Nyogen Senzaki and Paul Reps ~ Njogen Senzaki i Pol Reps

Na kraju početka /101 zen priča/


Uvod

Ove kratke price izabrane dijelom iz teksta Shaseki-shu (Zbirka Kamenja i Pijeska) koju je krajem trinaestoga
stoljeca sastavio Muju ("neprebivljajuci"), jedan od najvecih zen-ucitelja, a dijelom iz raznih drugih zbirki anegdota o redovnicima zen-ucenja, objavljenih u Japanu krajem devetnaistoga i dvadesetoga stoljeca.
Istocne kulture, koje su od pamtivijeka poklanjali mnogo vise pozornosti bivanju nego djelovanju, uvijek su ukazivale najvece moguce stovanje covjeku koji je spoznao vlastito "ja". Takav ce covjek, sljedeci Budhin primjer, postaviti sebi kao cilj da u potpunosti razotkrije i otvori vlastitu svijest.

Price objavljene u ovoj nevelikoj knjizi govore upravo o tome. O razlicitim putovima i nacinima otkrivanja vlastitog istinskog bica. A koji ne moraju nuzno biti ni svjesni, a jos manje logicni. Ono sto slijedi ulomak je iz predgovora prvom njihovom izdanju na engleskom jeziku (101 zen Stories, transcribed by Nyogen Senzaki and Paul Reps, London and Philadelphia, 1939).

Zen bismo mogli definirati kao umijece duboko utkano u samu nutrinu istocnjacke kulture i civilizacije. U Kinu ga je prenio Bodhidharma, koji je na njezino tlo pristigao iz Indije u sestom stoljecu, da bi se potom
postupno sirio prema istoku, sve do Japana gdje prve njegove tragove susrecemo u dvanaestom stoljecu. Opisan je ovim rijecima: "Jedno posve osobito ucenje, bez spisa, onkraj rijeci i onkraj pisma, usmjereno na duhovnu bit covjeka, koje gleda izravno u njegovu prirodu, koje doseze Prosvetljenje."

U Kini, zen je bio poznat pod imenom Ch'an. Ucitelji Ch'an zena, medjutim, odbijali su biti pravi Buddhini sljedbenici; umjesto toga, njihova se teznja sastojala u tome da budu Buddhini prijatelji i da uspostave isto takav osjecajan odnos sa svijetom, kao sto su to cinili sam Buddha i Isus Krist. Zen nije sljedba, vec iskustvo.

Obicaj zena da pozornost usmjeruje na potragu za samim sobom putem meditacije, kako bi se izrazila i ostvarila vlastita istinska priroda, potragu popracenu prijezirom prema formalizmu, inzistiranjem na samodisciplini i jednostavnosti zivota, u Japanu je naposljetku stekla naklonost plemstva i vladajucih klasa, a isto tako i duboko postovanje svih istocnjackih filozofskih struja. No-drame^* takodjer su zen price. Duh zena naposljetku vise ne znaci samo spokojstvo i razumijevanje, nego odanost umjetnosti i radu, preplavljenost osjecajem ispunjenosti i duboke smirenosti koja sirom raskriljuje vrata i svijet intuicije, jasne i neposredne spoznaje; predstavlja izraz prirodjene ljepote, neuhvatljivi car nedovrsenosti. Zen ima bezbroj znacenja; nijedno od njih ni na koji nacin nije moguce tocno definirati. Ako su definirana, onda nisu zen.
Obicno se kaze da je onaj kome je zen dio ili, jos bolje, nacin vlastita zivota oslobodjen svakoga straha, svake sumnje, svake suvisne zelje, svakog pretjeranog osjecaja. Ne uznemiruju ga ni uskogrudi stavovi, ni
egoistocni postupci. Ponizno i skromno sluzi covjecanstvu, ostvarujuci kroz duboko milosrdje vlastitu prisutnost na ovome svijetu i gledajuci vlastiti kraj kao laticu sto otpada sa cvijeta. Smirene i vedre duse, uziva zivot u ozracju vjecna i nepomucena blazenstva. U tome je, eto, duh zena, cije je ruho tisuce i tisuce hramova u Kini i Japanu, svecenici i monasi, bogatstvo i prestiz, i cesto upravo onaj formalizam kojeg toliko ustrajno nastoji nadvisiti.

Proucavati zen, prokrciti put rascvatu istinske vlastite prirode, nije nikada lak pothvat, ni u kojoj epohi, ni za koju civilizaciju. Mnostvo je naucavatelja, i pravih i laznih, postavilo sebi za cilj da budu od pomoci onima koji se upuste u takvu zadacu. Ove su price rezultat bezbrojnih i stvarnih pustolovina u svijetu zena. Koje ce i danas svaki ucitelj, sto mu od srca zelimo, moci lako i sam bilo prepoznati ili ostvariti u vlastitom, svakodnevnom zivotnom iskustvu.

______________________________ ____________________

* Klasicna japanska lirska drama; razvila se u 14 st. Glavni glumci nose maske, a izvedba je pracena posebnim oblicima plesa, recitiranje i glazbe. Insenacija je posve stilizirana, pa su zapadni kriticari u drami no skloni vidjeti simbolizam i nadrealizam. (nap.prev.)

Zen i druge priče - 1

Ide bivol kroz prozor

Bivol prolazi kroz prozor.
Glava, rogovi, kopita - sve je proslo.
Samo rep nije.
Cesto nam se dogadja da sluzeci neki ideal uspijemo doci gotovo do samog cilja, ali nam nedostaje hrabrosti za preci ostatak puta - bas kao i bivol koji je sav uspio proci kroz prozor, samo repom nije mogao. To se ne racuna u prosvetljenje.

Zen i druge price - 2

Sto je samousavrsavanje

- kakvoj vrsti ljudi je potrebno samousavrsavanje?
- ljudima poput mene.
- cak i jedan veliki majstor poput vas treba prakticirati samousavrsavanje?
- samousavrsavanje ne ide dalje od odijevanja...
- i hranjenja.
- ali to svaki dan radimo! Sto je samousavrsavanje?
- a sto mislis, sto svaki dan radimo?

Samousavrsavanje se odnosi na sve detalje svakodnevnog zivota koji se moraju izvrsiti s paznjom i iskrenoscu. Ako se obavljaju na taj nacin, svaka ce sitnica odzvanjati istinom.

Zen i druge price - 3

Tri funte lana

Redovnik yon-you upita jednom redovnika tung-shan shoushua:
- sto je to buda?
- tri funte lana.
- ??? Yun-you otidje kod redovnika shin-mena.
- pitao sam tung-shunga sto je buda i on mi je rekao "tri funte lana".
- sto je time mislio?
- isto kao i cvjetna livada satkana od cvjetnog brokata, juzni bambus i sjeverno drvece.

I tako se yon-you vratio tung-shanu da pokusa ponovo.

Jezik je samo sredstvo za izrazavanje cinjenica. Tko god inzistira na jeziku zrtvuje istinu i uvijek ce biti obmanut.

Na primjer, ako se kamen baci ka psu, on ce potrcati za kamenom; ali ako se baci k lavu, lav ce potrcati za osobom koja ga je bacila. Kad istrazujes jezik zena, moras biti poput lava, a ne poput psa.

Rijeci u zenu su samo usmjerivaci koji vas vode na dublji nivo iskustva; dakle kada se susrecete sa jezikom zena, nemojte ici naprosto za znacenjem samih rijeci.

Zen i druge price - 4

Redovnica bi da je redovnik

upita neka redovnica jednom lung - t'ana:
- kako se trebam usavrsavati da bih u iducem zivotu bila redovnik?
- koliko dugo si redovnica?
- mene zanima hocu li ikada postati redovnik?
- sto si sada?
- sad sam redovnica, tko to ne zna?
- tko tebe zna?

Razlika izmedju muskaraca i zena je samo u izgledu; to nije nesto stvarno. Kako moze bilo tko tko cjepidlaci oko nestvarnog sebe usavrsavati?

Zen i druge priče - 5

Cesta počinje ovdje

Neki ucenik upita zen-majstora C'h-ien Fenga:
- Svi pravci vode prema budinoj zemlji, a jedna cesta vodi direktno do vrta nirvane, molim vas, recite mi
gdje ta cesta pocinje?
- Upravo ovdje.
- Ovaj?

Ne trebate putovati u neki iluzorni svijet da biste pronasli nacela zivota; samo obratite paznju na detalje u svom zivotu i iskusite ih. Kad pocinjete sumnjati, odgovor cete najvjerojatnije naci tamo gdje pitanje pocinje.
 

Zen i druge price- 6

Bez razlikovanje sebe od drugih

Jednoga dana Yun-Yen je dosao u posjetu starijem majstoru, redovniku Pai-Changu...
- Ti se svakog dana kupas u znoju tesko radeci, za koga to cinis?
- Postoji netko kome je potrebno.
- Pa zasto ne kazes toj osobi da ona sama to uradi?
- Ona sama to ne moze.

Pravljenje razlike izmedju "sebe" i "drugih" je izvor patnje. Trebamo umjesto toga, razvijati duh samilosti koji ne pravi razlike izmedju sebe i drugih. Da pomognemo onima kojima je pomoc najpotrebnija.

Zen i druge priče - 7

Konačan ishod prosvetljenja

Jos od davnih vremena, mnogi ljudi napustali su domove i svoje najdraze da bi stupili na put budizmu i usli u zen-meditaciju.

Trosili su ogromnu kolicinu vremena i energije u discipliniranom kontemplativnom treningu, ali sto su to oni stekli time?

Kad bi se to pitanje postavilo prosvetljenim zen-majstorima, najvjerojatnije bi odgovorili:

- Nista!

Kad vise ne budemo pravili razlike, kad uklonimo svoje zablude i okoncamo sve misli dvije prepreke diskurznog misljenja i namjere ce nestati, i dok nas bude potpuno ispunjavao mir, nece biti "nicega" sto necemo razumijeti.
 

Zen i druge price - 8

Obican um

- Majstore, kako trebam upraznjavati tao?
- Jedi kad si gladan i spavaj kad si umoran.
- Zar vecina ljudi ne radi bas to?
- Ne, ne, to nije ono sto vecina cini...
- Vecina ljudi gaje tisucu zelja dok jedu i razvezuju tisuce cvorova dok spavaju.

Koliko ljudi se bude ujutro baveci se jos uvijek problemima od jucer? Trebali bismo uzeti sve sto ugrozava mir nasega duha i izbaciti to van. Trebali bismo zivjeti u skladu s nasim izvornom prirodom, jer obican um jest tao.

Zen i druge price - 9

Docekivati promjene bez mijenjanja

bila jednom dva zen-samostana, jedan pored drugog, i svaki sa po jednim mladim novakom. Svakog jutra na svom putu do trznice, jedan bi novak potrcao kraj drugog.

- gdje ces?
- gdje me noge nose.
- sljedeci put ga pitaj, sto kad nebi imao noge?
- da , to ce ga srediti.
- gdje ces?
- gdje me vjetar nosi.
- opet sam izgubio bitku rijecima.
- drugi put mu reci, sto ako vjetar prestane?
- da, da, da...
- gdje ces?
- na trznicu.
- opet poraz.

Mijenjajuci se sa promjenama, sto vise trcimo za necim to smo sve dalje. Docekujte promjene bez mijenjanja, jer mogucnosti mijenjanja ima ogranicen broj, dok mogucnosti ostajanja istim ima beskonacno.