Hrvatska je najzaduzenija zemlja Evrope. Tj. lebde nad provalijom. Ali novac su utrosili pametno. Autoputevi, hoteli....

Hrvatska jeste prezaduzena,ali sa druge strane Hrvatska smanjiva stopu nezaposljenosti i nova zaduzivanja,a rast BDPa u ovoj godini do sada je bio 7% to je rekord i pokaziva da se situacija ide samo na bolje,HR nestopira i kroci ka boljoj buducnosti. A turizam ove godine ce oboriti opet rekorde i donjeti HR nekoliko 100 miliona € vise nego prosle godine.... vjeruj Ravenu da HR nema zbog cega da se boji sada barem,jer sve ide na bolje a odjednom se nemoze ukoloniti jedan dug od 33miliarde €....

Srbiji dug je za sada 18,7 Miliardi € i to takodje raste uz jednu stopu od 30% nezaposljenosti...razmislite malo o tom problemu!

Zbog ovakvog toka HR netreba da se boji buducnosti...ali mora da radi na tome da smanjiva svoj vanjski dug.... Grad Berlin je 55 miliardi € zaduzen!

Hrvatska sve konkurentnija, ali i dalje zaostaje

Prema izvješću Nacionalnog vijeća za konkurentnost za 2006. godinu Hrvatska je na toj ljestvici skočila za 15 mjesta i sada je 51. zemlja svijeta.

U posljednjem izvješću od prije dvije godine nalazila se na 64. mjestu. Komisija predlaže da ulazak Hrvatske u 'Klub 40' najkonkurentnijih zemalja svijeta u roku od tri godine bude glavni cilj i pokretač razvoja domaćeg gospodarstva, rečeno je na današnjem predstavljanju 'Godišnjeg izvješća o konkurentnosti Hrvatske 2006'.

U narednih tri godine Hrvatska može biti među 40 najboljih, ali taj se pomak neće dogoditi ako se sadašnji trendovi nastave. Da bismo u tome uspjeli, promjene koje pridonose povećanju konkurentnosti moraju biti brže

Darko Marinac
'U narednih tri godine Hrvatska može biti među 40 najboljih, ali taj se pomak neće dogoditi ako se sadašnji trendovi nastave. Da bismo u tome uspjeli, promjene koje pridonose povećanju konkurentnosti moraju biti brže, te povećanje konkurentnosti Hrvatske mora postati neupitno političko opredjeljenje neovisno o izbornim ciklusima', istaknuo je na predstavljanju Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Izvješće pokazuje da se Hrvatska na ljestvici konkurentnosti kreće uzlaznom putanjom, ali i da dalje zaostaje za šest referentnih zemalja Europske unije - Estonijom, Slovenijom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Poljskom.

Marinac je istaknuo da je u povećanju konkurentnosti najvažnije ulaganje u ljude, odnosno u obrazovanje. Osim ulaganja u znanost, preporuke Nacionalnog vijeća za konkurentnost su jačanje poduzetništva i investicija, te smanjivanje korupcije i regulatornih optećenja, što je svrha projekta Hitrorez.
(jutarnji.hr)

Broj gostiju premašio očekivanja turističkih radnika
Prvih šest mjeseci: Čak 8 posto više turista nego lani

      
Hrvatsku je u prvih šest mjeseci posjetilo 3,4 milijuna turista, koji su ostvarili više od 13 milijuna noćenja, što je oko osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Stoga su u Hrvatskoj turističkoj zajednici vrlo optimistični, ali upozoravaju da još nema mjesta euforiji.

Sve ovisi o srpnju i kolovozu, kad se ostvaruje glavnina prometa, pa loše vrijeme može (kao što se dogodilo prošle godine) pokvariti više nego dobre rezultate u predsezoni.  Zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima  rekao je direktor HTZ-a Niko Bulić na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.

Iako su zabilježeni rekordni rezultati, sudionici u raspravi uglavnom su govorili o problemima. Tako je predsjednik Istarske turističke zajednice Veljko Ostojić naglasio da su njemačko i britansko tržište podbacili te predložio da se ubuduće više ulaže u promidžbu. Članovi Vijeća podržali su prijedlog da se sljedeće godine otvori predstavništvo HTZ-a u Japanu.

(vecernji list.hr)

Vlada RH: Prihodi proračuna 5 milijardi kuna veći nego je planirano
      
Prihodi proračuna u ovoj bi godini trebali biti 5 milijardi kuna veći nego je prvotno bilo planirano, te bi ukupno u ovoj godini iznosili 108,5 milijardi kuna, dok bi rashodi s povećanjem od 3,9 milijardi kuna u konačnici dosegnuli gotovo 112 milijardi kuna, predviđeno je prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu koji je Vlada RH s današnje sjednice uputila Hrvatskom saboru.

Povećanje prihoda Vladi će omogućiti i da 1,1 milijardu kuna usmjeri za financiranje deficita, pa bi se deficit u ovoj godini s prvotno planiranih 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) smanjio na 2,6 posto BDP-a (odnosno smanjenje sa 4,6 milijardi kuna na 3,5 milijardi kuna).

Premijer Ivo Sanader ponovio je čvrsto opredjeljenje Vlade za smanjenje deficita, ističući da to i nadalje treba biti cilj, te da će se zato boriti i za novi mandat.

"Želimo svesti deficit na nulu u sljedeće dvije godine", rekao je premijer Sanader te istaknuo kako ne misle, kao drugi, deficitom od 6 do 7 posto pokretati Hrvatsku.

Planiranim rebalansom proračuna najviše će, 1,7 milijardi kuna, biti usmjereno u zdravstvo.

Pritom će se 1,2 milijarde kuna izdvojiti za podmirenje dospjelih obveza, a s preostalih 500 milijuna kuna spriječilo bi se nastajanje i kumuliranje novih obveza.

"Po prvi put u 2007. ulaz sredstava za zdravstveni sustav bit će jednak izlazu", istaknuo je ministar zdravstva Neven Ljubičić, dodajući kako će planirani rebalans omogućiti i da se lijekovi plaćaju unutar 180 dana.

Premijer Sanader najavio je i da će Vlada povećati i naknade za nezaposlene sa 1.000 na 1.200 kuna, a to bi se povećanje trebalo početi primjenjivati od 1. listopada ove godine.

Vlada rebalansom osigurava i dodatnih 440 milijuna kuna za ovrhe po sudskim tužbama zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora za vrijeme bivše Vlade, a najviše će, 380 milijuna kuna, ići za ovrhe u MUP-u.

Predloženim rebalansom proračuna povećanje za 291 milijun kuna očekuje znanost i obrazovanje.

U protekle tri godine proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja povećan je za 38 posto, sa 7,7 milijardi kuna na 10,7 milijardi, istaknuo je resorni ministar Dragan Primorac.

Dodatnih 114 milijuna kuna, što je povećanje sa 50 na 164 milijuna kuna, predviđeno je za provedbu Zaštićenog ekološko-ribolovnog područja, a 25 milijuna kuna u razvoj otoka. Poljoprivreda može računati s dodatnih 243,8 milijuna kuna, od čega je 128,5 milijuna namijenjeno povećanju subvencija za poljoprivredu i ribarstvo.

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor ističe da je rebalansom dodatnih 290 milijuna kuna predviđeno za prevođenje braniteljskih mirovina, a gotovo 108 milijuna za doplatak za djecu.

Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je kako je državni proračun u prvih šest mjeseci ove godine ostvario 2,5 milijardi kuna veće prihode nego je bilo planirano.

Dobro ostvarenje proračunskih prihoda rezultat je gospodarskog rasta, koji je u prva tri mjeseca ove godine iznosio 7 posto, dok se u prvom polugodištu očekuje rast viši od 6 posto, objasnio je ministar Šuker.

Uz to, veći su prihodi rezultat i bolje naplate, te povećanog zapošljavanja, dodao je.

Vlada RH je s današnje sjednice Hrvatskom saboru uputila i paket od tri zakona kojima se uređuje obeštećenje osobama koje su profesionalno izložene štetnim utjecajima azbesta. Tim je zakonima predviđeno da oboljeli od lakših bolesti uzrokovanih azbestom dobiju obeštećenje od oko 25.000 kuna, dok se iznos za najteža oboljenja penje na 200.000 kuna.

To će se obeštećenje moći nasljeđivati, najavio je ministar zdravstva Ljubičić.

(Hina)

Srbija druga u regionu po visini plata
Nedelja, 22. jul 2007. 09:41



Srbija prema prosečnoj neto zaradi, posle Hrvatske, prednjači u odnosu na zemlje regiona, Makedoniju, BIH, Crnu Goru, Rumuniju i Bugarsku, ocenio je stručni saradnik Privredne komore Srbije (PKS) Goran Nikolić.

Prosečna neto junska zarada u Srbiji iznosila je oko 346 evra (27.882 dinara)i time je nadmašila majsku neto prosečnu zaradu u BIH za čak
45 evra, dok je u odnosu na Crnu Goru prosečna neto plata u Srbiji bila veća za 17 evra, kazao je Nikolić.

Stručni saradnik PKS ocenio je da je to što su plate u Srbiji medju najvećim u regionu posledica strukture platnog bilansa, brzog rasta plata u javnom sektoru i relativnog rasta kriterijuma potrošačkih potreba i navika.

Nikolić je rast zarada doveo u vezu i sa potrošnjom koja je, kako navodi, za petinu veća od onog što privreda stvori u vidu bruto domaćeg proizvoda (BDP).

"Za snažan rast zarada krivac je brz rast uvoza, koji utiče na ogromno povećanje deficita platnog bilansa", naveo je on.

On je istakao da je Srbiji potrebno da više proizvodi nego što troši, jer se sada dešava upravo suprotno.

Nikolić je kazao i da su prosecne cene u Srbiji "nešto veće" od zemalja u regionu.

Prosečna junska plata u Srbiji bila je veća i od aprilske neto plate od 234 evra u Makedoniji, majske neto plate u Rumuniji od 304 evra i martovske neto plate u Bugarskoj od 202 evra.

Ispred Srbije po platama, samo je Hrvatska, koja kako navodi stručni saradnik PKS, u maju ove godine ima neto prosečnu zaradu od 650 evra.

Junska prosečna neto zarada od 27.882 dinara bila je za 2,93 odsto realno veća nego u maju, a u odnosu na jun prošle godine realno je bila veća za 23,7 odsto.

(Beta)

Kvalitet je na zavidnoj visini. A kad se vrati Dr Bogi, ima da se digne u nebesa!

A gdje je Slovenija? Mislim zar ona nije region...zapadni balkan kako se to voli reci!?

Koliko znam Slovenija i Hrvatska ne ucestvuju na prvenstvu Balkana u Atletici... 

Колио се ја сећам Словенија није на Балкану, додуше политика је јача од географије па је све могуће...

Sve mogu da poverujem, ali da je prosečna plata u Rumuniji 304€, to je "naučna fantastika". 

Ovo mora da je naštelovan podatak, mislim da plata u Rumuniji nije veća od bugarske prosečne plate.

Све балкански змај до змаја...

Gledao sam prošle ili pretprošle nedelje emisiju sat plus . Bugarima je autoput do mora poput ibarske magistrale pre 30 godina .