feanor jedeš govna a burek 5 kuna

šta sad hoćeš?
to su napisale tvoje novine, ja to čak nisam ni komentirao

Мора да су анкету вршили у насељу испод Газеле?! 

Немој да си безбразан. Млад си још за избацивање. Нисмо те још исцедили...

jazo imam postova više od tebe a stariji sam duplo od tebe a nisu me uspjele iscijediti veće sise od tebe

Za mene je bitna prosečna neto vrednost (imovina minus dug). Ako imate 3000 evra a dugujete 5000, onda ste u buli. A ako imate neto vrednost 10.000 €, a stari ste 20 godina, onda je to dobro, i jače od prosečne i u najbogatijim državama.

Ono što je meni interesantno je sledeće: na Zapadu imate ljude koji su zaduženi velike pare.
Na primer, nekada uspešni izdavač muzike Šug Najt je dužan i preko 130 miliona $.

I sad znači: bilo koji seljanin iz Srbije koji nema ništa, je preko 100 miliona $ bogatiji od njega.

 ...A poenta je ....???

da će seljanin iz srbije još dugo izbjegavati diskografiju

А молио сам га да остане...

Sta ti je zivot ima te ima, ima a za tren te vise nema

Back to the topic<<

Gastarbajteri u Hrvatskoj uskoro šestina radnika !!

Na crno, sivo i bijelo u Hrvatskoj već ovog ljeta stalno ili povremeno radi najmanje 120 tisuća stranih radnika i stručnjaka, uglavnom iz susjednih balkanskih zemalja, kojih će iz godine u godinu, pa i s urednim papirima, biti sve više





Hrvatska će se još samo godinu-dvije moći samooduševljavati slikom o sebi kao gotovo jednonacionalnoj i tobože najkatoličkijoj zemlji u Europi jer će iz godine u godinu depopulacija s jedne i liberalizacija tržišta u sklopu CEFTA-e i jugoistočne Europe, s druge strane, činiti svoje. Ne samo da će se od donedavne zemlje neto iseljavanja preobraziti u zemlju neto doseljavanja, nego će prema svim aktualnim demografskim trendovima i najrigoroznijim procjenama već 2015. najmanje šestina zaposlenih ovdje biti gastarbajteri!

Već sedmu godinu 21. stoljeća Hrvatska godišnje gubi grad od osam do deset tisuća stanovnika, za koliko je više umrlih nego rođenih prema podacima i procjenama Državnog zavoda za statistiku. No, iz godine u godinu Hrvatska ostvaruje sve veći suficit doseljenih u odnosu na broj iseljenih: sve manje je riječ o doseljavanju ratom raseljenih osoba, a sve više o doseljavanju najvitalnije populacije s jugoistoka koja u Hrvatskoj traži posao i bolji život.

Turizam – motor uvoza

Dok je i u rekordnoj turističkoj sezoni pri zavodima za zapošljavanje registrirano oko 16 posto poslovno i radno suvišnih osoba u aktivnim godinama života, Hrvatska – kao gospodarstvo u postupnom zamahu – prerasta u zemlju kronične strukturne nezaposlenosti.

I danas ovdašnje kompanije uzalud traže na tisuće visokostručnih kadrova, osobito u graditeljstvu, medicini, upravljanju državnim službama i privatnim tvrtkama te u informatičkoj industriji, kao i još više tisuća KV i VKV radnika, pa i sezonske stručne radne snage za turizam, ali njih na domaćem tržištu nema. Zato strani radnici u hrvatsko gospodarstvo – koje još nije umreženo u prohodan sustav tržišta jugoistočne i srednje Europe – ulaze pretežno na crno, protuzakonito.

Za visokostručnu radnu snagu iz jugoistočne Europe glavni motiv prelaska u Hrvatsku su ovdašnje liderske plaće i znatno manje kaotičan pravni sustav, prilično već blizak standardima Europske unije. Hrvatske su plaće dvaput veće nego u Srbiji i gotovo triput veće nego u Bosni i Hercegovini, dok su cijene većine robe (koja se u cijelu regiju uvozi s istih zapadnih adresa) prilično ujednačene, s izuzetkom dijela hrane, škart-proizvodnje i ponude na crno.

Usmjeravanje u Hrvatsku

Najsnažniji pokretač doseljavanja stručne radne snage (s obiteljima) u Hrvatsku u idućim će godinama, uz ovdašnje više plaće, bit će odluke zapadnih kompanija i banaka koje, nakon preuzimanja istovrsnih tvrtki na Balkanu, sada stvaraju svoju balkansku poslovnu mrežu te traže za većinu radnih mjesta stručne domoroce ili ljude koji se i jezično lakše razumiju.

Treći snažni pokretač toga širokog vala ekonomskih migracija na pravcima istok – zapad su i još visoke razlike u stopama nezaposlenosti između Hrvatske i Srbije, Hrvatske i BiH, Hrvatske i Crne Gore, Hrvatske i Makedonije te Albanije i Kosova. Masa siromašnih i potplaćenih želi na zapad, a Zapad, očito, želi tu masu usmjeriti na svoje poslove u Hrvatskoj.

I prije 1990. Hrvatska je bila višenacionalna i zemlja gastarbajtera, ali se sve to drukčije zvalo. U Hrvatskoj je stanovalo oko 12 posto hrvatskih Srba te stalno ili povremeno radilo blizu deset posto zaposlenih podrijetlom iz BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije.

Današnja službena slika je bitno drukčija: gotovo 92 posto svih zaposlenih su Hrvati (točno onoliko koliko bankarskoga potencijala i nacionalne štednje u Hrvatskoj posjeduju stranci!). Ali, na crno, sivo i bijelo u Hrvatskoj stalno ili povremeno radi najmanje 120 tisuća gastarbajtera, uglavnom iz susjednih balkanskih zemalja, kojih će iz godine u godinu, pa i s urednim papirima, biti sve više i više.

Problem nataliteta i obrazovanja

Hrvatska se vlast nalazi pred dva najteža dugoročna zadatka: kako povećati natalitet i kako ponovno obrazovati konkurentski kvalitetnu radnu snagu, koja će obnoviti primat na većini natječaja za posao. Vlada vodi kontroverznu politiku: s jedne strane najavljuje povećana izdvajanja za pronatalitetnu politiku i u idućem trogodištu, a s druge radna prava svodi na minimum, pa se onda čudi što mlade žene u strahu od gubitka posla odgađaju i brak i rađanje unedogled. U skladu s tim čudom, u obrazovnom se sustavu autoritet nastavničkog osoblja i njihova prava prema učenicima i studentima također svode na minimum, pa sve više mladih do svojih diploma dolazi linijom najmanjeg otpora, poslije čega prekasno shvate da ih poslodavci iz njihove nazovi struke – ne trebaju.




Glas Istre/T-Portal
utorak, 31.7.2007.