evo vam podataka o tom raju:
-inflacija 1981 iznosila 45% a 1985 70%
-bonovi za kavu,ulje,šećer,deterdžente
-1975 dinar devalvirao 30%
-pokrivenost uvoza izvozem tih godina bila je 48%
-izvoz postanovniku bio je 259 dolara(u grčkoj npr.362,italiji 987)
-standard j epao u razdoblju od 1979-84 za 34%
-mirovine pale u istom razdoblju za 40%
plaće prosječno oko 50-2oo dolara
-išlo se u trst a zašto?
-danas je BDP u Hrvatskoj triput veći nego tada
-svi podaci su provjerljivi i nisu moje pamćenje već pamćenje ekonomista.

Daj nam sadašnje podatke koliko je Hrvatska zadužena i koliko ima gladnih i na ivici egzistencije , bonovi zua kafu , šecer , ulje , pa gde si ti covece živeo , na Golom otoku ?


Visoka zaduženost Slovenije, Hrvatske i Srbije
Iz Hrvatske i svijeta
Nedjelja, 28 Ožujak 2010 01:01

 

bankrot_cr

Vanjska zaduženost Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine premašila je 112 milijardi eura, dok je Jugoslavija uoči raspada inozemstvu dugovala  22 milijarde dolara.

Na prvu loptu mogli bismo izvoditi računice o tome za koliko su puta ove četiri države nasljednice uspjele nadmašiti jugoslavenski inodug ili samo za Hrvatsku koja je rekorderka s 44 milijarde eura vanjskog zaduženja. I tako bi se predvidjelo bitnu stavku: jugoslavenski inodug bio je potpuno državni, dok u današnjim vanjskim dugovima njezinih nasljednica uz državu sudjeluju i svi ostali sektori.

- Inozemni dug Jugoslavije bio je, ustvari, državni dug jer je gospodarstvo bilo društveno i nije usporediv s današnjom strukturom duga. Okviran iznos vanjskog duga Jugoslavije iznosio bi oko 22 milijarde dolara, no bilo kakva aproksimacija s eurima bila bi netočna - kaže nam Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke.

Danas u 44 milijarde eura hrvatskog inozemnog duga na državu otpada 5,2 milijarde ili oko 12 posto tog zaduženja, dok gotovo polovicu čini dug poduzeća, nebankarskih financijskih institucija, obrtnika..., a oko 23 posto vanjskog duga napravile su banke. Slovenci su koncem prošle godine nakupili 39 milijardi eura inozemnog zaduženja, a njihovi ekonomisti ukazuju da je udio države u tom dugu bio 34 posto ili 13,3 milijarde eura.

Upozoravaju da se lani državni inodug udvostručio i nastavi li tako rasti, za tri bi godine Sloveniji mogao zaprijetiti grčki sindrom s padom sustava javnog financiranja, kočenjem razvoja zbog velikog pada kreditnog rejtinga i troškova servisiranja duga.

Dok je udio kompletnog slovenskog vanjskog duga u njezinu bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem prošle godine iznosio 111,4 posto, hrvatski čini 97,7 posto BDP-a. Kao kriteriji visoke zaduženosti, no ne i prezaduženosti, uzima se veličina duga u BDP-u od preko 80 posto, te više od 220 posto izvoza. Hrvatska je i po tom drugom kriteriju od lani u kategoriji visokozaduženih jer joj inodug čini 273 posto izvoza koji je važan kao glavni izvor prikupljanja sredstava za otplatu duga.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, ističe da je prezaduženost relativan pojam ovisan o veličini gospodarstva i stupnju razvoja.

- Obično veći razvoj znači i veći udio duga u BDP-u, malo gospodarstvo znači i veću zaduženost u odnosu na BDP. Za procjenu mogućih financijskih teškoća puno važniji je kratkoročni dug koji je za Hrvatsku između 10 i 15 posto, što je puno bolje u usporedbi s većinom država bivše Jugoslavije – objašnjava Živković Matijević.

Prema njezinu mišljenju, problem bivših država Jugoslavije je rast temeljen na domaćoj potrošnji, što u nedostatku vlastite konkurentne proizvodnje rezultira porastom uvoza i deficita platne bilance koji se financira novim zaduživanjem. - Za svako je gospodarstvo pogubno kanaliziranje uzetih zajmova u tekuću potrošnju da bi se financirao rast i razvoj.

Puno veći problem od visine vanjskog duga jest usmjerenost sredstava u javnu i osobnu, neproizvodnu potrošnju umjesto u investicijsku koja bi omogućila stvaranje nove dodane vrijednosti te održiv rast i razvoj - kaže Živković Matijević.

prenosi:slobodnadalmacija.hr

Definitivno ne govorimo o istoj Jugoslaviji... Ili si ti Boro stvarno bio na Golom otoku  Kakve plate 50(!)-200 dolara, pa ja mislim da je i socijalna pomoc bila veca od tog, kakav pad penzija od 40%, koji su to penzioneri, u Trst se islo po farmerke i kafu jer su tamo bile najbolje i jer smo imali para da ih kupujemo, kakve to veze ima sa ekonomijom itd itd

Porediti onaj standard , školstvo , zdravstvo , zaposlenost , fabrike  , socijalnu brigu , sport i da ne nabrajam je u namanju ruku smešno , tvrditi da je sad bolje može samo onaj koji nije živeo u to doba i onaj koji ostrašcen !

Ne, to nije Amerika ni Afganistan... Bjese jednom jedna Jugoslavija

 

која је била толико добра да се урушила сама од себе

Nije se urušila sama od sebe , za to ja i govorim da od Bosne nema ništa , za ljubav je potrebno barem dvoje 

Urusio se SSSR koji je bio 100 puta stabilniji i homogeniji i po vjeri i po naciji od Jugoslavije... Nisam ja kriv sto su dosli divlji i otjerali pitome. Uzmi jedan cigar, dodji malo sebi

Одакле су дошли?