida nad Hrvatima i Muslimanima tijekom Drugog svjetskog rata su:
srpanj 1941., Bileća i Stolac - oko 1150 Hrvata i Muslimana
pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941. - 568 poimenice imenovanih žrtava i neodređen broj neidentificiranih Hrvata
pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. - 62 hrvatske žrtve
Pokolj u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941. g. - oko 240 pobijenih Hrvata
kolovoz 1941. g., Brkovci (istočna Hercegovina) - oko 300 Muslimana
kolovoz i rujan 1941. g., Boričevac (Lika) i Kulen Vakuf (Zapadna Bosna) - oko 2500 Hrvata i Muslimana
studeni 1941. g., kraj Donjeg Lapca - 44 Hrvata
prosinac 1941. i siječanj 1942. g., istočna Bosna: Foča i Goražde - oko 2050 odnosno 5000 uglavnom Muslimana, Srebrenica oko 1000, Vlasenica 2000 - 3000, Rogatica i Višegrad po oko 1000 Muslimana
kolovoz 1942. g., istočna Bosna i dio Sandžaka (uglavnom oko Foče) - oko 1000 Muslimana
kolovoz 1942. g., istočna Bosna (Ustikolina, Jahorina) - oko 2500 uglavnom Muslimana
rujan 1942. g., Foča - oko 2200 Muslimana
rujan 1942. g., Zabiokovlje - oko 160 Hrvata
listopad 1942. g., Mostar - oko 200 Hrvata i Muslimana
listopad 1942. g., Hercegovina (Prozor-Rama) - oko 1250 Hrvata i Muslimana
listopad 1942. g., Dalmatinska zagora - oko 240 Hrvata
veljača 1943. g., istočna Bosna i dio Sandžaka (Foča, Čajniče, Pljevlja) - oko 9200 Muslimana
siječanj i veljača 1943. g., Dalmatinska zagora (Kijevo, Vrlika, Otavice, Imotski) - 140 Hrvata
lipanj 1943. g., središnja Bosna - 42 Muslimana
veljača 1944. g., Dalmatinska zagora - 67 Hrvata
svibanj 1944. g., Goražde - oko 50 Muslimana
do lipnja 1944. g., u okolici Rogatice - 4635 uglavnom Muslimana
listopad 1944. g., sjeveroistočna Bosna - 25 Hrvata
prosinac 1944. g., Vinodol (Bribir, Grižane, Tribalj) - 32 Hrvata
siječanj 1945. g., Bosna (Kladari, Carevac) - 27 Hrvatica

Smile
Благо мени, моји соколови,
благо мени, јуначка свободо!
Јутрос си ми дивно воскреснула
из гробовах нашијех ђедовах!
IP sačuvana
social share
Вуковар је коштао хиљаде српских живота – добрим делом управо оних наочитих момака који су 10. марта 1991. у колонама пристигли на Теразијску чесму са Звездаре, Карабурме, Чубуре, Чукарице, и из разних приграђа.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Јер, све до слома „Шездесет осме“ у Београду би се и пролазници на улици умешали у тучу, јачему вичући: „Шта си навалио на слабијега!“
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Sreća je kada ti smrt zakuca na vrata a ti nisi tu

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 15304
Zastava Сремска Митровица
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 11.0
mob
Alcatel 
Nenade, opet floskula, partizani nisu bili svi komunisti, to je ono što takvi kao ti uporno ne želite priznati. U moj porodici ima takvih podosta, koji su bili partizani, ili njihovi saradnici, a nisu bili komunisti, niti za vreme , a ni posle rata. Bili su u partizanima , jer su se oni jedini u Sremu se borili protiv ustaša i Nemaca. Inače četničke zločine ne poriču ni istoričari, koji su za rehabilitaciju Drtaže. Ne ulazim čak ni u to da li su bili saradnici Nemaca ili ne , ili su kako neki kažu povremeno sarađivali, jednostavno previše su okrvavili ruke. Jesam da se ispitaju komunistički zločini nakon rata, ali to dalje nema nikakve veze sa Dražom, zar ne? Vi jednostavno pokušavate marginalizovati i bukvalno se posrati na hiljade Srba koji su kao partizani dali svoje živote u borbi protiv okupatora i sve za rad jednog smutljivca , kakav je bio Draža. Čovek , koji čeka druge da reše rat, sakriva se po šumi, izbegava direktne sukobe sa neprijateljom, a naprasno kada je rat gotov spašava avijatičare.Na sve to ti nemaš odgovor , već mi spočitavaš da sam komunista. Verovatno i ne znaš šta je to, već si vido da je to danas najveća uvreda, pa ko veliš da budeš u modi. Draža je za mene oličenje lošeg vojnika, nesposobnog i neodlučnog čoveka i kao takav ne može biti uzor nikome.
« Poslednja izmena: 27. Mar 2012, 14:13:50 od Perudji »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Krajnje beznadezan


Samo sport spaja ljude a politika ih razdvaja

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 10646
Zastava Srbija, svemir
OS
Windows XP
Browser
Chrome 17.0.963.83
mob
Nokia 2610
Možda će se nekome učiniti da ovaj tekst nije za ovu temu ALI...............pažljivo pročitajte i vidite veze-jaki protivnici su uvek uklanjani-bio to Kralj i Premijer bio to vrhovni bravar-.........oni koje narod voli i u koje je imao poverenja su smetnja i morali su biti uklonjeni-pa je tako i sa Čiča Dražo(prošao je kao Apis) .



ISTORIJA

Najveća lakrdija srpskog sudstva

Poverljivi spisi sa Solunskog procesa nedvosmisleno su pokazali da je suđenje bilo samo šarada kojom su se Aleksandar Karađorđević i Nikola Pašić rešili Dragutina Dimitrijevića Apisa i "Crne ruke"


 
Prošlo je svega nekoliko godina od završetka Prvog svetskog rata kada je Svetozar Pribićević, tadašnji ministar unutrašnjih dela Kraljevine SHS, slučajno opazio neke sanduke u hodniku ministarstva. Rečeno mu je da su to poverljivi spisi iz Soluna. Možda više radoznalošću starog novinara nego državnika, naložio je da se sanduci otvore.
Čim je pogledao spise, bilo mu je jasno da je reč o arhivi o Solunskom procesu. Međutim, ono što je u njima pronašao nedvosmisleno je govorilo da je reč o političkoj nameštaljki skovanoj u kuhinji regenta Aleksandra, uz nesumnjivu pomoć tadašnjeg predsednika vlade Nikole Pašića. Pregledavši akte, posebno telegrafsku prepisku između njih dvojice, Pribićević je shvatio da je čitav proces režiran sa namerom da se njihov najveći politički takmac, pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis, zauvek ukloni sa političke, javne i živote scene.
Pribićević je odlučio ne samo da ćuti već da poverljive spise iskoristi u sopstvenom interesu. Svestan da mu izmiče tlo pod nogama, da i sam polako zapada u nemilost suverena, od pronađenih spisa se nije odvajao do kraja života sa namerom da ih iskoristi u slučaju da na bilo koji način i sam bude ugrožen.


Priča o najvećoj sudskoj lakrdiji u Srbiji započela je u jeku Prvog svetskog rata, u trenutku kada još nije mogao da se predvidi krajnji vojni ishod. Kod makedonskog sela Ostrovo, 29. avgusta 1916. godine, navodno je pokušan atentat na srpskog regenta Aleksandra Karađorđevića, tako što je na njegov automobil, koji se vraćao sa fronta, ispaljeno nekoliko hitaca. Na brzinu sprovedena istraga pokazala je da iza atentata stoji „Crna ruka" sa Apisom na čelu. Osim njega, uhapšeni su i pukovnici Milan Milovanović Pilac i Čedomir Popović, major Ljubomir Vulović i još šestorica oficira i civila.
Na suđenju održanom u Solunu, od 20. marta do 23. maja 1917. godine, Temeljko Veljanović, seljak iz okoline Bitolja, tadašnji posilni optuženog majora Vulovića, svedočio je da je video Rada Malobabića, odanog Apisovog prijatelja, kako puca na automobil prestolonaslednika. Njegovu priču potkrepio je i svedok Desimir Čolović, koji je tvrdio da je Malobabić još na Krfu optuživao regenta za ratnu katastrofu i da bi ga zato trebalo ubiti. Na osnovu tih svedočenja Niži sud u Solunu osudio je optužene na smrt. Presudu nešto kasnije potvrdio je i Viši vojni sud, a regent Aleksandar odbio je da pomiluje Dimitrijevića, Vulovića i Malobabića.


Ostalima je smrtna kazna zamenjena dugogodišnjom robijom, ali za trojicu prvooptuženih nije bilo nade. Po mraku i bez suvišnih svedoka, streljani su samo tri nedelje kasnije. Apis, glavni organizator Majskog prevrata i najzaslužniji za dinastičku smenu, dočekao je da mu presudi ruka onih koje je doveo na vlast.

Apis se pročuo posle Majskog prevrata, kada su u Beogradu, 29. maja 1903. godine, ubijeni kraljica Draga i kralj Aleksandar Obrenović. Atentat su organizovali i sproveli mladi oficiri, medu kojima je bilo najviše poručnika i kapetana, a sam „mozak zavere" bio je upravo Apis. Iako prevratnici nisu tražili nagradu za ovaj čin, činjenica je da je njihov uticaj u vojsci i državi tokom godina bio sve veći. Zbog udela u prevratu, Apis je dugo godina bio u dobrim odnosima sa kraljem Petrom i regentom Aleksandrom. Preko vojvode Radomira Putnika, načelnika srpskog Generalštaba, Apis je imao toliko uticaja na vojsku da su ga mnogi nezvanično nazivali i ministrom vojnim. Za „Crnu ruku" Pašić je u više navrata govorio da je „država u državi", moćna i opasna.
Kao rođeni zaverenik i revolucionar, Apis je imao značajnu ulogu i u organizovanju atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda.
Međutim, do prvih sukoba između Apisa i regenta Aleksandra došlo je tek u martu 1915. godine, kada je Dimitrijević prekomandovan za načelnika Užičke vojske.


„Crnorukaši" su se tada zalagali za preventivni rat sa Bugarskom da bi se sprečila mobilizacija njihove vojske, ali je ovaj plan odbačen. Za ratnu katastrofu koja je ubrzo usledila Apis je žestoko optuživao Nikolu Pašića i Narodnu radikalnu stranku, a sukobi su nastavljeni i na Krfu tokom 1916. godine. Pristalice režima optuživale su Vrhovnu komandu i „Crnu ruku" za sarajevski atentat, dok su oni za poraz i povlačenje srpske vojske optuživali Krunu i radikale.
Ponašanje Apisa i njegovih „crnorukaša" na Krfu bilo je krajnje provokativno. Često su govorili da povratka u Srbiju neće biti za sve, da će se selekcija vršiti kroz slavoluk oštrih sablji! Sve je ovo, verovatno, plašilo i samog regenta. Osim što je strahovao za krunu, Aleksandar je verovatno bio i pod pritiskom međunarodnih faktora. Apisove krvave ruke iz 1903. godine nisu zaboravljene, a s njima i način na koji je dinastija Karađorđevića vraćena na presto.

Uz sve ovo, postojao je još jedan razlog zbog kog je trebalo što pre ukloniti „crnorukaše". Naime, tokom 1916. godine ratni ishod bio je krajnje neizvestan. Mnogi, pa čak i sam Nikola Pašić, verovali su da će se rat završiti pobedom centralnih sila, a među vojskom se pričalo da će saveznici napustiti Solunski front i da će austrijsko-francuski pregovori dovesti do separatnog mira.


Ovakvog ishoda rata plašili su se i regent Aleksandar i Nikola Pašić jer je austrijski car Karlo insistirao na uklanjanju dinastije Karađorđević i uništenju organizacije koja je agitovala protiv Austrougarske. U takvoj situaciji, pristalice režima su verovale da bi zabrana „Crne ruke" i pogubljenje njihovih vođa u Beču moglo biti protumačeno kao gest dobre volje. Srećom, rat je okončan pobedom saveznika, pa za tim više nije ni bilo potrebe.
U kovanju zavere protiv Apisa i njegovih drugova posebnu ulogu odigrao je i pukovnik Petar Živković, komandant kraljeve garde. Veruje se da je upravo on inscenirao atentat na regenta Aleksandra i kasnije organizovao sudsku lakrdiju posle koje će optuženi biti streljani. Reč je, takođe, o zavereniku iz 1903. godine, koji se odvojio od Apisa i osnovao suparničku „Belu ruku".


Država u državi - Dragutin Dimitrijević Apis
Živković je ne samo pronašao lažne svedoke već je za rukovodioca celokupnog procesa u Solunu postavio pukovnika Petra Mišića, još jednog učesnika Majskog prevrata, koji je pod Apisovim uticajem penzionisan 1905. godine. Ovo mu je bila prilika za ličnu osvetu, s obzirom na to da je sa većinom optuženih bio u sukobu, što svakako nije išlo u prilog poštenom suđenju.

Kod saveznika i međunarodne javnosti ova presuda dobro je primljena, ali domaća javnost je negodovala. Još od prvog dana sumnjalo se da je sudski proces bio nelegalan i da Apis nije učinio ono za šta je optužen. Rođaci i pristalice trojice pogubljenih „crnorukaša" ubrzo su posle Solunskog procesa tražili obnovu sudskog postupka, ali to je učinjeno tek u junu 1953. godine. Vrhovni sud Srbije poništio je presude Nižeg i Višeg vojnog suda iz 1917. godine, zaključujući da su donete na osnovu lažnog svedočenja. Sudu ovo nije bilo teško da ustanovi jer su oba ključna svedoka u Solunskom procesu i dalje bila živa.


Na obnovljenom suđenju, i Veljanović i Čolović tvrdili su da su bili primorani da lažno terete nevine oficire. Nažalost, oslobađajuća presuda, koju je Vrhovni sud izrekao osuđenima u Solunskom procesu, značila je još samo Radoju Laziću, jedinom optuženiku koji je živ dočekao sudsku rehabilitaciju.


18. 03. 2012
PRESS
IP sačuvana
social share
"Ne vredi se nama boriti,mi isterasmo Turke, a nase nam age i begovi zasedose za vrat .Pobedismo i Nemce i Bugare, a nase nam ulizice slobodu opogane. Nista nam ne vredi kada mi sami dusmane radjamo-ne treba nam neprijatelj sa strane, lakeji ce upropastiti i opoganiti sve . "  Danko Popovic -Knjiga o Milutinu
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Јер, Они нису Ми.

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 16344
Zastava Sirte
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 7.0.1
mob
Nokia 
Citat
Четнички масакр у Параћину, Ћуприји и Јагодини 1. фебруара 1944.
Списак жртава првофебруарског покоља у Јагодини
АЛТМАН ДАНИЦА, професор - Рођена је 1916. у Јагодини. Школу је учила у Јагодини и Ћуприји а студирала у Београду и Дижону (Француска). Била је удата за музичара Николу (Херберта) Алтмана, пољског избеглицу. Убијена је пред двоје деце, са 24 убода ножем. Њен супруг је ухваћен неколико месеци касније и стрељан у селу Лоћики.
АЋИМОВИЋ ЈОВАН - ЖАН, професор - Рођен је 1907. у Ћуприји. Школовао се у Крагујевцу и Ћуприји а групу за математику и физику студирао у Београду. Службовао је у Пљевљима, Ћуприји и Јагодини. Одбио је да се придружи четницима и као "национално непоуздан" избоден ножевима за време бекства на улици. Оставио је супругу и ћерку.
БОШКОВИЋ ЗОРА, кројачка радница - Рођена је 1922. у Јагодини, где је учила основну школу и Женску занатску школу. Радила је као физички радник на економији јагодинске Парне пиваре а пред смрт као кројачица у Фабрици шешира индустријалца Рота. Изведена је из куће и са још 4 лица стрељана сутрадан у селу Бресју. Била је неудата.
ГРУЈИЧИЋ СВЕТИСЛАВ, судија - Рођен је 1898. у Јагодини. Школовао се у Јагодини и Крагујевцу а у Београду и Паризу студирао право. До бугарске окупације 1941. службује у Пироту када је постављен за председника Среског суда у Јагодини. Био је познат као антифашиста а на суду се заузимао за симпатизере НОБ-а. Заклан је у кући, наочиглед супруге и троје деце.
ДИРАК ЗОРКА, берберски радник - Рођена је 1918. у Кончареву код Јагодине. Била је удата за Тодора Дирака. берберског радника, који је са братом Николом, столарским радником, и оцем Винком, металцем, био у језгру радничког покрета уочи рата. Оба брата су погинула као борци у НОБ-и, док је старији Винко стрељан 1943. Стрељана је у Бресју, оста-вивши двоје нејаке деце.
ИЛИЋ СИМА, трговац - Рођен је 1884. у селу Дубоки код Јагодине. Био је рудар, физички радник и набављач стоке за Клефишеву Кланицу. Пред Обзнану постаје члан КШ, а од 1923. Независне радничке партије Југославије. Био је хапшен од Немаца а четницима се замера што је одбио да приложи новчану помоћ. Убијен је у кући, заједно са супругом Зорком.
ИЛИЋ ЗОРКА, домаћица - Рођена је 1886. у Суботици. Убијена је зато што је узалудно покушавала да заштити супруга.
ЛОПИЧИЋ ЂУРА, професор - Рођен је 1894. у с. Цеклину (Црна Гора). Школу је учио у више места а у Београду студирао физику и хемију. Уочи рата је службовао у Ћуприји и био председник Просветно - културног друштва. Прелази у Јагодину али га и овде прогањају и хапсе као напредног родољуба. Заклан је у кући, пред супругом и двоје деце.
ЛУКИЋ БОРА, трговац - Рођен је 1897. у Јовцу код Ћуприје. Био је оснивач сељачких задруга и странке "левих земљорадника". Сарађивао је са Сретеном Жујовићем, Мирком Томићем, Миланом Мијалковићем - Чичом и другим комунистима. Оптужен је да је помагао устанак и заклан пред супругом и ћерком.
МАТИЋ КОСТАДИНКА - Рођена је 1913. у Параћину. Пред рат прелази са породицом у Јагодину. Заклана је у кући, као симпатизер НОБ-е.
МИЉКОВИЋ ДУШАН, ученик - Рођен је 1925. у селу Белици код Јагодине. Био је ученик 5 разреда Учитељске школе. Његове две сестре биле су у партизанима: Рада, борац Друге пролетерске бригаде, проглашена за народног хероја, и Радмила (стрељану на Бањици). Припадао је илегалном омладинским кружоку и сутрадан стрељан са још четири лица у Бресју.
МЛАДЕНОВИЋ СОФИЈА, кројачки радник - Рођена је 1888. у Ужицу. Избачена из службе у Чачку. учи у Загребу за кројачицу и прелази у Скопље. Била је члан КПЈ од 1919. и блиско повезана са Димитријем Туцовићем и Душаном Драговићем. Извели су је из куће и убили са 38 убода камом.
НЕШОВИЋ ТОДОР, судија - Рођен је 1897. у Штипу. Школу је учио у Штипу и Солуну, а у Београду студирао право. Службовао је у више места, сарађујући свугде са народним покретом. Био је комунистички посланик на изборимг 1920. у Брегалничком срезу. Овде је премештен 1937. и био повезан са Бошком Ђуричићем. Одведен је у Бресје на саслушање и стрељан са још 4 лица.
ПАНТИЋ МИЛОРАД, судија - Рођен је 1886. у селу Копљари, код Аранђеловца. Био је члан Социјалдемократске партије и члан КПЈ, већ од оснивања 1919. Био је комунистички посланик у Тиквешком срезу 1920. и по налогу КПЈ бранио остале посланике на познатом Видовданском процесу. Убијен ножевима у кући пред супругом и двоје деце, док је син Слободан успео да побегне.
РАДОВИЋ ДАМЈАН, судски приправник - Рођен је 1905. у селу Лукову, код Никшића. Школу је учио у родном месту а права студирао у Београду. Избоден је ножевима испред куће. Био је неожењен.
РАДОСАВЉЕВИЋ МИЛАН, обућарски радник - Рођен је 1898. у Трућевцу, код Деспотовца. Учествовао је у мађарској револуцији 1919. под Белом Куном. Радио је у синдикалном по крету и помагао устанак 1941. Избоден је ножевима, заједно са сином.
РАДОСАВЉЕВИЋ БРАНИСЛАВ, учитељ - Рођен је 1922. у Јагодини, где је учио школу и по чео да ради као учитељ. Већ као ученик 5 године учествује у познатом штрајку учитеља 1940. Био је члан илегалног омладинског кружока, који је проваљен 1943. Избоден је у кући, бранећи се узалудно са оцем, пред мајком и сестром.
РИСТИЋ МИРОСЛАВ - ПОПАЦ, браварски радник. Рођен је 1921. у Јагодини. Браварски занат је учио у Београду, одакле се враћа након априлског бомбардовања 1941. Овде је краће време радио у фабрици глицерина, одбијајући да се придружи четницима. Био је изузетно талентован фудбалер и врло омиљена личност. Убијен је у кући, пред родитељима и сестром.
СТОЈКОВИЋ ДРАГОМИР, браварски радник - Рођен је 1909. у Сењском Руднику, код Ћуприје. Занат је учио код старог социјалисте Чеде Ђурђевића - Доме у Јагодини, под чијим се упливом рано укључује у раднички покрет. Радио је на обнављању синдикалног покрета 1933. и КУД "Абрашевић" 1935. Избоден је ножевима, заједно са супругом Катарином, пред очима троје деце.
СТОЈКОВИЋ КАТАРИНА, домаћица - Рођена је 1909 у Јагодини. Помагала је устанак 1941, прикупљајући помоћ за Беличку чету на Јухору. Избодена је ножевима, заједно са супругом, успевши да рани једног убицу.
ЦАНИЋ МИХАЈЛО, браварски радник - Родио се 1922. у Јагодини. Учествовао је у припремању збора Удружене опозиције 1935, и радио на обнављању синдиката и КУД "Абрашевић". Као возач код Клефиша помагао је устанак 1941. Одведен је у Бресје на саслушање и стрељан. Оставио је супругу и двоје деце.
СТОЈАНОВИЋ БОЖИДАР - просветни радник. Рођен је у Јагодини, избоден ножем у кући.
Oд 22, за 14 се из ''службене биографије'' види да су били чланови терористичке КП!  Smile
Пада у очи велика заступљеност жена. Никавко чудо. Црвени су користили курве за шпијунке и курире. У тзв. НОБу је било доста жена на месту тзв. ''политичких комесара'' које су се истакле у злочинима над ''реакционарима'',''приадницима (великосрпске) буржоазије'',''националистима'',''фашистима(који нису ни знали да су следбеници Мусолинија)''...
Задатка: Упоредити тадашњи речник са речником њихових унука. Smile
IP sačuvana
social share
Вуковар је коштао хиљаде српских живота – добрим делом управо оних наочитих момака који су 10. марта 1991. у колонама пристигли на Теразијску чесму са Звездаре, Карабурме, Чубуре, Чукарице, и из разних приграђа.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Јер, све до слома „Шездесет осме“ у Београду би се и пролазници на улици умешали у тучу, јачему вичући: „Шта си навалио на слабијега!“
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Sreća je kada ti smrt zakuca na vrata a ti nisi tu

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 15304
Zastava Сремска Митровица
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 11.0
mob
Alcatel 
Citat: Nksamsj link=topic=573267.msg10360514#msg1036051[quote
Oд 22, за 14 се из ''службене биографије'' види да су били чланови терористичке КП!  Smile
Пада у очи велика заступљеност жена. Никавко чудо. Црвени су користили курве за шпијунке и курире. У тзв. НОБу је било доста жена на месту тзв. ''политичких комесара'' које су се истакле у злочинима над ''реакционарима'',''приадницима (великосрпске) буржоазије'',''националистима'',''фашистима(који нису ни знали да су следбеници Мусолинија)''...
Задатка: Упоредити тадашњи речник са речником њихових унука. Smile
Vidi se da si Dražin sledbenik rečnik ti je prilagođe, odmeren i civilizovan, pljuniti Draža. Smile

IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Јер, Они нису Ми.

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 16344
Zastava Sirte
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 7.0.1
mob
Nokia 
Citat
Vidi se da si Dražin sledbenik rečnik ti je prilagođe, odmeren i civilizovan, pljuniti Draža.
Што би рекао др Пе(ј)ин, повесничар из Петровграда: ''Мени није (у срцу)''. Smile
IP sačuvana
social share
Вуковар је коштао хиљаде српских живота – добрим делом управо оних наочитих момака који су 10. марта 1991. у колонама пристигли на Теразијску чесму са Звездаре, Карабурме, Чубуре, Чукарице, и из разних приграђа.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Јер, све до слома „Шездесет осме“ у Београду би се и пролазници на улици умешали у тучу, јачему вичући: „Шта си навалио на слабијега!“
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 3 4 6 7 ... 15
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.069 sec za 13 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.