Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 15:18:33
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: O Književnosti  (Pročitano 30169 puta)
05. Jun 2007, 15:53:12
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.4
Književnost, termin nastao od reči knjiga, predstavlja prevod strane reči literatura i njen je najbliži sinonim. Termin literatura potiče iz latinskog jezika od reči littera – slovo, nastao prevođenjem grčke reči sa istim značenjem γραμματικη (τεχνη) od γραμμα – slovo.

Termin književnost upotrebljen u užem značenju označava umetničku književnost (beletristika, lepa književnost). Upotrebljen u širem značenju, termin književnost odnosi se i na dela nastala u procesu proučavanja književnosti, odnosno obuhvata i tekstove koji pripadaju književnoj kritici, književnoj istoriji i teoriji književnosti, koje zajedno sa metodologijom proučavanja književnosti konstituišu nauku o književnosti.


Termin književnost upotrebljava se da označi jezičku umetnost, estetički vid jezičke tvorevine. Književna estetika pokušava da pruži merilo za razlikovanje umetničke reči od ostalih pojavnih oblika jezika.

Brojne su podele književnosti i kriterijumi na kojima se te podele zasnivaju: pripadnost određenoj epohi, periodu, pravcu, etničkoj zajednici, kulturno-geografskom području; kriterijum za podelu može biti i publika, kome je delo namenjeno; da li je autor poznat ili ne.

Polazeći od prirode samog dela, književnost se deli na književne rodove i vrste.

Široko je usvojena podela književnosti na tri roda:

    * lirski,

    * epski i

    * dramski.

Književnost se može deliti i na:

    * poeziju,

    * prozu i

    * dramu.

Književnost se najpre stvarala i prenosila usmenim putem. Ta vrsta književnosti naziva se usmenom ili narodnom književnošću. Od samih svojih početaka književnost je u vezi sa mitom i religijom. Stvarajući mitove, čovek je pokušavao da objasni svet koji ga je okruživao. Sa razvojem kritičke svesti čovek postepeno prestaje da veruje u mitove i mitske priče. Tog trenutka mit postaje književnost.

Književnost se može podeliti na duže istorijskoknjiževne vremenske odseke, epohe:

    * Drevni istok
    * Antika

   1. Helenska književnost
   2. Rimska književnost

    * Srednji vek
    * Humanizam
    * Renesansa
    * Barok
    * Klasicizam
    * Prosvetiteljstvo
    * Romantizam
    * Realizam
    * Modernizam

   1. Esteticizam
   2. Avangarda
   3. Kasni modernizam
   4. Postmodernizam


Izvor: Wikipedia
« Poslednja izmena: 05. Jun 2007, 15:57:56 od Makishon »
IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.4
Epika

Epika je široko definisan žanr, koji pripoveda u kontinuiranom narativu život i dela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba. Na zapadu, Ilijada, Odiseja i Saga o Nibelunzima; i na Istoku, Mahabharata, Ramajana i Šahnama se obično navode kao primeri žanra.

Drama

Drama je žanr u književnosti, koji je nastao u četvrtom veku pre nove ere, za vreme antičke Grčke i koji se i danas razvija. Drama je književno delo, koje uglavnom služi javnom izvođenju u pozorištu. Tokom 18. i 19. veka, opera je nastala kao kombinacija drame, poezije, i muzike. Osnovne podvrste drame su: tragedija, komedija i drama u užem smislu, koje se prvo pojavljuju nekoliko vekova pre naše ere. Starogrčka drama je prema legendama nastala za vreme verskog festivala, kada se jedan pevač odvojio od zbora i počeo pevati sam. Grčka tragedija se u glavnom bavila poznatim istorijskim i mitološkim temama. Tragedije su, slično kao i danas, radovi ozbiljnijeg i težeg karaktera i tiču su se uglavnom ljudskih tragičnih sudbina. Za razliku od njih, komedije su većinom vedrijeg karaktera i gotovo uvek imaju sretan završetak. Grčki festivali drame bili su tamkičarskog tipa, a pisci su se za takmičenje pijavljivali sa tertalogijama: tri tragedije i jednom komedijom. Najpoznatiji antički dramski pisci su Eshil, Sofokle i Euripid, kao i komediograf Aristofan. Drama se naziva najkomplikovanijim proznim rodom, jer se nalazi između književnosti i pozorišta.

Izvor: Wikipedia

IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.4
Poezija

Poezija je poseban žanr u književnosti, gde je pesnikova poruka izrečena kroz stihove. Pesma obično sadrži niz stilskih figura, uključujući rimu, metaforu, poređenje, gradaciju, hiperbolu, itd. Smatra se da je poezija najstarija vrsta književnost. Rani primeri su Sumerski "Ep o Gilgamešu", delovi Biblije i radovi Homera.

Proza

Proza (lat.) - predstavlja pisanje u nevezanom, slobodnom slogu, tj. slogu bez ritma i rime, za raliku od poezije.
Obično se dijeli na: pripovjednu, naučnu i besjedničku prozu.



Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.4
Antika

(nem. Antike, antik, od fr. antique, lat. antiquus – starinski, drevni) je termin koji označava period evropske političke i kulturne istorije u kojem su vodeću ulogu imale stara Grčka i Rim.

Starogrčka civilizacija se prostirala na prostorima današnje Grčke, Male Azije, Sicilije, južne Italije, a kasnije i u Egiptu, Siriji i Indiji. Pošto se starogrčka civilizacija ne može ograničiti samo na Grčku niti samo na Grke, pogodniji su stgr. nazivi Helada i Heleni.

Antika obuhvata period od preko 15. vekova, od 1000. st.e. do 500. n.e., između pada zapadnog Rimskog Carstva (476) i zatvaranja paganskih filozofskih škola u istočnom, Justinijanovom carstvu.

Antička književnost, koja je nastala u Heladi, a nastavljena u Rimu, predstavlja, pored Biblije, temelj na kome se razvila evropska književnost.

Njen uticaj je poseban i značajan i zbog toga što antička književnost prva ističe književnosti svojstvenu «estetsku funkciju», dok su u isto vreme egipatski i biblijski tekstovi primarno sveti tekstovi. U staroj Grčkoj učinjen je zaokret od mitologije prema filozofiji i nauci. Novi način mišljenja, kritički, bio je suprotstavljen mitskom. To je omogućilo da se iz mita odvoji književnost.

Sa stanovišta svetske književnosti to je epoha koju konstituiše kontinuirani razvitak dveju velikih književnosti, helenske i rimske.

Uobičajeno je da se antička književnost deli na

    * helensku književnost i
    * rimsku književnost,

iako se ovakvom podelom prekida istorijski sled, jer su u dugom periodu obe književnosti postojale uporedno.

Rimska književnost se razvila na temelju i nasleđu razvijenije helenske književnosti.

Miloš Đurić deli helensku književnost na dva perioda:

    * klasični i

    * poklasični.

Poklasični period književnosti deli na

    * aleksandrijski period helenske književnosti i

    * rimski period.



Helenska književnost obuhvata književno stvaralaštvo koje započinje Homerovim epovima oko 8. veka p.n.e., a završava se okvirno 529. godine nove ere, kada je vizantijski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Atini, poslednju filozofsku školu u antici. Helenska je književnost ne samo presudno uticala na formiranje rimske književnosti, nego je izvršila ogroman uticaj i na celokupnu potonju evropsku književnost, kako u tematici tako i u oblikovanju gotovo svih književnih vrsta. U vremenskom rasponu od trinaest vekova u antici – osam pre nove ere i pet nove ere – stvarali su mnogi pesnici i prozni pisci, koji su jezikom i kulturom Grci, ali nisu svi rodom bili Grci: osvajanja Aleksandra Velikog proširila su grčku civilizaciju van granica Helade, te su glavni gradovi Aleksandrovih naslednika – Aleksandrija, Antiohija i drugi – postali veća središta grčke civilizacije od starih grčkih polisa. Nastanak Homerovih epova, Ilijade i Odiseje, koji se stavlja oko 800. st. e., obično se uzima za početak helenske književnosti. Međutim, ti su epovi rezultat duge usmene tradicije. Pretpostavlja se da je doseljavanje starogrčkih plemena na Balkansko poluostrvo završeno oko 1000. st.e. i da je tada započelo njihovo naseljavanje po gradskim naseljima.

U 7. i 6. v. st. e. dolazi do razvoja grčke lirike (Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar). U 5. i 4. veku st. e. razviće se tragedija. Najznačajniji predstavnici su Eshil, Sofokle i Euripid. Komedija se kao književna vrsta razvila nakon tragedije. Najznačajniji komediograf bio je Aristofan.

Značajan doprinos svetskoj književnosti dale su i helenska filozofija (Platon, Aristotel), istoriografija (Herodot, Tukidid) i retorika (Isokrat, Demosten, Gorgije).

Poraz u bici kod Heroneje 338. st. e. i gubitak političke samostalnosti helenskih-gradova država i njihovo potpadanje pod vlast Makedonije, vladavina i osvajanja Aleksandra Makedonskog (336 – 323. st.e.) označavaju početak središnjeg razdoblja antike, koje se najčešće naziva helenizam (termin istoričara G. Drojzena prema starogrčkom ελληνισμος – podražavanje helenskom načinu života; prihvatanje helenske civilizacije; korišćenje čistog grčkog jezika i stila). To je omogućilo širenje helenske kulture na prostoru od Sicilije do Indije, od Nubije do Bosfora i Skitije. Javljaju se nova kulturna središta, Aleksandrija u Egiptu, Pergam u Maloj Aziji. U velikim bibliotekama u Aleksandriji i Pergamu, pored sakupljanja i čuvanja rukopisa, započet je rad na onome što danas nazivamo filologijom i istorijom književnosti.

U doba helenizma razvija se nova atička komedija (Menandar, Difil). Razvijaju se nove književne vrste. Posebno je popularna idila (Teokrit), kraća lirsko-epska pesma koja pruža idealizovanu sliku svakodnevnog života. Za kraj helenizma uzima se 30. st.e. kada je Rim zavladao Egiptom.



Rimska ili latinska književnost nastala je i razvijala se pod uticajem grčke književnosti. Stoga je vrednost rimske književnosti dvostruka. U njoj se ne ogleda samo razvitak rimskog društva, nego su se preko nje sačuvala i neka dela grčke književnosti, u prevodima i preradama. U mnogim književnim rodovima Rimljani su dostigli svoje grčke učitelje, a u satiri ih čak i nadmašili. Treba istaći da je većina latinskih pisaca rodom izvan Rima, štaviše jedan od začetnika rimske književnosti, Kvint Enije, pripada ilirskim doseljenicima sa Balkana.

Još neki rimski pisci nerimskog porekla su Grk Livije Andronik, Afrikanac Terencije, Gali Cecilije i Kornelije, Publilije iz Sirije, Seneka iz Španije, i drugi.

Rimska književnost može se podeliti u tri epohe:

    * Preklasično doba: od početaka do 80. g. p.n.e.
    * Klasično doba: od 80 g. p.n.e. do 120. g. n.e.
    * Postklasično doba: od 120. god. n.e. do početka VI veka.

Mada je latinski i danas službeni jezik vatikanske države i njene internacionale, rimska književnost, kao pretstavnik helenističko-rimske kulture, prestaje da postoji konačnom pobedom hrišćanstva i doseljenjem novih naroda na Sredozemlje — Slovena, Arapa, Germana) i drugih.

Zajednička crta koja obeležava sve tri epohe rimske književnosti nije toliko otpor rimske reakcije protiv više grčke kulture i njenih naprednih ideja, nego pre svega borba između plebejaca i patricija, zatim između robova i gospodara — borba za bolji život.

Književni latinski jezik, kojim su se služili pisci, stvarali su rimske sudije i vojskovođe. U pravu Rimljani su bez sumnje pružili najviše dokaza o svojoj originalnosti, pa stoga kod rimskih pravnika nalazimo pravi izvorklasičnog latinskog jezika.

Prvi zapisi koji spadaju u rimsku književnost su Zakon na dvanaest ploča, a poslednji je Justinijanov Corpus iuris civilis Romani, čime se obuhvata period od blizu hiljadu godina (od sredine V veka p.n.e. do sredine VI veka n. e.). Zakonik na dvanaest ploča je najstariji spomenik rimske književnosti i glavni školski udžbenik starog Rima tokom nekoliko vekova u kome se mogu videti tragovi grčkog uticaja. Justinijanov Corpus objavljen je u novom Rimu, kad su slovenska plemena već zauzela veliki deo Balkanskog poluostrva i kad su se na obalama Sredozemlja počele obrazovati nove države. To je bio kraj Rimske imperije i robovlasništva. Tih godina je zatvorena Platonova Akademijau Atini, vidan dokaz pune pobede hrišćanstva.

Već najstarije delo rimske književnosti, Zakon dvanaest tablica, rezultat je borbe narodnih masa protiv patricija: narod je konačno primorao gospodu da se napišu i objave propisi običajnog prava, po kojem su patriciji sudili plebejcima. Ali trebalo je zatim više od jednog i po veka da čuveni Apije Klaudije (oko 300 g. p.n.e.) pređe na stranu naroda i učini da se objavi prvi rimski kalendar, iz kojeg je narod saznao dane kada rade patricijski sudovi. Borba protiv patricija trajala je dalje preko 200 godina, dok diktator Sulanije, koristeći Marijevu reformu o uvođenju profesionalne vojske, oko 80. g, nije obezbedio isključivu vlast Senata, obesnažio narod i njegove tribune, pobio demokratske borce i vođe i ugušio ustanak u Grčkoj, pripremajući razbijanjem republikanskog državnog aparata put principatu i monarhiji. Posle Sulanijeve diktature i ugušenja Spartakove bune nestaje i Rimska republika.

Drugu epohu obeležavaju imena kao što su Ciceron, Cezar, Lukrecije, Katul, Avgust, Mecena, Vergilije, Horacije, Seneka i Tacit. Dok Lukrecije razbija verske okove i slavi Epikura i njegovo materijalističko učenje kao spasitelja čovečanstva, Vergilije slavi rimski imperijalizam i "Avgustov mir", a Seneka propoveda bratstvo i jedinstvo svih ljudi i svih naroda. Ipak, u ovoj epohi vladari bar prividno dele vlast sa Senatom i patricijima, oslanjajući se na vojsku i činovnike. Ovoj epohi pripadaju najvažnija dela rimske književnosti u stihu i prozi, pa se stoga zove i Klasična epoha.

Treća, poklasičnu epoha započinje Hadrijanom, koji potiskuje Senat, radeći u korist kolonata i na štetu robovlasničkih latifunda, i otvara širom vrata kulturnijem Istoku, gde se sve češće javljaju znaci otpora protiv Rimske imperije. U toj epohi hrišćanstvo čini prethodnicu porobljenih masa u borbi protiv Rima. Ono pokreće robove, naročito u istočnom delu Carstva. Ali i ovog puta, kao pod Sulom, borba se završava porazom naprednih snaga: hrišćanstvo seda na carski presto, a narodne mase traže nove, pouzdanije spasitelje. Započinje srednji vek i u kome će hrišćanska Crkva imati neograničenu vlast, naročito na romansko-germanskom zapadu gde je ona glavni pretstavnik feudalizma. Sloveni su prvi u tadašnjoj Evropi koji, rušeći povlašćeni položaj grčkog i latinskog jezika, organa hrišćanstva, stvaraju svoj književni jezik i na taj način postaju vesnici nove demokratije. Latinski Rim odupire se još i danas uvođenju slovenskog narodnog jezika u katoličku crkvu. Ta borba traje preko hiljadu godina.

Izvor: Wikipedia
« Poslednja izmena: 05. Jun 2007, 16:09:56 od Makishon »
IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Poznata licnost


Zodijak
Pol Žena
Poruke 3460
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.00
Prvi koji je podelio knjizevne vrste na epiku, liriku i dramu, bio je- Gete.  Smile

(U pismu svom prijatelju)
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Krajnje beznadezan


Samo sport spaja ljude a politika ih razdvaja

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 10646
Zastava Srbija, svemir
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Nokia 2610
Sve su to dobre podele.
Po meni knjizevno delo koje citam , bez obzira na datu podelu, mogu podvesti samo ne jedno :

                            1.              D  o  b  r  o   !!!!!!!!!

                            2.              L  o  s  e   !!!!!!!!!!!

Sve ostalo je relativno. Ako bi se svima svidjalo isto u zivotu onda ne bi bilo sukoba misljenja- konstruktivnog- i ne bi bilo napretka.
Dobra knjiga, dobar deo knjige, lepa pesma, vise vredi nego mnogas blaga sveta. Duhovna nadogradnja svakog pojedinca je vaznija od sticanja materijalnih dobara.materijalna dobra dodju i prodju ali duhovno bogatstvo svakog coveka, naroda , ostaje da se pamti vecito.
« Poslednja izmena: 05. Jun 2007, 21:32:04 od stami4 »
IP sačuvana
social share
"Ne vredi se nama boriti,mi isterasmo Turke, a nase nam age i begovi zasedose za vrat .Pobedismo i Nemce i Bugare, a nase nam ulizice slobodu opogane. Nista nam ne vredi kada mi sami dusmane radjamo-ne treba nam neprijatelj sa strane, lakeji ce upropastiti i opoganiti sve . "  Danko Popovic -Knjiga o Milutinu
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Poznata licnost


Zodijak
Pol Žena
Poruke 3460
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.00
Stami4

Podele koje je Makishon navela odnose se na tematsko zanrovsko odredjenje dela.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.4
Srednji vek

Srednji vek je dio istorije od V do XV vijeka nove ere, tačnije od 476. godine, kada je germanski kralj Odoakar zbacio poslednjeg rimskog cara Romula Avgustula, do 1492. godine, Kolumbovog otkrića Amerike. Neki istoričari njegovo trajanje povezuju sa trajanjem Vizantijskog carstva od njenog nastanka zbacivanjem Romula Avgustula(odnosno nestanka Zapadnog Rimskog Carstva) do njenog nestanka padom Carigrada 1453.godine. Glavni privredni sistem srednjeg veka je feudalizam. Pogled srednjovekovnog čoveka na svet gotovo je posve oblikovalo hrišćanstvo, dok su viši staleži imali i viteštvo kao skup etičkih pravila.Deli se na:

    * Rani srednji vek od V do XI veka
    * Razvijeni srednji vek od XII do XIV veka
    * Kasni srednji vek od XIV do XV veka

Srednji vek, pogotovo rani srednji vek (otprilike do jačanja Svetog Rimskog Carstva i svjetovne moći crkve), još se naziva i mračnim dobom zbog kontrasta u odnosu na visoko razvijene civilizacije starog Rima prije njega i renesanse posle njega. Ipak, poslednjih su decenija naučnici i humanisti kao Johann Huizinga i Žask Le Gof te prije njih Ernst Robert Curtius "otkrili" civilizaciju srednjeg veka, koja je sasvim različita od spomenutih, ali jednako složena i vredna.

Srednji vek na zapadu je obeležila prevlast katoličke Crkve, te se ona u razdoblju razvijenog srednjeg veka pokušava suprotstaviti sve moćnijem građanstvu te zadržati prevlast nad svjetovnim vladarima. Kako je sa razvojem društva došlo do razvoja cjelokupne društvene svijesti te su mislioci uvideli preveliko bogatstvo crkve, amoralnost, simoniju (prodavanje crkvenih časti), indulgenciju (prodavanje oprosta greha i drugo. Uporedno s tim došlo je do sukoba s Crkvom te osnivanja mnogih smerova koji su uopšteno nazvani katari koji su tražili čišćenje pred Bogom, takođe su nazivani i puritanci, valdenzi, Ketzeri, humilijati, puritanci. Zbog suprotstavljanja Crkvi ona je protiv njih povela čak i krstaške ratove te osuđivala herezu osnivanjem inkvizicija. Tako nastaju biskupska, papska(Rimska) te španska inkvizicija.



Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.4
Humanizam (lat.)

kulturni i filozofsko-naučni pokret koji je težio obrazovanju ličnosti po antičkim uzorima; u širem smislu riječi obnova klasične kulture.



Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.4
Renesansa

Renesansa (fr. renaissance – ponovno rađanje) je kulturno-istorijski pojam koji je najpre označavao doba od 1350. do 16 veka kao period u kome je došlo do ponovnog interesovanja za klasičnu antiku i procvata umetnosti, da bi se zatim ovim pojmom označavalo kulturno stanje prelaznog doba od srednjeg veka do novog doba, naročito u Italiji.

Pojam renesansa je u uzajamnom odnosu sa pojmom humanizam. Humanizam se odnosio na naučno - duhovni sadržaj ovog razdoblja, a renesansa na celokupnu kulturu tog vremena. Pored toga, ovaj pojam se primenjuje i da označi srednjovekovne preteče renesanse – karolinška renesansa. Od 19. veka se u istoriografiji koristi da označi epohu.

Renesansa zanimanjem za prirodu kod čoveka ponovo oživljava antiku, u kojoj je u središtu pažnje takođe bio čovek. Posle humanizma, koji je oživeo antičku književnost, početkom 15. veka dolazi do obnove te tradicije i u likovnoj umetnosti. Renesansa se najintenzivnije razvijala u Italiji, a zatim i u Nemačkoj i Holandiji.


Pojam

Ovaj pojam je prvi put upotrebio italijanski istoričar umetnosti Đordo Vazari 1550. godine za označavanje umetnosti koja je nastala u 13.veku. Pojam je iz prevoda francuskog jezika koji je upotrebio francuski istoričar Žil Mišelet i raširen je dalje švajcarskim istoričarem umetnosti Jakobo Burkhardom u 19. veku.



Nastanak i prilike

Nastanak renesanse se obično stavlja u prostor severne Italije za kraj 13. veka. Od 12. veka je u mnogim gradovima severne Italije rastao prosperitet izazvan prekomorskom trgovinom. Najveći trgovački centri bili su Đenova, Venecija i Florencija. Pod uticajem ratova među nemačkim carevima i Papstvom u Italiji nije u vreme srednjeg veka postojala centralna država koja bi oduzimala politički i privrdni prioritet gradovima.

Ovi uslovi- privredni prosperitet i relativna politička sloboda- uticali su na postanak novog tipa renesansnog čoveka. Uporedo egzistencija kulturnih centara i centara moći se manifestuje i u podsticajima u umetnosti u kojoj su se vladari i moćni ljudi mogli prezentirati.

Tipične odlike


U pojedinim vrstama umetnosti nastajali su novi elementi, ali su neke odlike bile tipične za umetnost koju je stvarao renesansni čovek.

    * individualizam- čovek postaje svestrana i razvijena ličnost,
    * humanizam,
    * renesansa se okreće unatrag,
    * naučna osnova umetnosti- mnogi umetnici su se bavili anatomijom, optikom, tehnologijom, koje su upotrebljavali u svom stvaralaštvu, tipični primer je perspektiva u slikarstvu i odlivanje kipova u bronzi,
    * realizam- iako su renesansni umetnici proklamovali vraćanje ka prirodi njihov realizam se ticao upotrebljenih tema i javljuju se npr. novela ili komedija,
    * individualnost- nastaju autobiografije i autoportreti slikara i slikari podpisuju svoja dela,
    * nacionalizacija umetnosti
    * sakupljaštvo
    * mecenaštvo


Hronologija

    * Trečento (14. vek, presvega- početci renesansne umetnosti u Florensiji)
    * Kvatročento (15. vek, raširenje renesansne umetnosti po celoj Italiji)
    * Činkvečento ( 16. vek, raširenje renesanse u zaalpske zemlje)

Raširivanje renesanse


U Francusku se renesansa raširila uticajem Francusko- italijanskih ratova na početku 16. veka. U pojedinim zemljama gde se renesansa proširuje ona se prilagođava mesnim prilikama, što se vidi na slikama srednjoevropskih renesansnih slikara Albreht Direra i Hijeronimus Boša.

Društveni status umetnika

U renesansi se menja društveni status umetnika. U srednjem veku ne poznajemo umetnika kao individualca i smatrani su za zanatlije a svoja dela nisu podpisivali. U renesansi umetnici nisu anonimni i neki imaju visoki društveni status. Đentile Belini dobio je kneževsku titulu od Fridriha III, a Ticijan je od Karla V. dobio titulu viteza. Nekim od umetnika je pošlo za rukom da se obogate ali ipak se držalo da su umetnici niskog porekla jer je njihova aktianost zahtevala upotrebu manuelnog rada i nisu bili obrazovani.

Slikarstvo


Za razliku od arhitekture ili skulpture nije se moglo inspirisati antičkim slikarstvom jer se iz antičkog slikarstva ništa nije sačuvalo i zbog toga se inspiriše antičkim reljefima. U 16. veku u Rimu su bile objavljene freske u Neronovoj zlatnoj palati ili Titovim termama.

Slikari renesanse reševaju sve više probleme dubine prostora, i oseće se sistematski put koji sve više vodi ka traženju treće dimenzije u prostoru. Još uvek preovlađije slika u temperi. To je slikarstvo još uvek religiozne sadržine. Kasnije 30.-40.- tih godina 15.veka pojavljuje se tehnika slikanja uljanim bojama koju je jedan mladi slikar iz Italije preneo iz Holandije gde je ona bila poznata. U prvom periodu teži se ka volumenu koji je bio postavljen modelovanjem i senčenjem da bi se dobio utisak prostora. Kasnije slikar ostavlja modelovanje da bi se prešlo na pikturalno rešavanje volumena. Slike imaju monumentalni karakter. Kasnije će se razvijati slikarstvo i u manjim dimenzijama ali sa razrađenim finim tonovima. Svetitelji i Božanstva se kreću u savremenim prostorima a kasnije se gubi i oreol i stiče se utisak da su to živi ljudi. Vidimo slikari slikaju i poznate ličnosti a neretko među njih stavljaju i svoj portret, to je osvrtanje na sebe samoga i svest o sopstvenoj vrednosti. Neki slikari su se vremenom potpuno emancipovali od religiozne tematike.


Tematika

U značnoj meri je religiozmog karaktera. Bilo je prilika da se pokušju neke scene uvrstiti iz svakodnevnog života u religiozne teme, i tako je madona sa isusom bila predstavljana kao materinska ljubav a predstavljana su i naga tela kada je trebalo slikati Adama i Evu. Novost je objavljivanje nekih novih žanrova kao što su portret, pejsaž i mrtva priroda.

Tehnika

U slikarstvu se upotrebljavala perspektiva- slikari su naučili da predstavljaju prostor i njegovu dubinu. Neki umetnici su radili i sa bojom i predstavljali su senke kao npr. Leonardo da Vinči. Ovaj umetnik je i različito tretirao crtež koji u renesansnoj umetnosti služi za poboljšavanje slike i studiraju se pokret, anatomija, crte lica koje izražava emocije.

Skulptura


Sa sačuvanom skulpturom iz antike je postala jedna od prvih umetnosti ovog doba, gde je došlo do promena u shvatanju u odnosu na srednjovekovnu skulpturu. Javlja se skulptura kao posebno delo- slobodno stojeća i umetnici uspešno savladavaju dramatizaciju scena, ekspresivnost u predstavljanju emocija ljudskog lica ili drapreije. Veliki izazov su bile skulpture sa konjima i portreti i javljaju se biste poznatih ličnosti a poznate su i sitne plastike i medalje.

Arhitektura


U arhitekturi su nastale najveće promene i ona postaje jedna od umetnosti. Renesansni umetnici su se inspirisali delima iz antičke umetnosti, njihovom srazmernošću, jednostavnošću, pravilnom proporcijom i lepotom. Pored kamena se upotrebljavala i opeka i mermer. Upotrebljavali su se stupovi, kolonade, svodovi, kupole a stepenište je postalo poseban elemenat u arhitekturi. Nastaju novi tipovi objekata kao gradske palate i gradske i prigradske vile.

Na početku 1401. godine Gilberti u konkurenciji sa Brunuleskijem za radove na portalu Florentinske krstionice dobio je Filipo Brunuleski ovaj rad na konkursu. Računa se da je na ovom konkursu učinjen ovaj prelaz prema renesansi. Sa Brunuleskijem zgrada nije savladala čoveka već je prvi put čovek proporcijom dolazio do zakona i prostora primenom matematike i nadovezujući na metriku i modul romanike dolazio do zakonitosti za razliku od slučajnosti u romanskom prostoru.

Renesansa u književnosti


Književnost u renesansi odlikuje prihvatanje i oblikovanje antičkih oblika umetnosti (ep, lirika, satira, epigram, a u prozi: biografija, istorijska pripovetka, dijalog i literarno pismo). Sonet i novela, originalne tvorevine italijanske književnosti, osvajaju i druge književnosti. U renesansi se posebno neguje jezik, kao izraz nacionalne svesti koju je unapredio humanizam. Razvoj jezika u Italiji započinje Dante Aligijeri (De vulgari eloquentia).

Renesansa u Italiji

Renesansa u Italiji se javlja u više gradova: u Firenci, Rimu, severnoj Italiji i Veneciji.

    * Firenca
          o Arhitekte
                + Bruneleski
                + L. B. Alberti
          o Slikari
                + Mazačo
                + Lipi
                + Botičeli
    * Rim
          o Univerzalni umetnici
                + Mikelanđelo Buonaroti
                + Leonardo
                + Rafaelo
    * Severna Italija
          o Arhitekta
                + Paladio
    * Venecija
          o Sjajni koloristi
                + Ticijan
                + Veroneze
                + Tintoreto

Renesansa u Nemačkoj i Holandiji

Najveći predstavnik u Nemačkoj bio je Albreht Direr, a u Holandiji Jan Van Ajk.



Izvor: Wikipedia



IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 15:18:33
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.111 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.