E pa super sto si to sad podelio sa nama. Znaci ovde je lepo slucaj iz prakse kako se to resavalo u BIH. Tako nije bilo u Hrvatskoj i nemoj da pises neistine. Kako sam ja mogao ili bilo ko da podnese zahtev za otkup kada cim sam izasao odmah je neko provalio u stan i uselio se. I to znam da je bio pripadnik HVO. Cuo sam posle da su i njega isterali i uselili nekog iz mup-a, sto posto samo zato sto je ovaj imao jacu vezu. Nemojte tu da mi kao papagaji ponavljate sta pise u zakonu i kako se to resava po zakonu. Ja pricam o praksi, o realnom zivotu. A ja sigurno ne bih uradio kao sto je tvoj otac, jer to je ipak bila njegova imovina za koju je radio i zrtvovao se, kao i svi za svoje.

A sto se tice onih preseravanja gore, ti si prvi zapoceo sa pricama ko je nama porusio kuce, kao da i vi niste nama. I non stop provlacis na kvarno izjave tipa oruzana pobuna i sl, a ja sve to precutim. Tako da...

budući da se radilo o stanu u zagrebu i kako sam laički pokušao nikši objasniti kako sada situacija s tim stoji ali on ne prihvaća takav odgovor i čini mi se da je sam kriv što mu se to dogodilo jer se eto 2006. sjetio tražiti nešto što je mogao tražiti do 1996. (mislim i u ovih 10 godina mogao si se već, u ambasadi ili negdje, raspitati kakve sada sve pravne mogućnosti postoje da ti se ipak omogući da konzumiraš svoje pravo na otkup društvenog stana) navest ću dva primjera mojih prijatelja srba (iz zagreba) i njihova iskustva sa otkupom stana

prvi prijatelj je u sličnoj situaciji kao i nikša, starci su mu razvedeni, stari mu je hrvat a stara je srpkinja iz banije, njeni su izbjegli u banja luku gdje i sada žive, on živi sa starom i bratom u stanu za koji su u roku podnijeli zahtjev za otkup i kojeg normalno otplaćuju, nikada nikakvih problema nisu imali. čak sam i ja sređivao njenoj rodbini neke papire za kuću u petrinji koju su ostavili nakon odlaska u banja luku.

drugi prijatelj, kojeg sam nekoliko puta spomenuo na ovom forumu, je srbin i njegovi roditelji su srbi rođeni u srbiji, dok su on i sestra rođeni u zagrebu, ima pravo srpsko ime i prezima i ne možeš fulati šta je, cijelo vrijeme rata je bio u zagrebu i on i njegova obitelj, navijao je i navija za zvezdu, kad smo bili klinci on je po ulazu šarao zvezda a mi dinamo, nikada nikakvih problema nije imao niti on niti njegova obitelj, i oni također otplaćuju svoj stan kojeg je stari dobio od firme

tako da eto ja iz vlastitog iskustva govorim da ako si htio mogao si otkupiti društveni stan, dakle ako si htio i ako si hrvatsku shvaćao kao svoju domovinu i ako si u njoj namjeravao živjeti
pa čak i da nisi mogao si se potruditi pa se oko toga angažirati ranije a ne 10 god. nakon

Umorni, ja sam mislio da smo se dogovorili da se ne obracamo jedno drugome i molio bih da to postujes da ne bi...
Sto se tice ovoga sto si napisao, nisam ja debil koji se sad setio da trazi svoja prava, ja ucestvujem u raspravi, debati na ovu temu. Veoma sam ja dobro upoznat kako sve to deluje u praksi i koje su mi sanse. Ponavljam, ucestvujem u debati.

I jos jednom ako nisi shvatio, nemoj da mi se obracas, nemoj da odgovaras na moje postove, i nemoj da uzimas moje ime u usta, ionako ne znas da procitas. Kao sto si i sam naveo to je moje pravo. Ako ga prekrsis znas sta ti sledi...

kao prvo nisam ti se obraćao, sada ti se obraćam, pričao sam općenito, nisam citirao na šta ti odgovaram jer ne odgovaram tebi, pišem općenito (ako ti nije jasno ponovo pročitaj)

drugo spomenuo sam tvoje ime u kontekstu jer je tebi bio upućen onaj odgovor o baki i kolačima, ponavljam nisam se tebi direktno obraćao

treće šta mi to molim te slijedi? tužit ćeš me razredniku?

Znas ti dobro sta ti sledi... 

 

evo nikšica ja sam se potrudio i pronašao ti sve podatke za tvoj slučaj, pažljivo sve pročitaj i mislim da je time ova tema zaključena


Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi

Rok za podnošenje zahtjeva bio je otvoren do 30. rujna 2005. godine.

Ukoliko ste bili nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi IZVAN područja posebne državne skrbi, nažalost više ne možete podnijeti zahtijev. Informacije koje slijede odnose se na podnositelje zahtijeva podnesenih do gore navedenog datuma.

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi izvan područja posebne državne skrbi. Da li će mi stanarsko pravo biti vraćeno s tim da mogu otkupiti stan pod povoljnijim uvjetima iz 1990-tih godina?

Ne, stanarsko pravo vam ne može biti vraćeno niti možete dobiti naknadu za njegov gubitak.

Stanarsko pravo više ne postoji kao pravni institut u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zakon o najmu stanova iz 1996. ukinuo je stanarska prava te dodijelio status najmoprimca osobama koje nisu privatizirale stan iz različitih razloga.

Međutim, možete podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS). Više o tome može se saznati iz pitanja koja slijede.

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi izvan područja od posebne državne skrbi i želio bih podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje, kakav je postupak, kakvi stanovi su dostupni, te hoću li moći dobiti stambeno zbrinjavanje u mjestu u kojem sam prebivao prije rata?
Pravni okvir

Zaključkom kojeg je donijelaVlada Republike Hrvatske u lipnju 2003. godine2 i Provedbenim planom3 koji je uslijedio nakon toga stvoren je mehanizam za osiguravanje stambenog zbrinjavanja bivšim nositeljima stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi.

Premda ti dokumenti nemaju status zakona, oni u ovom trenutku pružaju najrealniju mogućnost osiguravanja stambenog zbrinjavanja za bivše nositelje stanarskih prava u Hrvatskoj. Ti dokumenti odnose se na osobe izbjegle iz Republike Hrvatske, a koje bi se željele vratiti i ostati živjeti u Hrvatskoj, kao i na one bivše nositelje stanarskih prava koji su ta prava izgubili, a nikada nisu napustili Hrvatsku u kojoj žele i ostati.

Drugi osnovni uvjet za ovo pravo je da podnositelj zahtjeva nije vlasnik ili suvlasnik neke druge obiteljske kuće ili stana na teritoriju bivše Jugoslavije, odnosno da kuću ili stan nije prodao, poklonio ili otuđio nakon 8. listopada 1991. godine te da nije stekao pravni položaj zaštićenog najmoprimca. Moguće je podnijeti samo jedan zahtjev u ime svih članova bivšeg kućanstva.


Postupak

Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje na popunjenom propisanom obrascu trebaju se dostaviti:

a)   osobno Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice (RUPPI), hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu4 ili uredu UNHCR-a ili nevladinoj organizaciji koja za UNHCR prikuplja zahtjeve,
ili

b)   preporučenom poštom šalju se Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka /Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice (10000 Zagreb, Radnička cesta 22/I), odnosno hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu.

Zahtjev mora biti na propisanom obrascu na papiru A3 formata. Međutim, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu Ministarstvo) / Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice (u daljnjem tekstu Uprava) također će zaprimati i obrađivati zahtjeve podnesene na formatu A4 ako zahtjev sadržajno odgovara propisanom obrascu i svi papiri budu spojeni, zapečaćeni te ovjereni od javnog bilježnika, odnosno ako svaki papir bude ovjeren od javnog bilježnika ili od strane nadležnog suda u Srbiji i Crne Gore te Bosni i Hercegovini.

Prateća dokumentacija koju je potrebno podnijeti sastoji se od sljedećeg:

    * Preslika (fotokopija) osobnih dokumenata za punoljetne osobe, odnosno rodnog lista ili domovnice za maloljetne članove obitelji.
    * Podaci odnosno dokaz o ranijem boravku u stanu nad kojim je ukinuto stanarsko pravo (ugovor/rješenje o korištenju/dodjeli stanarskog prava koji se može dobiti nakon zahtjeva podnesenog arhivi; sudska odluka o prestanku stanarskog prava, itd.) Vi trebate dati podatke o stanu koji ste koristili (adresu stana), dok će spomenute dokaze pribaviti Uprava po službenoj dužnosti. U slučaju da posjedujete neki od navedenih dokaza možete ih priložiti uz zahtjev što bi trebalo ubrzati rješavanje zahtjeva.
    * Izjava u kojoj podnositelj zahtjeva izražava svoju želju da se vrati i živi u Hrvatskoj.
    * Izjava da podnositelj zahtjeva ne posjeduje imovinu na teritoriju bivše SFRJ.

Napomena: Posljednje dvije izjave su sastavni dio tipskog obrasca i trebaju se ovjeriti kod javnog bilježnika odnosno, ako se podnositelj zahtjeva nalazi izvan granica RH, kod drugog nadležnog tijela - nadležni općinski sud u Srbiji i Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.
Javnobilježničke pristojbe

Prema Zakonu o područjima od posebne državne skrbi svi podnositelji zahtjeva oslobođeni su plaćanja javnobilježničke pristojbe. Međutim, podnositelji zahtjeva moraju platiti javnobilježničku nagradu, osim ako ne postoji dokaz o ugroženom socijalnom statusu podnositelja zahtjeva (potvrda poreznog ureda, odnosno zavoda za zapošljavanje, odnosno dokument o mirovini, i sl.)

Uzmite u obzir da nećete biti oslobođeni od plaćanja javnobilježničke nagrade ukoliko ste vlasnik imovine.
Vrsta dostupnog stambenog zbrinjavanja

Korisnici imaju na raspolaganju sljedeće opcije:

    * Dobivanje u najam stana u državnom vlasništvu. Ugovor o najmu zaključuje se između Ministarstva, odnosno Uprave i korisnika stambenog zbrinjavanja i to na neodređeno vrijeme, premda postoji i mogućnost zaključivanja ugovora o najmu i na određeno vrijeme. Kao i za korisnike stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, iznos najamnine odgovara takozvanoj “zaštićenoj najamnini” (1,52 kuna po m2).
    * Kupnja stana po povoljnim uvjetima prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji - cijena takvih stanova manja je od tržišne, oko 60-posto od tržišne vrijednosti stana.

Napomena: Ta cijena je, međutim, daleko veća od cijene koju su plaćali bivši nositelji stanarskih prava tijekom 1990-tih prema Zakonu o prodaji stanova nad kojima su postojala stanarska prava. Kupnja stana pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih znači da pravo na kupnju stana iz takozvanog Programa društveno poticajne stanogradnje imaju svi financijski sposobni građani Republike Hrvatske čiji su mjesečni prihodi triput veći od mjesečne rate kredita. Kupac odmah plaća 15% od procijenjene vrijednosti stana, dok preostalih 85% kreditira banka, država i lokalna samouprava preko bankovnog kredita. Najduži rok za otplatu kredita putem rata je 30+1 godinu uz prosječnu kamatnu stopu od 4%. Također je moguće odgoditi otplatu kredita za jednu godinu.

Broj kvadratnih metara stana koji će biti dodijeljeni korisniku stambenog zbrinjavanja, kako radi najma tako i radi kupnje, utvrđuje se prema odredbama Zakona o obnovi, što znači 35 m2 plus 10 m2 za svakog dodatnog člana obitelji.   

Mogućnost dobivanja stana u mjestu prebivališta prije rata

Prema usvojenim propisima Vlade Republike Hrvatske, većina će korisnika biti stambeno zbrinuta u mjestu njihovog prebivališta prije rata, međutim mogući su i neki izuzeci. To znači da nema garancije da će se stan osigurati u mjestu prebivališta prije rata. To se poglavito odnosi na općine u kojima je već izvršena raspodjela predratnih stanova, te gdje iz različitih razloga, nije planirana ili predviđena izgradnja stanova u skladu sa Zakonom o društveno poticajnoj stanogradnji. U Provedbenom planu predviđeno je da će stanovi biti osigurani “prije svega u onim područjima Republike Hrvatske (gradovima i općinama) u kojima su takve osobe prebivale, odnosno koristile stanove u društvenom vlasništvu”. Ukoliko to ne bude moguće, stanovi će se osigurati u drugim područjima Republike Hrvatske. Ukoliko korisnik s pravom na stambeno zbrinjavanje ne želi biti smješten izvan općine odnosno grada njegovog ranijeg prebivališta, on se može odlučiti da čeka dok se stambeno zbrinjavanje ne osigura u području njegovog ranijeg prebivališta.

Moram li imati hrvatsko državljanstvo da bih mogao imati pravo na stambeno zbrinjavanje?

Ne posjedovanje hrvatskog državljanstva ograničava pravo na stambeno zbrinjavanje u pogledu vrste smještaja koji korisnik može dobiti, odnosno najma ili kupnje stana. Državljanstvo je preduvjet za opciju kupnje stana, međutim ne i za opciju najma stana, tako da se mogu prijaviti svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo ili status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj.

Pravo na kupnju stana je međutim, prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji, ograničeno samo na hrvatske građane. Misija OESS-a zagovara proširenje ovog prava i na one koji imaju status stranaca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, odnosno i na one koji su obnovili taj status u skladu s člankom 115. Zakona o strancima (za više informacija o članku 115. pogledajte pod poglavlje Statusna prava/državljanstvo). 
Sažetak


    * Stanarsko pravo ne može biti vraćeno niti možete dobiti naknadu za njegov gubitak.
    * Kao bivši nositelj stanarskog prava možete podnijeti zahtjev za dobivanje stambenog zbrinjavanja izvan PPDS-a.
    * Uvjeti:
      o    Podnositelj ne smije biti vlasnik ili suvlasnik nekretnine na teritoriji bivše Jugoslavije, da kuću/stan nije otuđio, prodao ili poklonio nakon 8. listopada 1991 godine, i da nema status zaštićenog najmoprimca.
      o    Samo je jedan zahtjev dopušten u ime svih članova bivšeg kućanstva.
      o    Rok za podnošenje zahtjeva je bio do 30. lipnja 2005. godine.

    * Postupak: zahtjev za stambeno zbrinjavanje (koji se nalazi na kraju ovog vodiča) s pratećom dokumentacijom i ovjeren kod javnog bilježnika (za SCG i BiH kod nadležnog suda) treba se dostaviti osobno ili preporučenom poštom RUPPI-u, UNHCR-u, Ministarstvu, Upravi, ili hrvatskim konzulatima.
    * Postoje dva modela stambenog zbrinjavanja: najam i kupnja.
      o    Hrvatsko državljanstvo je preduvjet za kupnju stana, ali ne za najam.
      o    Većina korisnika će biti stambeno zbrinuta u mjestu njihovog prebivališta prije rata, ali moguće su i iznimke.

Kako to nije bilo u Hrvatskoj,tamo si takodje imao rok ljepo ti je eto napisao Umorni do koje godine si mogao predati zahtjeve to nije ucinjeno i ciao amigo...i vidim iz slucajeva od Umornog da ima i Srba koji su normalno mogli da odkupe i dalje da zive u svome stanu...to sto ti i tvoja mama od straha ste pobjegli pa mozda o tome u to vrijeme niste niti razmisljali i cak mozda niste ni znali to ti ja a ni vecina ovdje nisu krivi...imao si rok pod kojem si mogao dati zahtjev,nisi dao..i sta ima dalje pricati...To oko stana da ti je netko provalio pa sta to sada ima veze ja znam toliko slucajeva u Hrvatskoj gdje su se ljudi morali iseliti iz Srpskih kuca gdje su se poslje rata bili uselili.....moj otac je se zrtvovao cijeli zivot u toj Jugoslaviji pa tako kako je ona otisla u tri ljepe tako nismo ni mi imali vise zelje za tim stanom iako je bio san snova....ali nisu nam te sitne pare potrebne sto bi ga prodali pa neka drugi zivi tu gdje zeli,mi tu nista nismo vise izgubili...

I slusaj Niksa necu vise o tome ali jesmo i mi smo vama rusili kuce ali i vi nama samo problem je u tome sto mi placamo sada i vase porusene kuce a i nase...

www.slobodnaevropa.org
21.6.2005 16:03:10
Bez prava na otkup stana 13.000 ljudi
Ankica BARBIR MLADINOVIĆ
Više desetaka tisuća hrvatskih građana već 15 godina proživljava noćne more zbog neriješenog pitanja stanarskih prava. Država je glavni krivac za taj rašomon i država ga mora pravedno i riješiti, poručeno je s Okruglog stola u Zagrebu, u čijem je radu sudjelovao i predsjednik Republike Stjepan Mesić.
Oko 13 tisuća obitelji u Hrvatskoj ima stanarsko pravo nad stanovima u privatnom vlasništvu i ne mogu ga otkupiti. Njima treba pribrojiti i izbjegle Srbe, nekadašnje nositelje stanarskih prava čiji status također treba riješiti, a da se i ne govori o ljudima koji su u ratu nasilno izbacivani iz svojih stanova, pa mnogi i danas vode sudske parnice.

Za cijelu tu zbrku aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić optužuje državu koja je građane pravnom regulativom stavila u nezavidan međusobni odnos, a sad se, kaže, ponaša kao da s tim nema ništa:

„I sada imamo sukobljene građane, imamo nemir i imamo definitivno neriješen problem.“

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivan Pađen upozorava da je stanarsko pravo usporedivo s vlasničkim pravom i shodno tome kao ljudsko pravo uživa zaštitu i po Ustavu i po Europskoj konvenciji:

„Republika Hrvatska treba svim nekadašnjim nosiocima stanarskog prava, uključivši one koji su to pravo izgubili uslijed ratnih okolnosti, te one koji su to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu, omogućiti da otkupe pravo vlasništva nad tim stanovima, pod uvjetima Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Nažalost, problem danas izgleda sve prije nego jednostavan.“

Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora koji je i organizirao raspravu o problemu stanarskih prava u Hrvatskoj:

„Radilo se o tomu da su u devedesetim godinama zakoni promijenjeni. Radilo se o tomu da su neke skupine ljudi bile još posebno oštećene, oni koji su se našli na drugoj strani, u takozvanoj Republici Srpskoj Krajini, bez mogućnosti kontaktiranja s vlastima Republike Hrvatske. Ali se prije svega radilo o tomu da su desetci tisuća ljudi ostali bez prava koja su im bila u okviru višedesetljetnog zakonodavstva i sudske prakse u Hrvatskoj unutar Jugoslavije zajamčena, a da pri tom nisu mogli doći do riječi.“

Sve zlo je, prema riječima hrvatske Stjepana Mesića, počelo onog trenutka kad su neki krojili zakone kako bi se dočepali vlastitih vila i viletina. Aluzija se odnosi na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana:

„Najjednostavnije je reći – nema stanarskog prava. Sad kad je opljačkano, jedan uvaženi general kaže: ,Tko je jamio, jamio‘. Ali mi smo se ovdje našli da se predloži izlaz iz jednog apsolutno neprihvatljivog stanja.“

Naglašava da u konkretnom sučeljavanju tisuća vlasnika stanova i nositelja stanarskih prava, država mora reagirati:

„Ako na jednoj strani donosi odluku da vlasnik može vratiti svoj stan, kojeg je ili naslijedio ili kupio kao neuseljen, stanar je morao dobiti adekvatan stan, sa pravom otkupa. Onda bi to bilo pravedno rješenje. i u tom smislu se sada treba tražiti izlaz.“

Srbima povratnicima, bivšim nositeljima stanarskih prava, hrvatska država nudi ili državni stan i kuću u najam, ili da kupe stan pod povoljnijim uvjetima, što si, kaže pravna savjetnica u Srpskom demokratskom forumu, Ankica Gorkić, rijetko koji povratnik može priuštiti:

„Morate dati učešće i gotovini. Ako nemaš keša, moraš se zadužiti. Da bi se zadužio, moraš biti kreditno sposoban. Vrlo je upitno da izbjeglice koje su godinama u izbjeglištvu, to mogu realizirati. Uostalom, to pokazuje i broj do sada podnesenih zahtjeva. Rok je bio do 30. decembra 2004. godine, pa je produžen do 30. juna ove godine, i do sad je podneseno 2420 zahtjeva, od toga 1073 podnositelja zahtjeva već boravi u Hrvatskoj.“

Pravni savjetnik mnogih oštećenih stanara Sulejman Tabaković tvrdi da je problem stanarskih prava u Hrvatskoj zakonski već odavno riješen, ali da se njegovo rješavanje sustavno i namjerno blokira, kao i aneks G iz Ugovora o sukcesiji:

„Ovi jadni ljudi imaju riješenu pravnu situaciju. Ka bi oni znali šta je sve doneseno, šta je Hrvatska sve potpisala, onda bi znali da je ovo riješeno. Problem je što u Hrvatskoj nijedna institucija neće da provede zakon.“

http://www.danas.org/articleprint/2005/06/21/c7b2781d-03e8-4a7c-813b-bee844a3cff2.html

sad mi više ništa nije jasno 

 

cirkus...

lipi moj stanje je ad acta ....a vi otvorite još sto topica 

možete jedino kupiti novi stan