M

majeutika - Istraživački postupak u Sokrata. faza razgovora gdje nakon "negativne" faze (ironije) učitelj iz sugovornika "izvlači istinu" koju svatko nosi u sebi. uspoređuje ju s "porođajnom vještinom". podsijeća na Hegelovu trijdau: teza-antiteza-sinteza

materijalizam - ontološka koncepcija koja uči da je bitak materijalan. duh i ideje su samo izvedeni oblici materije. izvorni začetnik materijalizma jest Demokrit sa svojim učenjem o atomima. Marx uvodi novi oblik materijalizma, tzv. socijalnog materijalizma (historijski materijalizam) tj. uvjetovanost društvenih oblika svijesti ekonomskim činiteljima

metafizika - s one strane prirode. najosnovnija filozofska disciplina. podučava prve izvore, principe, uzroke onoga zbiljskoga, onog što je prirodno

mimezis - oponašanje, imitiranje. Platon pojmom mimezis degradira umjetnost. nazivaći je "gorom od stvarnosti". umjetnost je mimezis, oponašanje stvarnosti, a sama stvarnost mimezis ideja, idealnog svijeta.

misticizam - svjetonazor koji naglašava tajanstveno, razumski neobjšnjivo, nadnaravno, intelktualno nedohvatljivo. jedini pravi način spoznaje jest stapanje s apsolutom, Bogom. često korišten pojam za okultizam tj. iracionalno, iskrivljeno, izvrnuto veličanje dijelova nekog učenja

monada - neprotežan jednostavni bitak. Leibnitz naziv koristi za ukazivanje da se svijet sastoji od beskonačno bitaka. monade još nazima i "duhovnim atomima"

monizam - stajalište da je bitak samo jedan

N

nativizam - stajalište koje uči da su određene ideje, pojmovi, slike, predodžbe urođeni, "umetnuti u ljude"

nihilizam - filozofski svjetonazor da ništa zbiljski ne postoji, a još manje da nešto možemo spoznati. općenito znači nepostojanje načela, principa, ideala, ponekad poputno amoralno stajalište

nominalizam - srednjevjekovno učenje da su pojmovi puke izvedenosti, samo naziv koji smo pridodali nečem realnom, entiteti koji stvarno bez naših umova ne postoje.

O

ontologija - filozofska disciplina koja istražuje ono po čemu jest sve što jest, bitak

ortodoksan - onaj koji kruto bez kloebanja stoji uz neka načela, principe

P

panlogizam - Hegelovo učenje da je um (logos) osnova svega događanja u Svijetu. Logos se razvija i njegov razvitak se manifetira na svim pojavama i stvarima

panteizam - učenje da je Svijet prožet Bogom, da je Bog imanentan svijetu. Svijet i Bog su isto

paradigma - uzorak, obrazac, primjer, šablona. Vrlo važna sociološka kategorija

patristika - doktrine crkvenih otaca (pater) u svrhu obrana vjere od pogana i različitih kršćanskih sekti. nastala uslijed burnih društveno-političkih događanja i sveopćeg pada morala društva u rimskom carstvu

perfekcionizam - etičko učenje da je cilje svakog moralnog djeovanja savršenost, perfekcija

pluralizam - etičko učenje da se Svijet sastoji od tri ili više bitaka. najpoznatije je pluralističko učenje Leibnitza po kojemu postoji beskonačno bitaka (monada, duhovnih atoma)

pozitivizam - pravac koji odbacuje svako postojanje izvan konkretne datosti, pojave, iskustveno provjerljivog tj. poptuno odbacuje bilo kakva metafizička gledišta. izražava se najbolje mišlju Comtea: odsada ljudski duh napušta apsolutna traganja. Bloch ovo stajalište naziva "žabljom perspektivom"

pragmatizam - pravac koji, osim što prihvaća osnovne postulate pozitivizma, naglašava praktičnu korist u ljudskom djelovanju. po Wiliamu Jamesu ideja nije ništa drugo nego plan djelovanja, a sud ima smisla jedino ako donosi praktičnu posljedicu. ovaj stav odražava duh američkog čovjeka, a Russell to naziva "ekstremnim pozitivizmom"

predestinacija - preodređenje. krajnje teističko gledište po kojemu Bog preodređuje sve, čak do te mjere da potpuno odbacuje slobou volje čovjeka. čovjek je potpuno bespomoćan u rukama Boga i ne može ništa protiv sudbine koju mu je Bog preodredio (predestinirao). predestnacija je bila predmet žestokog spora između Katoličke crkve i protestantizma

probabilizam - svjetonazor da nikakvo znanje nije sigurno, nego da je manje ili više vjerojatno (probabilno)

R

racionalizam - gnoseološki pravac koji uči da do temeljnih žvotnih spoznaja dolazimo razumom. racionalizam ne negira iskustvo kao jedno od važnih metoda spoznaje, ali daje primat umu u spoznajnom procesu.

S

scijentizam - svjetonazor koji daje primat znanstvenom soznavanju Svijeta i eksperimentalnoj metodologiji, a filozofsko, religijsko i umjetničko gledište stavlja u drugi plan

senzualizam - krajnje empirističko stajalište koje, osim nadređuje iskustvo svim ostalim oblicima spoznaje, daje primat osjetilima. senzualitičko učenje najbolje odražavao misao Lockea:nema ničega u razumu što prethodno nije bilo u osjetilima

skepsa - sumnja. Descartes uvodi pojam metodičke sumnje, tj. naglašava kako se svako istraživanje bilo koje vrste rađa iz sumnje da nešto nije

skepticizam - učenje koje govori da objektivna spoznaja nije moguća zato svaka teza ima svoju antitezu koje je uvijek jednako na vagi. životni je ideal suzdržavati se od donošenja bilo kakvih sudova. izvorno nastao u grčkoj

skolastika - ustaljeni naziv za srednjevjekovnu filozofiju. naziv je kasnio dobio pogrdno obilježje jer je srednjevjekovna filozofija nekritički kretala od istine nekih crkvenih i biblijskih istina nastojeći ih racionalno objasniti.

socijalizam - u filozofiji politike prijelazna faza ka ostvarenju komunizma kao besklasnog društva u kojem ne postoje izrabljianja, države budućnosti

sofisti - grčki putujući "filozofi". diljem grčkog svijeta punili su teatre i naplaćivali ulaznice za svoje govore. ujedno i prvi profesionalni prosvjetitelji u povijesti. cilj im je bio pod svaku cijenu ostvariti uspjeh u raspravi s nekim

sofistika - naziv pogrdne konotacije za nekoga tko u raspravi namjerno izvodi krive zaključke u svrhu "pobjede" nad sugovornikom. dobio naziv po sofistima

solipsizam - filozofski pravac koji govori da postoji samo "ja" (solus). jedino što postoji je svijest, a sve oko nje samo su puki doživljaji

stoicizam - rimsko-helenističko filozofsko učenje koje se najprije bavi etičkim problemima, kao što su savladavanje emocija, samodostatnosti. bave se i pitanjem logosa kao vječne, neproomijenjive zakonomjernosti. Marko Aurelije, rimski car, bio je jedan od stoika

T

teizam - stajalište po kojemu je Bog svijet stvorio, njime aktivno upravlja i postoji odvojen od svijeta

teleologija - nauka o svrhama. svaha stvar ima svoji razlog zašto postoji. ovo stajalište je u suprotnosti s uzročno-posljedičnim obješnjenjm svijeta. Spinoza je teleološko gledište žestoko osudio

teologija - nauka o Bogu. vrlo često polazi religijskih neoborivih istina, dogmi koje nastoji razumski objasniti i predočiti

transcedentalan - neovisan o iskustvu. u Kanta preduvjet iskustva, a to su prostor, vrijeme i oblici mišljenja

transcedentan - onaj koji je s one strane iskustva. nemoguć za spoznati. za Kanta je Bog transcedentalan tj. nemoguć za spoznati

U

utilitarizam - svjetonazor koji da je korist svrha moralnog vjerovanja. dobro je ono što je korisno, pa čak ako je i duhovno

utopija - idealna zamišljena zemlja ili zajednica u kojoj vladaju savršeni društveni odnosi. Ideju utopije protežirali su najviše More, Campanella, Bacon i kod nas Petrić, s tim da je satirično i ironično tretirana (Swift i Orwell)

Možete slobodno dopunjavati.
Komentari nisu poželjni 

Odlichno  ja bih predlozio knjigu "Filozofski recnik" Svetislava Marica,ima jako puno rechi
Edit:valjda nije opasno shto odgovaram na temu staru 1,5 god