Predsednicki izbori u Crnoj Gori! :: Politicki ~ Geopoliticki forum

EKSPOZE MANDATARA ZA SASTAV VLADE CRNE GORE MILA ĐUKANOVIĆA NA SJEDNICI SKUPŠTINE, 28.02.2008. godine

Uvaženi predsjedniče Skupštine,
Poštovano Predsjedništvo,
Uvaženi poslanici,

U proteklih godinu i po dana nakon sticanja nezavisnosti, Crna Gora je ostvarila krupne uspjehe na domaćoj i međunarodnoj sceni. Naša država je danas članica najuglednijih međunarodnih političkih i finansijskih organizacija i institucija; prepoznatljiv brend za privlačenje stranih investicija i turista; punopravan akter svih regionalnih političkih, ekonomskih i bezbjednosnih inicijativa; država koja je ostvarila prvi ugovorni odnos sa EU, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i Privremenog sporazuma i sporazuma o viznim olakšicama i readmisiji koji su stupili na snagu; članica NATO programa Partnerstvo za mir; zemlja koja je postigla zavidan unutrašnji konsenzus stopostotnim prihvatanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u ovom visokom domu, kao i Rezolucije o ispunjavanju obaveza Crne Gore u okviru tog Sporazuma i, najzad, država koja je usvajanjem prvog Ustava nezavisne Crne Gore dvotrećinskom većinom, potvrdila odgovornost političke elite prema vitalnim državnim interesima.

Najvažniji zadatak Vlade u narednom periodu biće da, na temelju učvršćene bezbjednosne, političke i makroekonomske stabilnosti, nastavi da razvija ambijent za dinamičan ekonomski i demokratski razvoj, koji će nas, u doglednoj budućnosti, kvalifikovati za punopravno članstvo u EU i NATO.

Programski zadaci ove Vlade su jasno postavljeni na početku njenog mandata i sadržani su u ekspozeu koji je premijer Željko Šturanović predočio ovom visokom domu 8. novembra 2006. godine. Polazeći od takve orjentacije, i na temeljima Ustava i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji predstavljaju dobar institucionalni okvir, dozvolite mi da akcentiram prioritetne zadatke Vlade čiji se mandat završava potkraj 2009. godine.

I EKONOMSKI RAZVOJ

Osnovni cilj je dalji dinamičan i održiv ekonomski razvoj da bi se obezbijedio viši nivo životnog standarda svakog građanina. Tradicionalni ciljevi ekonomske politike vezani za makroekonomsku stabilnost nacionalne ekonomije jesu neophodan, ali ne i dovoljan uslov da bi sustizali one koji su razvijeniji od nas. To možemo postići jedino razvojem, koji ne podrazumjeva samo visoke kvantitativne skokove mjerene stopama rasta GDP-a, već prije svega kvalitativne promjene u funkcionisanju naše ekonomije, koje se ogledaju, u njenim strukturnim promjenama. Osnov toga su investicije sa globalnog tržišta, a pretpostavka sistemsko stimulisanje investicija i preduzetništva, kao neophodnog uslova za rast društvenog bogatstva i društvenu koheziju zasnovanu na radu i socijalnoj pravdi. To bi trebalo da bude platforma napretka Crne Gore u ovom periodu.

Opredjeljenje Crne Gore da bude sastavni dio EU, podrazumijeva izgradnju tržišne privrede koja će moći da nesmetano funkcioniše u okviru integrisanog evropskog tržišta i da se nosi sa sve izraženijim konkurentskim pritiskom na tom tržištu. To posredno znači i naše opredijeljenje da prihvatimo globalnu ekonomiju, i da budemo dio tih globalnih ekonomskih tokova. Ekonomija EU, koja ima oko 500 miliona stanovnika i GDP od oko 11 hiljada milijardi, već je sama po sebi globalna ekonomija. Čini mi se da mnogi zagovornici ulaska u EU ovo zaboravljaju kada kritikuju našu otvorenost i borbu za ekonomske slobode, odnosno za tržišnu ekonomiju.

Stoga, evropsku - globalnu ekonomiju treba da shvatimo kao sistem vrijednosti i način razmišljanja koji se zasniva na svijetu bez granica. Kako da ovaj pogled razvijamo u Crnoj Gori?

Većinsko opredjeljenje za ulazak u EU je važan korak u tom pravcu, važan korak i da bi počeli da razbijamo nama svojstvenu balkansku zatvorenost. To dalje znači usvajanje zakona i standarda EU, i podjednako važno, ako ne i važnije, da prihvatimo njihov pogled i shvatanje ekonomije. Jedno bez drugoga ne ide.

Shodno ovakvom pogledu na ekonomiju, naš dalji razvoj se mora oslanjati na snage spoljnjeg tržišta, a ne na strahu od njega.

Crnogorsko domaće tržište je ionako malo da bi moglo biti generator ekonomskog rasta naše ekonomije, da bi kroz 15-20 godina dostigli današnji prosjek EU od 26. 000 eura BDP po glavi stanovnika.

To ne možemo postići ako ostanemo u starim mentalnim okvirima koji su još jaki u Crnoj Gori. Moramo biti hrabri i spremni za novi veliki iskorak. Ne manji od onoga kojim smo ostvarili državnu nezavisnost Crne Gore. Iskustvo i novih članica EU, kao i poznatih svjetskih kompanija, pokazuje da prihvatanje strategije razvoja ekonomije integrisanjem u globalne tokove i globalno tržište jeste osnov dugoročnog razvojnog uspjeha. Uostalom, insistiranje na regionalnoj saradnji kroz integrisanje trgovinskih, saobraćajnih i svih drugih tokova, najmanje je formalni uslov za članstvo u EU. Prije svega, to je ključni evolutivni proces koji nas priprema i razvija kapacitet za uspješno suočavanje sa evropskom- globalnom konkurencijom. To je i suština CEFTA- sporazuma na čijem značaju se u EU s pravom insistira, kao i na ostalim regionalnim inicijativama. Jednostvano, ne možemo težiti brzoj i kvalitetnoj integraciji u EU, i istovremeno zagovarati protekcionizam u našim odnosima sa susjedima, Evropom i svijetom.

Uostalom, Crna Gora od 1998. godine vodi jasnu stratešku ekonomsku politiku, kroz otvaranje ekonomije, ukidanje brojnih barijera i i uvođenje jake evropske valute, što je bio naš prvi korak koji nam je omogućio početak naše regionalne i evropske integracije.

Sada, sa državnom suverenošću, i poslije potpisivanja Sporazuma sa EU, sa političkom stabilnošću i konstantnom posvećenošću izgradnji institucija, administrativnih kapaciteta i vladavine prava, u Crnoj Gori možemo da se pripremimo za sljedeću fazu, odnosno drugi kvalitativni skok: investicionioni bum i ekspanziju preduzetništva.

Svi ćemo biti samo na dobitku ako se u Crnu Goru investira 7-8 milijardi eura u sljedećih 5-6 godina. Građani u Katunskoj nahiji i u Vasojevićima mogu imati samo koristi ako im put prođe pored kuće, i ako za neke davno zaboravljene vrtače dobiju pristojnu nadoknadu. Građani mogu samo da dobiju ako napravimo puteve, nove izvore energije, nove hotele, nove fabrike, nove stanove.

Sve ovo naravno podrazumijeva da to radimo transparentno i u skladu sa evropskim standardima. Svakako, i uz odgovorno planiranje i upravljanje prostorom i životnom sredinom, kao ključnim elementima našeg održivog razvoja. Dakle, izbalansiranim odnosom između potrebe da se sačuvaju prirodne ljepote i resursi i otvori prostor za dinamičan i održiv ekonomski razvoj, kroz realizaciju kapitalnih investicija. To će biti ključni princip razvoja i koordinacije svih Vladinih politika.

Dakle, globalna ekonomija nije fikcija, kao što bi se moglo čuti. To je realnost. Ponavljam, zar naš ulazak u EU nije realno priznavanje te ekonomije, odnosno realnosti? Zar ulazak u EU ne vodi ukidanju granica nacionalnih država? Zar to nije prva karakteristika novog pogleda na poslovanje? Integracija i ulazak u EU znači ukidanje i svih prepreka tržištu i konkurenciji.

Već su globalizovani ključni faktori razvoja, kao što su: komunikacije; kapital; međunarodne korporacije; potrošači. Ni za jedan od ovih faktora više ne postoje nacionalne granice.

Crna Gora, i kada bi htjela, ne može zaustaviti ovaj globalni talas. Naša politika treba da bude da što je moguće umješnije plivamo i da pratimo taj matični tok. Ako na tom talasu zaplivamo, imamo šansu da ostvarimo velike razvojne skokove. Ako mu se budemo suprostavljali ili kroz nekoliko godina trčali za vozom koji je prošao, ostaćemo u toj našoj navici da budemo siromašni i lokalni.

Ako našu ekonomiju posmatramo iz perspektive evropskog tržišta ili još šire, globalnog tržišta, onda je suštinsko pitanje kako da se uključimo u to tržište, kako da to tržište bude osnov razvoja Crne Gore i povećanja kvaliteta života svakog našeg građanina. Ulazak u EU znači ulazak u veliku konkurenciju sa svjetskim igračima. Meni se čini da se na ovaj način ne posmatra, barem ne dominantno, naša integracija u Evropsku uniju. Za to se treba konkretno, blagovremeno i kvalitetno pripremiti, što nije moguće samo retoričkom podrškom i zaklinjanjem Evropi.

Evropsko, odnosno globalno tržište, za nas treba da bude osnov za privlačenje investicija i prodaju naših proizvoda i usluga. To znači da treba da napustimo staru logiku uvoza i izvoza, koja odgovara zatvorenoj ekonomiji, i shvatimo da ekonomija Crne Gore mora biti organski dio ekonomije regiona, Evrope i globalnog tržišta. Naša ekonomija mora da sraste u ekonomiju okruženja i EU.

Iz ove evropske perspektive, odnosno organske integracije Crne Gore u šire tržište, važno je da naglasimo nekoliko oblasti djelovanja Vlade, kojima se nastavlja naša strategija održivog razvoja i stvaraju osnove za novi razvojni skok:

- Povećanje komunikacijskih mogućnosti unutar Crne Gore, ali još važnije, uvezivanje u saobraćajnu mrežu regiona i Evrope. S tim ciljem gradiće autoput od Bara preko Beograda, Budimpešte ka cijeloj Evropi, što će nam omogućiti integrisanje sa ovim područjem. Jonsko-jadranska magistrala u dužini od 110 km, omogućiće nam vezu sa Evropom, ali i sa Azijom. Proširenje postojećih aerodroma i, ubijeđen sam, gradnja novih pojačaće, takođe, našu vezu sa spoljnim svijetom. Ovo je oblast gdje su potrebne investicije od oko 3 milijarde eura.

- Energetski razvoj zahtijeva kako optimiziaciju postojećeg sistema i unapređenje kvaliteta upravljanja, tako i gradnju novih, po mogućnosti, obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske efikasnosti. To se može postići kroz razne modele, uključujući i dokapitalizaciju ili prodaju paketa akcija, koja neće dovesti u pitanje većinsko državno vlasništvo u EP CG, a, svakako, hoće obezbijediti renomiranog strateškog partnera, kako bi se brže dostigli evropski standardi u ovoj oblasti.

Energetski razvoj podrazumijeva i nastavak reformi na bazi dalje realizacije obaveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici i fazne implementacije Strategije razvoja energetike do 2025. godine. To će se ostvariti u tijesnoj saradnji sa EU, evropskim i međunarodnim finansijskim institucijama i ino-partnerima.

- Razvoj usluga, posebno održivog, elitnog turizma. Ukoliko Crna Gora hoće da razvija elitni turizam, onda to zahtijeva osmišljen i energičan početak realizacije krupnih green field investicija. Takođe, i diversifikaciju i znatno poboljšanje kvaliteta turističkog proizvoda. Ukoliko hoćemo elitni turizam, onda Crna Gora u cjelini mora biti uređena, da se figurativno izrazim, kao hotel sa 4-5 zvjezdica. Stoga, izgradnja saobraćajne i druge neophodne infrastrukture, mora biti prioritet. To se posebno odnosi na rješavanje problema vodosnabdijevanja na primorju i, generalno, problema otpada. Takođe, podsticanje zdravstvenog turizma.

Potrebno je poboljšati i koordinaciju svih politika koje imaju uticaja na održivi razvoj turizma, kao i nastavati proces privatizacije. Jedan od ključnih prioriteta je svakako razvoj kvalifikovanih kadrova, i uspostavljanje tješnje saradnje izmedju lokalnih vlasti, privatnog sektora i obrazovnih institucija.

- Odgovorno planiranje i upravljanje prostorom i životnom sredinom je osnov, ponavljam, i za realizaciju svih investicija. U ovom smislu, novim prostorno-planskim dokumentima je potrebno otvoriti mogućnosti za valorizaciju domaćih resursa, na principima održivog razvoja, i uz poštovanje zahtjeva očuvanja životne sredine. Na ovim osnovama je baziran i predlog Prostornog plana koji je u skupštinskoj proceduri. Njegovo usvajanje predstavlja prioritetni normativni preduslov, kako bi se obezbijedila osnova za plansku dokumentaciju koja se mora inovirati i dopuniti u svakoj opštini, a posebno za skoro usvajanje detaljnog Prostornog plana auto puta Bar-Boljari (za dionicu Podgorica – Mateševo) i drugih detaljnih planova neophodnih za realizaciju nekoliko najkrupnijih razvojnih projekata u infrastrukturi, energetici i turizmu. Skrećem pažnju na prilog ovom izlaganju dat na kraju referata.

Nastavićemo i sa reformom sistema prostornog i urbanističkog planiranja, kako bi se stvorili uslovi za početak realizacije značajnog broja razvojnih projekata. Vlada će u najkraćem roku analizirati i Parlamentu ponudi na usvajanje zakonska rješenja koja će pojednostaviti procedure izrade i usvajanja planske i projektne dokumentacije za izgradnju objekata, kao i efikasniji nadzor Države nad upotrebom prostora.

Poboljšanje održivog upravljanja životnom sredinom će posebno zahtijevati dalje snaženje institucionalnih kapaciteta na svim nivoima, kao i efikasniju saradnju opština u definisanju lokacija za tretman čvrstog otpada i otpadnih voda.

Takođe, biće neophodna značajna ulaganja u zaštitu od zagađivanja vazduha, vode i zemljišta, posebno od strane nekoliko velikih industrija koje predstavljaju ’’vruće tačke’’, kao i za rješavanje problema otpada i otpadnih voda. Vlada ne može ostati pasivna ni kada su u pitanju globalne klimatske promjene.

- Okončanje procesa privatizacije je od ključnog značaja za jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije. Dalja privatizacija državnih preduzeća doprinijeće postizanju boljeg ekonomskog učinka, jačanju konkurentnosti zemlje i omogućiti Vladi da veći nivo državnih prihoda usmjeri za poboljšanje javnih usluga u obrazovnom i zdravstvenom sistemu, kao i za kapitalne investicije, uz nastavak politike snižavanja dugova. Pored postojećih modela privatizacije, uvešće se i novi modeli javno-privatnog partnerstva.

U politici privatizacije u 2008. godini, zaključiće se započeti procesi iz prethodne godine. Takođe, otvoriće se procesi restrukturiranja i privatizacije državnih preduzeća u oblasti transportne infrastrukture, po land lord modelu, kako bi se obezbijedila bolja saobraćajna povezanost Crne Gore.

Pored saobraćajne infrastrukture, energije, turizma i zdrave životne sredine, dalja ekonomska integracija Crne Gore u šire, evropsko tržište, mora da se oslanja na još nekoliko važnih pretpostavki, kao što su:

- Nove tehnologije, prije svega informatička tehnologija. Vlada će sve više podsticati ulaganje u ovu oblast, i značajan dio budućih privatizacionih prihoda opredjeljivati za ove namjene, za informatičko integrisanje Crne Gore u evropsko i globalno tržište.
- Znanje, kao najvažniji resurs i preduslov daljeg razvoja i napretka. Zbog toga, u narednom periodu prioritet mora biti edukacija, ulaganje u specijalistička znanja i vještine. Značajan doprinos u tom pravcu je i prilagođavanje obrazovanih programa razvojnim potrebama Crne Gore, njenoj integraciji u EU.
Ako znamo da Crnoj Gori već sada nedostaju stručni kadrovi i radna snaga, tek koliko će to biti izraženo u narednim fazama našeg razvoja. U suštini, već posljednih par godina se pokazuje da je u Crnoj Gori problem nezaposlenosti dominantno strukturne prirode. To zahtijeva odlučnije usmjeravanje na rješavanje ovih pitanja, kako bi tokom sljedećeg četvorogodišnjeg perioda stvorili uslove da svi koji imaju potrebna znanja i vještine mogu računati na kvalitetna radna mjesta.
Nije dovoljno da samo donosimo dobre zakone. Dobar zakon je samo zakon koji se primjenjuje. Stoga, paralelno sa daljom izgradnjom novog sistemskog i zakonskog okvira, uz uvažavanje evropskih standarda, odlučnije ćemo se fokusirati na stvaranje uslova i primjenu već usvojenih zakona. U tom pogledu naglasak će biti na kadrovima i njihovoj obuci i tehnološkoj opremljenosti.

- Veća fleksibilnost tržišta rada, kroz dalji razvoj zakonodavnog okvira i politike u ovoj oblasti, kao i jačanje socijalnog dijaloga. Novi Zakon o radu trebalo bi da doprinese većoj fleksibilnosti tržišta rada uopšte, kao i sigurnosti radnika, što se odnosi na bolju zaštitu primanja u slučaju nezaposlenosti i efikasniju pomoć kod ponovnog zapošljavanja. Značajno će se unaprijediti socijalni dijalog i bitna pitanja rješavati uz učešće socijalnih partnera. Prioriteti u Vladinoj politici tržišta rada i zapošljavanja biće: povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti; povećanje produktivnosti i kvaliteta rada; poštovanje propisa i prava zaposlenih i jačanje socijalne kohezije.

- Poboljšanje poslovnog ambijenta u cilju stimulisanja preduzetništva, i razvoja malih i srednjih preduzeća. Naša opredijeljenje za integrisanje u evropsko, odnosno globalno tržište, znači da smo se opredijelili za usvajanje načina rada, poslovanja i efikasnosti koji važe na tom tržištu. Ne može naš privatni biznis biti konkurentan na globalnom tržištu, a da država i njena organizacija, njeni troškovi i barijere koje postavlja biznisu budu još u starom zatvorenom sistemu. Cijenim da je ovo važan poruka administraciji na svim nivoima u Crnoj Gori.

Otvaranje što više malih i srednjih preduzeća- privatnih firmi je i put ka smanjenju siromaštva i nezaposlenosti. Hoću reći, mnogo je važnije prepoznati put kako da se poveća bogatstvo svih građana Crne Gore, nego se demagoški zatvoriti u filozofiju jednakosti u siromaštvu, u filozofiju preraspodjele i filozofiju zaustavljanja svake inicijative i pregnuća, da ne bi došlo do socijalnog raslojavanja.

Upravo, naš evropski put vidim kao put ka bogatstvu svih građana Crne Gore, kao put stvaranja jednakih šansi za sve. Kako će je ko iskoristiti, to zavisi od svakog pojedinačno.

- Dalji razvoj bankarskog sektora i tržišta kapitala, kao važan kanal našeg uključivanja u evropsku i globalnu ekonomiju. Bez obzira na važnost kamatnih stopa, sve veći značaj za privlačenje kapitala ima tzv. stopa povraćaja. Ako je naše tržište kapitala u posljednjih nekoliko godina bilo i važan socijalni jastuk, i pomoglo mnogim građanima da riješe neke svoje materijalne i investicione probleme, sada sve više treba da bude signal prosperitetne ekonomije. Očekujem da će investicioni bum o kojem sam govorio imati za posljedicu buđenje cijena akcija na tržištu kapitala. Tome će doprinijeti i novi institucionalni igrači, kao što su osiguravajuća društva, kojih u Crnoj Gori ima sve više, potom investicioni i penzioni fondovi. Isto tako, očekujemo da će doći do otvaranja sadašnjih investicionih fondova, što će ih primorati na veće investicije u kompanije iz njihvoog portfolia.

Vlada će nastaviti sa mjerama podrške u funkciji jačanja stabilnosti i razvoja bankarskog sistema, kao i supervizije svih segmenata finansijskog tržišta.

Razvoj kominikacija, infrastrukture, energetike, turizma i ostlih oblasti o kojima sam govorio su osnova i za rješavanje problema regionalnih razlika u Crnoj Gori.

II REGIONALNI RAZVOJ

Vlada će posebnu pažnju posvetiti regionalnim programima razvoja u cilju dinamiziranja privrednih aktivnosti u sjevernom dijelu države.

U tom pogledu, Vlada Crne Gore će:

1. Obezbijediti sistemski pristup rješavanju problema neuravnoteženog regionalnog razvoja, i u tom smislu:

- preispitati potrebu donošenja novog Zakona o regionalnom razvoju;
- utvrditi metodologiju stepena razvijenosti opština i regiona;
- početi sa pripremom Nacionalnog razvojnog plana i primijeniti aktuelne statističke standarde regionalizacije (NUTS 1 i NUTS 2);
- definisati modalitete institucionalne podrške (Fond za regionalni razvoj i sl.);

2. Preispitati sistemski mehanizam podrške, i na bazi toga predložiti dodatne mjere u okviru budžetske politike, politike ekonomskih odnosa sa inostranstvom, demografske politike i dr.;

3. Obezbijediti uvid u sektorski sistem mjera podrške razvoju manje razvijenih regiona preko resornih ministarstava.

4. Sprovesti institucionalne, organizacione, tehničke, edukativne i druge mjere za korišćenje mogućnosti finansiranja projekata iz okvira IPA sredstava, donatorskih sredstava i kreditnih linija kojim se pod povoljnim uslovima podstiče razvoj manje razvijenih regiona.

U konkretnoj ravni, pored izgradnje auto puta i novih izvora energije, prioritet će biti:
- Završetak dionice Žabljak-Šavnik kroz tunel Ivica na putu Risan - Žabljak;
- Projekat integralne valorizacije Bjelasice;
- Priprema projekta integralne valorizacije Plavskog basena i Pešterske visoravni (dijela koji pripada Crnoj Gori).

III REFORMA UPRAVE I PRAVOSUDJA

Pitanje daljeg razvoja demokratije – unapredjenje pravde, slobode i bezbjednosti biće u vrhu prioriteta u radu Vlade. U ovoj oblasti, poseban značaj će se pridavati vladavini prava i jačanju institucija – poboljšanju njihove funkcionalnosti, kompetentnosti, efikasnosti i odgovornosti.

Državna uprava

Vlada će posvetiti najveću pažnju unapredjenju rada administracije i njene odgovornosti u sprovodjenju zakona. Mora se bitno unaprijediti jednakost gradjana pred institucijama, otvorenost procesa donošenja odluka i javna odgovornost kadrova iz državne i lokalne uprave i institucija.

U tom cilju, intenziviraće se sprovođenje reforme državne uprave, na principima: decentralizacije; depolitizacije; profesionalizacije; racionalizacije; otvorene, odnosno transtparentne Vlade.

Sprovešće se Akcioni plan reforme lokalne samouprave za 2008. godinu, nastaviti zakonodavna aktivnost (uključujući donošenje Zakona o ratifikaciji Evropske povelje o lokalnoj samoupravi) i usaglašavanje sektorskih zakona koji su u vezi sa poslovima lokalne samouprave.

Vlada će posebnu pažnju posvetiti daljem razvoju i osposobljavanju državne uprave za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma, kao i okončanju pregovora o pristupanju Crne Gore STO u ovoj godini. To se posebno odnosi na institutucije u oblasti carine i trgovine, što uključuje i politiku konkurencije i državne pomoći, statistiku, javne nabavke, tehničke propise i standarde, zaštitu intelektualne svojine, zaštitu potrošača, kao i jačanje kapaciteta svih inspekcijskih službi. Vlada će početi i sa uvođenjem Decentralizovanog sistema upravljanja fondovima EU, i to za sve komponente IPA programa.

U ovom okviru, Vlada će, takođe, biti posvećena: unapredjivanju informacionih i upravnih veza i postupaka između upravnog sistema države na centralnom nivou i upravnih sistema na lokalnom nivou; deregulaciji, liberalizaciji i daljoj privatizaciji javnih službi; jačanju kapaciteta finansijskog upravljanja državnih organa; postepenom uvođenju strateškog planiranja na svim nivoima; kontinuiranom uvođenju informacione tehnologije u državnu upravu – e-Government; sistematskom razvoju ljudskih resursa u državnoj upravi.

Vlada će nastaviti i sa realizacijom programa usmjerenih na izgradnju državnih evidencija i informatičko statističkog uredjenja Crne Gore kroz programe informatičkog društva, posebno:

- Elektronskog katastra;
- Centralnog registra stanovništva;
- Elektronske uprave;
- Školstva sa obezbijedjenom ICT logistikom;
- Objedinjene naplate poreza i doprinosa.

Vlada će odlučno raditi na stvaranju svih neophodnih pretpostavki za uspješan početak i funkcionisanje Regionalne škole za državnu administraciju (ReSPA), koja će sprovoditi programe obuke službenika iz Crne Gore i regiona. Radi se o izuzetno značajnom projektu za evropsku integraciju Crne Gore i država regiona.

Reforma pravosuđa

Neophodna je potpuna i brza realizacija započetih programa reforme i stvaranje uslova za jačanje nezavisnosti, profesionalnosti i efikasnosti sudstva.

U tom cilju, Vlada će u punoj mjeri biti posvećena implementaciji Strategije reforme pravosuđa (2007- 2012) i Akcionom planu za njenu implementaciju.

U narednom periodu će se preduzeti aktivnosti na ostvarenju efikasnije zaštite prava na suđenje u razumnom roku.

Izvršiće se revizija krivičnog zakonodavstva, kao i zakonodavstva u oblasti prekršaja i u odnosu na maloljetnike, donošenjem posebnih zakona. Takođe, pooštriće se mjere u cilju efikasnije borbe protiv narkomanije, kao i bitnog poboljšanja bezbjednosti u saobraćaju.

Podsticaće se alternativni načini rješavanja građanskih i privrednih sporova, prenijeti određene nadležnosti sudova na druge organe i službe, izvršiti realizacija programa rješavanja zaostalih predmeta u sudovima, sprovesti program razvoja ljudskih resursa . Takođe, uspostaviće se adekvatan sistem sudskih izvršitelja radi ubrzanja postupka, jačanja pravne discipline i smanjenja broja neizvršenih predmeta.

U cilju jačanja povjeranja u rad pravosudnih organa, u narednom periodu obezbijediće se bolja informisanost svih struktura, kroz uspostavljanje različitih modela komunikacije sa strankama, kako bi se u potpunosti upoznali sa sudskim postupkom i načinom da se on okonča.

Implementiraće se projekat Pravosudnog informacionog sistema, što će doprinijeti efikasnijem radu pravosudnih organa, lakšem pristupu zainteresovanih stranaka, znatno većem stepenu preciznosti analiza i statistike.

Ojačaće se kapaciteti Ministarstva pravde i pravosudnih institucija u dijelu usaglašavanja propisa sa pravom EU, kao i međunarodne pravne pomoći i saradnje sa međunarodnim pravnim institucijama.

Takođe, planira se koncentracija nadležnosti za djela organizovanog kriminala i korupcije, kao i uvođenje efikasnih istražnih mehanizama, i mehanizama oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom.

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ostaje jedan od ključnih prioriteta Vlade. Neposredna odgovornost Vlade je stvaranje uslova za poboljšanje rada i odgovornosti policije, posebno u predistražnom postupku, kao i drugih organa koji se bave sprovodjenjem zakona i borbom protiv korupcije i kriminala.

Vlada će, do kraja 2008, u potpunosti realizovati mjere Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U dijelu zakonodavne aktivnosti, potrebna je hitna priprema sljedećih zakona:

- Zakona o krivičnom postupku, kojim se uvodi institut tužilačke istrage i stvaranje materijalnih pretpostavki za njegovu brzu implementaciju;
- Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju
- Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini;
- Novog Zakona o sprječavanju konflikta interesa u obavljanju javnih funkcija.

Pored usvajanja novog zakonodavstva, akcenat će biti na punoj implementaciji svih zakona relevantnih za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i druge mjere, kao što su:

- Dalja deregulacija gdje god je to moguće;
- pojednostavljenje procedura i uklanjanje administrativnih barijera u pružanju svih oblika javnih usluga, u cilju eliminisanja potencijalnog prostora za korupciju;
- Dalje unapređenje zakonskih rješenja i procedura u oblasti javnih nabavki, u skladu sa standardima EU, kako bi se obezbijedila puna transparentnost i pooštrila kontrola u sprovođenju postupka javnih nabavki na državnom i lokalnom nivou;
- Jačanje prevencije i pune inspecijske kontrole svih aktera na finansijskom tržištu, u cilju sprečavanja upotrebe finansijskih sredstava za pranje novca stečenog iz kriminalnih aktivnosti uopšte, a naročito iz kriminalnih aktivnosti povezanih sa drogom, kao i sprečavanja finansiranja terorizma, saglasno obavezama iz SSP;
- Pooštravanje radne i krivične odgovornosti za uključenost u korupciju u javnoj upravi, pored ostalog, kroz jačanje sektora za internu kontrolu u svim nadležnim institucijama, kao i izvještavanje o broju sprovedenih istraga, preduzetim disciplinskim mjerama i procesuiranim istragama datim na dalje postupanje nadležnom državnom tužiocu;

- Stvaranje povoljnih uslova za investiranje i preduzetništvo mora pratiti i poboljšanje kontrole ukupne zakonitosti i pravilnosti njihovog rada i poslovanja.

Polazeći od značaja sinhronizovanog djelovanja svih aktera u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, Vlada će podsticati punu saradnju izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u cilju efikasnijeg krivičnog gonjenja i pravosnažnog presuđenja. Efikasnost sprovođenja ovih politika nastaviće da se prati kroz aktivnosti Nacionalne komisije za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i Tripartitne komisije. Nacionalna komisija će redovno izvještavati o ostvarenom progresu, identifikovati karakteristične pojavne probleme i davati predloge u cilju efikasnog suzbijanja krivičnih djela sa elementima korupcije i organizovanog kriminala.

Vlada će posebnu pažnju posvetititi aktivnijem uključivanju Parlamenta, u skladu sa usvojenom parlamentarnom Rezolucijom o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kojom je obezbijeđena jedinstvena politička podrška crnogorskog društva za odlučno suzbijanje ovih krivičnih djela. Takođe, i civilnog sektora. Uspostavljanje kvalitetnije komunikacije sa domaćom i međunarodnom javnošću doprinijeće i cjelovitijoj prezentaciji aktivnosti i rezultata države u ovoj oblasti.

Vlada će nastaviti sa razvojem regionalne i međunarodne saradnje, što uključuje i dalju ratifikaciju međunarodnih konvencija, iz kojih proizilazi harmonizacija domaćeg zakonodavstva. Ovo se odnosi i na konvencije kojima je Crna Gora već pristupila.

Vlada će, takođe, biti posvećena punoj implementaciji svih obavezujućih preporuka iz Izvještaja Savjeta Evrope (GRECO) i, shodno preuzetim obavezama, do kraja maja ove godine, izvijestiti o stepenu njihove implementacije, kao i o primjeni međunarodnih anti-korupcijskih standarda.

IV LJUDSKA PRAVA I ZAŠTITA MANJINA

Ustav Crne Gore daje pravnu osnovu za promovisanje, jačanje i unapređenje zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, i potvrđuje obavezu Crne Gore da poštuje međunarodne standarde u tom kontekstu. Gotovo polovina članova Ustava se odnosi na ljudska prava i slobode, kao i prava manjina, čime je normativno potvrđen njihov značaj.

Pored osnovnih ljudskih prava i sloboda, u cilju zaštite ukupnog nacionalnog identiteta, Ustav i zakoni Crne Gore garantuju manjinama i set dodatnih prava i sloboda, koje mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima, i zabranjuju asimilaciju pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Vlada će raditi na stvaranju svih neophodnih pretpostavki za dosljednu implementaciju ustavnih rješenja, kroz usklađivanje i razvoj zakonodavnog i institucionalnog okvira, i politika u ovoj oblasti.

V KULTURA I SPORT

U narednom periodu, preduzeće se potrebne aktivnosti na očuvanju i promociji kulturne baštine, kao i afirmaciji stvaralaštva, u skladu sa najvišim evropskim standardima. U tom cilju, usvojićemo nacionalnu Strategiju i Zakon o kulturi, i obezbijediti finansijske i druge pretpostavke za njihovu implementaciju. To dalje znači afirmaciju struke i profesionalizma, kao osnov reformisanja državnih institucija kulture. Takođe, i razvijanje kulturne posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Afirmisanje onoga što je naša kulturna specifičnost i investicije u kulturu moramo razumjeti kao investiciju u našu evropsku i međunarodnu integraciju.

Vlada će dodatnu pažnju, takođe, posvetiti afirmaciji sportskih potencijala i dostignuća na medjunarodnom planu. Crna Gora je već punopravna članica Međunarodnog olimpijskog komiteta, evropskih i svjetskih asocijacija. Takođe, Crna Gore je u svim granama sporta već prepoznata na međunarodnoj mapi. Međutim, potrebno je da još snažnije valorizujemo potencijal sporta za približavanje Crne Gore svijetu. Isto tako, moramo dalje podsticati sport u školama i univerzitetima, s obzirom na njegov doprinos razvoju zdravlja nacije, kao i prevenciji socio-patoloških pojava među mladima.

VI SPOLJNOPOLITIČKI PRIORITETI

U skladu sa svojom ustavnom pozicijom, Vlada će nastaviti dosljednu realizaciju definisanih spoljnopolitičkih prioriteta. Oni su tako trasirani, da će to u dužem periodu biti politika ne samo ove, nego i budućih vlada. Evropske i evroatlantske integracije, tj. vrijednosti i standardi na kojima se temelje, su više od politike. Rekao bih da to kratkoročno i dugoročno gledano postaje, i sve će više postajati filozofija življenja u Crnoj Gori. Regionalna saradnja i razvoj dobrosusjedskih odnosa sa svima je takođe u toj ravni, i preduslov za dostizanje ovih strateških ciljeva. Isto tako, i bilateralna saradnja sa tzv. malim zemljama u evropskim okvirima, ali i sa ključnim evropskim i svjetskim faktorima. Crna Gora će dosljedno biti posvećena realizaciji svih međunarodnih obaveza koje proističu iz članstva u mnogobrojnim međunarodnim organizacijama i asocijacijama. U fokusu Vlade biće i definisanje nove politike, utvrđivanjem Strategije dugoročne saradnje sa dijasporom.

Crna Gora svakako ne može ostati po strani kada je u pitanju rasplet višedecenijske kosovske drame. Pozicija Crne Gore u odnosu na kosovski proces poznata je svima, i na domaćoj i na međunarodnoj sceni. Mi smo preferirali dogovor Beograda i Prištine, uz posredovanje međunarodne zajednice, ničim ne prejudicirajući ishod pregovora. I danas smatramo da je to bilo najbolje rješenje za same učesnike procesa, za region u cjelini, i za sve međunarodne faktore koji su više ili manje involvirani u ovaj proces. Poznato je čime su rezultirali ti pregovori. U postojećoj situaciji, nakon odluke kosovskog Parlamenta 17. februara ove godine, pokazalo se da je Crna Gora vodila konzistentnu i dosljednu politiku u odnosu na ovaj posljednji preostali problem u regionu. Shodno takvom pristupu, mi ćemo pratiti dalji razvoj događaja, uvažavajući, prije svega, potrebu učvršćivanja unutrašnje stabilnosti Crne Gore, i našu posvećenost izgradnji najboljih mogućih odnosa sa Srbijom, kao i sa Kosovom, i sa svim susjedima i državama regiona. U skladu sa tim, kada za to dođe vrijeme, donijećemo odluku na liniji uvažavanja, prije svega svojih nacionalnih i državnih interesa, i naše trajne evropske i evroatlantske integracije.

Poštovani poslanici,

Realizijući sve naprijed navedene aktivnosti Vlada će dati dopunski impuls procesu dinamične integracije Crne Gore u evropske i evroatlanske strukture. Na ovom putu, od velikog je značaja i očekivano pristupanje Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji tokom ove godine. Takođe, i efikasno okončanje započetog dijaloga o ukidanju viza, kroz dosljedno ispunjavanje preporuka i uslova EU, kako bi Crna Gora u kratkom roku bila uvrštena na bijelu Šengen listu.

Detaljne reforme i aktivnosti koje Crna Gore treba da sprovode na planu implementacije SSP i ispunjavanju institucionalnih, političkih, ekonomskih i pravnih kriterijuma za pristupanje EU (tzv. Kopenhaški i Madridski kriterijumi) detaljno će se razraditi u Nacionalnom programu za integraciju Crne Gore u EU za period 2008- 2012. NPI će na sistematičan i sveobuhvatan način dati i realnu projekciju rokova, nosilaca aktivnosti, kao i potrebnih ljudskih i finansijskih resursa za njihovu realizaciju. NPI će razraditi i mehanizam praćenja i procjene kvaliteta implementacije evropske agende Crne Gore. Prema planiranoj dinamici, Vlada će ubrzo razmatrati nacrt ovog strateškog dokumenta, a tek nakon javne rasprave i konsultacija sa Parlamentom, pristupiti njegovom usvajanju.

Dinamičan demokratski i ekonomski razvoj Crne Gore, dalji rezultati u primjeni PS i SSP, jasan i realan Nacionalni program za evropsku integraciju, politički konsenzus potvrđen skupštinskom Rezolucijom o ispunjavanju obaveza u okviru SSP, konstruktivna politika Crne Gore u regionu i na međunarodnom planu, predstavljaju solidnu osnovu za planirano podnošenje zahtjeva Crne Gore za članstvo u EU u skorije vrijeme.

U procesu evroatlantskih integracija, prvi korak Vlade će biti usvajanje Prezentacionog dokumenta Crne Gore za Individualni partnerski akcioni plan NATO (IPAP), koji je izrađen u koordinaciji nadležnih ministarstava i u saradnji sa ekspertima NATO-a. Prezentacioni dokument za IPAP biće predstavljen u sjedištu NATO-a 11. marta ove godine. Odmah nakon predaje Prezentacionog dokumenta, Crna Gora će u saradnji sa NATO početi izradu IPAP plana, koji će proisteći iz prioriteta u sveukupnim reformama sadržanim u pomenutom dokumentu.

Vlada će nastaviti sa aktivnostima u okviru Parterstva za mir, kako bi na Samitu NATO-a početkom aprila u Bukureštu postala dio Intenziviranog dijaloga sa NATO.

Izradom IPAP-a i komunikacijom sa NATO u okviru Inteziviranog dijaloga, Crna Gora će steći preduslove da u što bržem roku postane članica Akcionog plana za članstvo NATO – MAP, tj. da postane zemlja kandidat za članstvo u ovoj organizaciji.

U narednom periodu, u cilju edukacije i informisanja javnosti i ostalih aktera, Vlada će nastaviti sa implementacijom Komunikacione strategije za evroatlantske integracije Crne Gore, tj. Akcionog plana za njenu implementaciju.

Poštovani poslanici,

Kada sam nakon trajnog rješavanja najvažnijeg pitanja državne politike Crne Gore – obnove crnogorske državnosti na demokratskom i fer referendumu, po najvišim evropskim standardima, 21. maja 2006. godine, i brzog međunarodnog priznanja Crne Gore, kao najmlađe države u Evropi i u svijetu, te nakon ubjedljive pobjede demokratskih proevropskih snaga na septembarskim izborima te godine – odlučio da se povučem sa državnih funkcija, nijesam ni slutio da ću biti prinuđen da promijenim svoju odluku. Posebno ne, nakon tako kratkog perioda. Razlozi za povlačenje premijera Željka Šturanovića, prvog Predsjednika Vlade nezavisne Crne Gore, dobro su poznati vama, crnogorskoj i široj javnosti. Siguran sam da dijelim mišljenje svih vas, kao i svih građana Crne Gore, upućujući mu najbolje želje za brzo ozdravljenje, i što brži povratak državnim poslovima, koje je veoma uspješno obavljao vodeći Vladu u proteklih godinu i tri – četiri mjeseca.

Visoke državne funkcije tokom svoje duge političke karijere, uvijek sam doživljavao kao najveću odgovornost i obavezu. Time sam bio motivisan i sada, prihvatajući kandidaturu za Premijera, praktično na pola mandata ove Vlade. Smatrao sam da ne mogu izbjeći primarnu odgovornost predsjednika vladajuće stranke za povjereni mandat za obavljanje odgovornih Vladinih poslova u najboljem interesu Crne Gore i njenih građana. Zajedno sa timom, koji je u najvećoj mjeri bio izbor premijera Šturanovića, timom koji je postigao zavidne rezultate na ostvarenju strateških evropskih i evroatlantskih ciljeva, na učvršćenju političke, makroekonomske i bezbjednosne stabilnosti u Crnoj Gori, koja je s razlogom od svih relevantnih međunarodnih faktora prepoznata kao pouzdan partner i stožer regionalne stabilnosti i uspješna evropska priča na Balkanu.

Sticajem istorijskih okolnosti vodio sam Vladu Crne Gore u posljednje dvije decenije u neizvjesnim vremenima, u doba dok je još bila u sastavu velike Jugoslavije i njenog traumatičnog raspada, zatim kao članica dvočlane federacije u SRJ, u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, kao i u referendumskom procesu kada smo gotovo nakon jednog vijeka stekli nezavisnost na miran i civilizovan način.

Danas preuzimam Vladu u do sada najpovoljnijem političkom i ekonomskom ambijentu, u kojem se nalazi mlada crnogorska država. To će biti nastavak jedne uspješne državne politike koju smo kontinuirano vodili tokom posljednje decenije. To je novi izazov za mene i za Vladu.

Pretpostavka uspjeha koji najavljujem jeste naše samopouzdanje, naša vjera da možemo. Uostalom, zašto mogu drugi, a ne mi? Moramo se osloboditi nedostatka ambicije i navike da sebe smatramo manje vrijednim od onih koji nam dolaze izvana. Moramo se osloboditi kompleksa lažnog cara Šćepana malog.

Očekujem vašu podršku, i izražavam punu spremnost Vlade za otvorenu i suštinsku saradnju sa Parlamentom, kao i sa svim ostalim relevantnim državnim institucijama, poslovnim i drugim asocijacijama, civilnim sektorom.

Poštovani poslanici,

Polazeći od toga da je proteklo tek nešto duže od godinu dana od izbora Vlade koju je vodio dosadašnji premijer Željko Šturanović, opredijelio sam se da vam predložim da nastavim posao sa aktuelnim sastavom Vlade. Dakle, predlažem da potpredsjednici Vlade i ubuduće budu:

– Prof. dr Gordana Đurović i prof. dr Vujica Lazović.

Takođe, predlažem za:
– Ministra inostranih poslova Milana Roćena
– Ministra finansija dr Igora Lukšića
– Ministra odbrane mr Bora Vučinića
– Ministra unutrašnjih poslova i javne uprave Jusufa Kalamperovića
– Ministra pravde Miraša Radovića
– Ministra za zaštitu ljudskih i manjinskih prava Fuada Nimanija
– Ministra zdravlja, rada i socijalnog staranja dr Miodraga Radunovića
– Ministra za ekonomski razvoj Branimira Gvozdenovića
– Ministra saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija prof. dr Andriju Lompara
– Ministra turizma i zaštite životne sredine Predraga Nenezića
– Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Milutina Simovića
– Ministra bez portfelja Suada Numanovića

Na upražnjeno mjesto ministra kulture, medija i sporta predlažem Branislava Mićunovića, dirtektora Crnogorskog narodnog pozorišta, dugogodišnjeg profesora glume na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, dobotnika Trinaestojulske nagrade.

Takođe, na upražnjeno mjesto ministra prosvjete i nauke predlažem prof. dr Sretena Škuletića, redovnog profesora na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, prorektora Univerziteta za međunarodnu saradnju.

Poštovani poslanici,

U Vladi, i meni kao njenom predsejdniku, imaćete partnera otvorenog za saradnju i inicijative po svim pitanjima od značaja za ostvarivanje naših strateških ciljeva, odnosno za bolji život naših građana.

Zahvaljujem i očekujem vašu podršku predloženom programu i sastavu Vlade Crne Gore.

PRILOG

KAPITALNI PROJEKTI – PLANIRANA DINAMIKA REALIZACIJE

1. Auto-put Bar-Boljari (prva dionica Podgorica-Mateševo)- Planirano je da Vlada do kraja aprila obezbijedi neophodnu dokumentaciju za početak gradnje ovog auto-puta, da tokom maja raspiše medjunarodni tender za izbor izvodjača radova, i da tokom septembra ove godine zaključi ugovor i izvodjača uvede u posao.

Obim sredstava za realizaciju ove dionice je iznad 500 mil.E.

2. Novi energetski izvori: Vlada će u četvrtom kvartalu o.g. donijeti odluke i stvoriti uslove za raspisivanje medjunarodnog tendera za izbor partnera u gradnji novog energetskog izvora u Crnoj Gori putem koncesije. Odluku o izboru prioriteta (gradnja TE u Pljevljima, hidroelektrana na Morači ili eventualno, nekog trećeg izvora) Vlada će donijeti u predvidjenom roku, nakon odgovornog sagledavanja svih aspekata ovog pitanja u saradnji sa kompetentnim medjunarodnim subjektima.

Obim sredstava za ove projekte definisan je Strategijom razvoja energetike: blok 2 TE Pljevlja 175 mil.E,HE na Morači 430 mil.E.

3. Regionalni vodovod za Crnogorsko primorje - Vlada će stvoriti uslove da se projekat Regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje završi do kraja 2009.godine – najkasnije u prvoj polovini 2010. godine.

Obim sredstava angažovanih u ovom projektu je iznad 50 mil.E.

4. Izgradnja deponija čvrstog otpada i rješavanje problema otpadnih voda- Vlada će obezbijediti svu neophodnu pomoć lokalnim samoupravama u pripremi projektno-planske dokumentacije, kako bi se do kraja 2008. godine stvorili uslovi za početak radova kvalitetnog zbrinjavanja čvrstog otpada i otpadnih voda. Realno je da se izgradnja deponija čvrstog otpada (uz ažurno postupanje lokalnih samouprava) završi do kraja 2009.godine. Takodje, realno je da najvažniji poslovi na zbrinjavanju otpadnih voda u opštinama Crnogorskog primorja budu obavljeni u istom roku.

Obim sredstava na ovim projektima: čvrsti otpad 45 mil.E, otpadne vode za opštine primorja 50 mil.E (za izradu postrojenja).

5. Turistički projekti - Vlada će u februaru i prvoj polovini marta raspisati medjunarodne tendere za ispoljavanje interesovanja investitora za učešće u jednom broju velikih turističkih projekata (Ada, Velika plaža, Valdanos, nekadašnja vojna imovina u Kumboru, Bigovu i na Žabljaku ...), uz osnovni koncept dugoročnog zakupa zamljišta i dominantnost hotelskih kapaciteta visoke kategorije na tim lokalitetima. Nakon tromjesečnog trajanja ove sondaže zainteresovanosti i lobiranja kod svih važnijih ino investitora moguće je da se tenderi za izbor partnera obave početkom drugog polugodja o.g. i da se na jesen otpočne sa gradnjom. Obim sredstava koji će angažovati ove projekte je više milijardi eura.

6. Izrada projekta integralne valorizacije Bjelasice. Realno je da se tokom aprila raspiše tender za izbor obradjivača Plana posebne namjene – Bjelasica, kojim bi nekoliko lokacija bilo razradjeno do nivoa detaljnog urbanističkog plana.

PROJEKCIJE OSNOVNIH PARAMETARA EKONOMSKOG RAZVOJA

Cilj dinamičnog i održivog ekonomskog razvoja je viši nivo životnog standarda svakog građanina.

Ostvarenje ovoga cilja biće moguće na osnovu održavanja dinamičnog rasta BDP. Po procjeni Vlade, BDP će na kraju 2009. godine biti oko 3.000 mil. eura, što znači rast od oko 40% za protekle tri godine.

Učinci na ovom planu biće mjerljivi:

- Daljim ubrzanim rastom zaposlenosti. U Crnoj Gori je u 2006. godini broj zaposlenih iznosio 150. 800. Realna je projekcija da na kraju 2009. godine u Crnoj Gori bude oko 180.000 zaposlenih. To znači, za tri godine, rast od oko 30. 000 novozaposlenih ili preko 20%. Povećanje zaposlenosti, kroz otvaranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta, vodiće daljem padu nezaposlenosti, koja se, do kraja 2009. godine, projektuje na na oko 24.000 nezaposlenih lica. Taj rezultat dovešće Crnu Goru u zonu stope nezaposlenosti koju imaju neke od danas najrazvijenijih država u Evropi. Perspektiva je da se tokom sledećeg četvorogodišnjeg perioda u Crnoj Gori, u najvećoj mjeri, riješi problem strukturne nezaposlenosti, odnosno da se stvore uslovi da svi koji imaju potrebna znanja i vještine mogu računati na kvalitetna radna mjesta;

- Rastom plata. Prosječna neto plata u Crnoj Gori 2006.godine (u vremenu formiranja Vlade) iznosila je 282 €. Na kraju 2007. godine povećana je na 376 €. Na kraju 2009. godine prosječna neto plata iznosiće najmanje 515 €. To znači da će prosječna neto plata u Crnoj Gori za tri godine porasti za 82%;

- Rastom penzija i primanja po osnovu prava iz oblasti socijalne i dječije zaštite.