Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 59 60 62 63
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Dnevne gradske vesti  (Pročitano 255743 puta)
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Voda progutala put
N. BRKOVIĆ – M. MRĐEN, 7. novembar 2007

BUJICA vode potekla je u sredu u ranim jutarnjim časovima Ulicom Dragoslava Srejovića na Zvezdari zbog pucanja vodovodne cevi, koja je najverovatnije popustila pod naletom klizišta. Od pomeranja tla i nabujale vode popucao je kolovoz na više mesta, tako da je za saobraćaj do daljnjeg zatvorena deonica od Bogoslovije prema Mirijevu. Linije gradskog prevoza preusmerene su na alternativne pravce. Presušile su česme domaćinstava u okolnim ulicama.

Radnici "Vodovoda" raskopali su, u zoni kvara, kolovoznu traku u smeru ka Mirijevu. Kako kažu oštećenje je veliko, ali ne znaju šta ga je prouzrokovalo.

- Na ovom mestu zemlja se pomerala i ranije - objašnjavaju radnici. - Vodovodna mreža u ovom delu grada je stara, ali nismo sigurni da li je cev pukla zbog dotrajalosti ili zbog klizišta.

Oni dodaju da je asfalt, koji su uklonili kako bi obavili posao, ležao na vodi. Tačnije, ispod kolovoza se napravio bazen - rupa površine oko 16 metara kvadratnih, dubine dva i po metra.

Ekipe su do kasnih sati pokušavale da saniraju kvar. Ipak, neizvesno je da li će ulica u četvrtak "oživeti", jer radove treba da nastave putari. S obzirom da je rupa velika potrebno je sačekati da se zemlja slegne. Tek tada je moguće asfaltirati.

U opštini Zvezdara kažu da klizište u ovom delu saobraćajnice već godinama ne miruje, a kao trajno rešenje problema vide donošenje detaljnog urbanističkog plana za park šumu Zvezdara. Sa ovog područja sve podzemne vode završavaju upravo ispod Ulice Dragoslava Srejovića.
- Neophodno je rešiti pitanje nelegalne gradnje u ovoj šumi, a samim tim i "divlje" kanalizacije koja je doprinela stvaranju klizišta - kaže Jelka Dakić, arhitekta u opštini Zvezdara. - Plan za ovo područje prošao je stručnu komisiju. Sada je samo pitanje procedure kada će se naći na javnom uvidu, a potom i na usvajanju na sednici Skupštini grada.

Osim ovog plana, važan je i regulacioni plan za rekonstrukciju saobraćajnice Partizanski put koji je u nadležnosti Direkcije za gradsko građevinsko zemljište. Iako je ovaj plan donet još 2005. godine, kao i projekti za rekonstrukciju ulice, od skice na papiru nije se daleko odmaklo, jer se čeka kako će urbanisti rešiti problem klizišta u Zvezdarskoj šumi.

- Projekat sanacije klizišta u fazi je revizije - objašnjava Nenad Bajić iz Direkcije. - Nadamo se da će tokom sledeće godine biti usvojen i da ćemo moći da počnemo, najpre sa sanacijom klizišta, a potom i sa uređenjem saobraćajnice.


USKO GRLO

ZBOG radova i opasnosti od klizišta, vozila su u sredu zaobilazila Ulicu Dragoslava Srejovića. Linije gradskog prevoza "27", "27l" i "27e" do Mirijeva su stizale ulicama Bulevar kralja Aleksandra, Mite Ružića i Matice srpske. Prema rečima dispečera, reda vožnje nije bilo, ali su se trudili da vozila saobraćaju u intervalu. Ipak, zabeležena su kašnjenja od 10 do 15 minuta. Zatvaranje ulice prouzrokovalo je "usko grlo" na Bogosloviji, preko koje su se uputili brojni kamioni.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Malobrojni na kiši
V. M. - M. Č. P., 7. novembar 2007

NAJVIŠE žalbi građana na rad taksista odnosi se na činjenicu da se vozilo ne može dobiti kad je najpotrebnije. Po studiji Mašinskog fakulteta, u Beogradu postoji višak od skoro 2.500 taksi vozila, ali njih po pravilu nema kada pada kiša, u vreme špica ili u kasnim noćnim satima. Građanima je zato mnogo više od puke brojke na papiru važnija da u svakom trenutku mogu da pronađu vozilo, što se u prestonici često graniči sa naučnom fantastikom.

"Odokativne" procene Beograđana kažu da gradskim ulicama svakodnevno patrolira tek oko hiljadu do dve vozila. Profesionalni taksisti tvrde da su uzrok ovog problema oni kojima vožnja nije jedini izvor zarade. Takvi "tezgaroši" profesiju, kažu, dovode na zao glas.

Tako je reportere "Novosti" u sredu vozio čovek u rasklimatanoj "zastavi", koji otvoreno priznaje da ga preko zime niko ne može naterati za volan.

- Imam solidan posao, a ovo mi je samo tezga - objasnio je vozač neurednog izgleda. - Neću da se mučim i da oštećujem automobil na kiši i poledici, a klonim se i vožnje u špicu.

U gradu ističu da će ovakvi, ali i mnogi drugi problemi biti rešeni primenom GPS tehnologije i uvođenjem licenci.

- Beograd ima oko sedam hiljada taksi vozila a po svim procenama potrebno je svega pet. To znači da se ne bi smelo događati da građani ne mogu dobiti vožnju - jasan je Vladimir Marković, član Gradskog veća. - Situacija će biti mnogo bolja kada zaživi GPS i bude usvojen novi Zakon o javnom prevozu, koji predviđa postojanje licenci za taksiste. U početku će cena licence biti simbolična, jer nam nije cilj uzimanje para već uvođenje reda u saobraćaj. Kasnije će njena vrednost sigurno rasti.
Marković napominje da će se licenca lako gubiti, pa će njeni vlasnici biti primorani da se strogo pridržavaju pravila ako žele da je zadrže.


GPS

PO PRIJEMU poziva, kompjuterski program povezan sa GPS-om pronalaziće najbliže slobodno vozilo i upućivati ga na željeno mesto. U slučaju da vozač odbije vožnju kompjuter će to ubeležiti. GPS će na prevazilaženje ovakvih problema uticati i posredno, jer će njegova primena omogućiti taksistima da do odredišta dolaze najkraćim i najmanje zakrčenim putem.

ODBIJANJE

GUŽVA u saobraćaju jedini je razlog zbog kog građani ponekad ostanu bez vožnje, kaže nam Srđan Stanković, šef radio-mreže Beogradskog taksija.

- Naši vozači odbijaju vožnju samo ako fizički nisu u stanju da dođu do tražene destinacije - dodaje Stanković. - Takve stvari su normalne kada pada kiša ili u saobraćajnom špicu.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
U ponoć hvatali red
J. D. P. - M. N. S., 9. novembar 2007

ZGRADU „Delta sitija“ u novobeogradskom Bloku 67 u petak su bukvalno opkolile mušterije. Akcija „Super Maksija“, u kojoj su cene brojnih prehrambenih proizvoda i tehničkih uređaja bile prepolovljene, primamila je hiljade potrošača.
Mesta u redu dugačkom nekoliko stotina metara prvi sugrađani zauzimali su još u ponoć uoči otvaranja hipermarketa! Za samo sat planulo je svih 150 televizora, koji su se prodavali po 3.999 dinara, kao i 50 LCD TV od 39.999 dinara.
Uprkos velikom interesovanju Beograđana i redovima, u petak nije bilo problema. Obezbeđenje „Delta sitija“ na svakih pola sata puštalo je dvadesetak potrošača u „Super Maksi“, pa je u hipermarketru izostala jurnjava, navala i laktanja, koje smo videli pre neku godinu prilikom otvaranja „Merkatora“ u Novom Beogradu.
- Stao sam u red jutros oko 4.30 časova - kaže Jovan Jovanović iz Novog Beograda. - Došao sam da kupim najosnovnije. Hrana je danas najskuplja, pa kada je kilogram šećera 25 dinara, odmah sam uzeo celu kutiju. I piletina je džabe, samo danas je upola jeftinija - kilogram je 91 dinar, pa sam pazario pakovanje od 12 komada. Staviću ih u zamrzivač i bićemo mirni jedno vreme.
Prve mušterije, koje su oko osam ujutro uspele da uđu u „Super Maksi“, čekale su u redu najmanje šest sati. U njihovim kolicima obavezno se našla kutija sa TV. Mnogi su, pak, kupili računar za 9.999, kompjuterski monitor za 12.999, ili DVD za 1.499 dinara.
- Došla sam sa porodicom iz Pančeva - priča Jovanka Vučković. - Treba nam televizor, pa smo kupili ovaj od 4.000 dinara. Toliko danas koštaju „krpice“. Stvarno je bagatela. Kada sam pazarila, bila sam zadovoljna i čekanje u redu se isplatilo.
Uz tehniku, šećer i piletinu, u petak su se u većini korpi potrošača našle i banane. Prodavale su se za 37,50 po kilogramu. Parizer „poli“ bio je, takođe, jedan od najtraženijih proizvoda. Mogao je da se kupi za 141,90 dinara,ali i čajna kobasica „juhor“ po ceni od 343,50 dinara.
Sugrađani su „na veliko“ kupovali i feta sir za 199,90, „mocarelu“ po 264, kao i brašno koje se prodavalo po 20,50 dinara.
Iz Deltinog „Super Maksija“ potrošači su u petak izneli na tone sokova od jabuke, jer je litar koštao samo 25 dinara.

DO 14 ČASOVA
U PETAK PRODATO:

11 tona piletine

7,6 tona šećera

3,7 tona banane

2,5 tona čajne kobasice

1,6 tona kačkavalja

6,5 HL soka od jabuke

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
"Pančevac" na
staklenim nogama
M. Č. P., 11. novembar 2007

AKO do kraja godine ne bude potpisan ugovor za obnovu Pančevačkog mosta, jedina beogradska ćuprija preko Dunava mogla bi već 2008. da postane nebezbedna za drumski i železnički saobraćaj, a dovelo bi se u pitanje i najavljeno integrisanje "Beovoza" u javni gradski prevoz.

Tim rečima Milutin Ignjatović, generalni direktor Saobraćajnog instituta CIP, koji je još u prvoj polovini godine napravio projekat popravke "Pančevca", opominje "uspavane" nadležne na nužnost hitne rekonstrukcije mosta, prve otkad je izgrađen, pre 43 godine. Prema rešenju CIP-a, popraviće se betonski delovi mosta, a čelična konstrukcija potpuno očistiti od korozije. Vrednost radova, zvanično zakazanih za proleće 2008. godine, trebalo bi da bude 30 miliona evra, ali taj novac još nije obezbeđen.

Otkada je, pre nekoliko godina, trošnost mosta postala očigledna, pokrenuto je više inicijativa za njegovu obnovu, ali su projekti uglavnom završavali u fiokama.

Ignjatović dodaje da je Pančevački most, uz njegov značaj za drumski, neophodan i za železnički saobraćaj. Ni studija o integraciji "Beovoza" u sistem javnog gradskog prevoza, koju će njegov institut početi da radi ovih dana, neće vredeti ako most, kojim prolaze najvažnije linije gradske železnice, bude truo.
- Pre svega je neophodno da se dotera infrastruktura i nabave nove garniture vozova, kako bi putnici imali komforan prevoz - kaže generalni direktor CIP-a. - "Beovoz" bi, kada se vrati pod okrilje javnog gradskog prevoza, trebalo da dopunjuje druga sredstva. Red vožnje biće usklađen sa ostalim podsistemima. Institut će studiju završiti do proleća. Već smo izgubili dva meseca, pa ćemo malo ubrzati posao.

I Željko Đukanović, prvi čovek Direkcije za javni prevoz, podvlači značaj saradnje GSP-a i "Beovoza".

- Ocena grada je da obim i kvalitet koji pruža ovaj podsistem nije na zadovoljavajućem nivou - podvlači Đukanović. - Potpuna integracija "Beovoza" obezbedila bi njegov razvoj, a izrada ove studije prvi je korak kojim će se detaljno ispitati dalji razvoj jedinstvenog tarifnog sistema.


SPORO

STUDIJA Saobraćajnog instituta CIP za "Beovoz" najavljena je još početkom septembra, ali je institut tek sada dobio "zeleno svetlo". Inače, gradskom železnicom povezane su tri isturene tačke grada - Pančevo, Stara Pazova i Ripanj, a jedna linija iz Banata ide čak do Valjeva. Polasci su na 45 ili 90 minuta, ali red vožnje se retko kada doslovno poštuje.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Rizik do krova
S. J. - S. B., 11. novembar 2007

U Beogradu je tokom prošle godine sagrađeno i uknjiženo 7.379 stanova. Novih kvadrata je još i više, jer su van ove evidencije tek započeti, kao i objekti koji ne mogu biti uknjiženi. Razlika u ceni kvadrata ponekad nije dovoljna da bi nadoknadio rizik kupovine stanova u izgradnji. Većina dočeka obećano useljenje, ali pojedini godinama obilaze gradilišta zgrada koje nikako da stignu do krova. Niko privatne investitore ne nagoni da završe obećan i dobro plaćen posao, pa prevareni kupci pravdu - po pravilu sporu - mogu da zatraže samo preko suda.

U građevinskoj dozvoli se navodi datum početka radova. Da li će ih i kada i završiti nije u nadležnosti građevinske inspekcije.

- Mi ne proveravamo dinamiku radova - objašnjava Mira Daskalović, načelnik gradske građevinske inspekcije. - Piše početak gradnje. Investitor može da prekine radove i to nije u našoj nadležnosti. Kupci imaju overen ugovor i oni mogu da ga tuže.

Investitori koji ne odustanu od ugovorenog posla, često su primorani da "probiju" obećane rokove. Pre nego što prionu na kopanje temelja čeka ih dug put pribavljanja građevinske dozvole. Neophodno je obezbediti 47 saglasnosti, potvrda, uverenja i rešenja, na šta ode i cela godina.

- Pre nego što dobijete dozvolu za gradnju morate za skupite 47 različitih dokumenata, što izluđuje sve investitore - kaže Miodrag Zečević, direktor marketinga u "Energoprojektu". - Takve prepreke inestitori sa strane doživaljavaju kao nemušti izraz za traženje mita i ništa ne vrede objašnjenja da naša administracija tako radi. Komplikovana procedura, inertnost administracije, vrtenje u krug sa papirima odbijaju investicije. Na kraju predstavnici uprave kažu dozvolu dobijete brzo i na jednom šalter. Pa nismo je ni ranije dobijali iseckanu i na deset šaltere. Ali dok nju dobijete postupak je užasan i potrebno je da se skupljanjem papirologije bavite od 10 meseci do godinu dana, pa nekada i više.

U Sekeratrijatu za urbanizam, s druge strane, objašnjavaju da brzina izdavanja dozvole pre svega zavisi od samog investitora. Oni svoj deo posla, kažu, obavljaju relativno brzo.
- Zavisi od brzine kojom investitori pribave dokumentaciju - objašnjava Nenad Komatina, sekretar za urbanizam. - Ono što je do nas, mi relativno brzo možemo da odradimo. Doduše, prilično smo zatrpani. Odobrenje za gradnju je upravni akt i ono važi dve godine. Ako investitor do tada ne počne da gradi, prestaje da važi. To se, međutim, retko dešava. Druga je situacija kada počnu radovi, pa stanu. Investitoru su tada kupci najveći teret. Oni ga pritiskaju i tuže.

Bez obzira na muke na koje nailaze i kupci i graditelji, gradilišta je u Beogradu sve više, a većina stanova se proda pre nego što zidari završe prvi sprat.


PARNICE

KADA postane jasno da u plaćeni dom neće ući, kupci presaviju tabak i obrate se nadležnom sudu.

- Teško je doći do tačnog podatka koliko se takvih sporova vodi - objašnjava Vesna Sekulić, sudija portparol za parnice Prvg opštinskog suda. - Iz svoje prakse znam da nisu mnogo česti. U mojih poslednjih 300 slučajeva bio je samo jedan takav, doduše sa više tužilaca - 20. Investitor je na kraju ispunio sve što se od njega tražilo. Ako se uzmu u obzir predmeti koje su vodile moje kolege, realno je reći da jednu od 100 parnica vode oštećeni kupci i investitor.

SIGURNOST BANKE

BANKE najčešće izdaju kredite za stanove u izgradnji, koje zida investitor kome su takođe odobrili kredit. U tom slučaju osigurava ih Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita. U slučaju da građanin kupuje nezavršen stan čiji investitor nema nikakve veze sa bankom, stvar je komplikovanija.

- Klijent može dobiti kredit i ako kupuje neuknjižnjen stan, a nema neku drugu nekretninu koja bi se stavila pod hipoteku, ako obezbedi minimum jednog žiranta koji će da potpiše menicu, kojom garantuje da će se kredit i otplatiti - objašnjava Radman Selmić iz Rajfajzen banke. - Kasnije, kada se steknu uslovi da se kupljeni stan stavi pod hipoteku, obaveze žiranata prestaju. Za ovakav model kredita kamate su nešto više s obzirom i na veći rizik. Ukoliko se desi da se stan nikada ne izgradi banka se obezbeđuje od žiranata.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Rizik do krova
S. J. - S. B., 12. novembar 2007

U Beogradu je tokom prošle godine sagrađeno i uknjiženo 7.379 stanova. Novih kvadrata je još i više, jer su van ove evidencije tek započeti, kao i objekti koji ne mogu biti uknjiženi. Razlika u ceni kvadrata ponekad nije dovoljna da bi nadoknadio rizik kupovine stanova u izgradnji. Većina dočeka obećano useljenje, ali pojedini godinama obilaze gradilišta zgrada koje nikako da stignu do krova. Niko privatne investitore ne nagoni da završe obećan i dobro plaćen posao, pa prevareni kupci pravdu - po pravilu sporu - mogu da zatraže samo preko suda.
U građevinskoj dozvoli se navodi datum početka radova. Da li će ih i kada i završiti nije u nadležnosti građevinske inspekcije.
- Mi ne proveravamo dinamiku radova - objašnjava Mira Daskalović, načelnik gradske građevinske inspekcije. - Piše početak gradnje. Investitor može da prekine radove i to nije u našoj nadležnosti. Kupci imaju overen ugovor i oni mogu da ga tuže.
Investitori koji ne odustanu od ugovorenog posla, često su primorani da "probiju" obećane rokove. Pre nego što prionu na kopanje temelja čeka ih dug put pribavljanja građevinske dozvole. Neophodno je obezbediti 47 saglasnosti, potvrda, uverenja i rešenja, na šta ode i cela godina.
- Pre nego što dobijete dozvolu za gradnju morate za skupite 47 različitih dokumenata, što izluđuje sve investitore - kaže Miodrag Zečević, direktor marketinga u "Energoprojektu". - Takve prepreke inestitori sa strane doživaljavaju kao nemušti izraz za traženje mita i ništa ne vrede objašnjenja da naša administracija tako radi. Komplikovana procedura, inertnost administracije, vrtenje u krug sa papirima odbijaju investicije. Na kraju predstavnici uprave kažu dozvolu dobijete brzo i na jednom šalter. Pa nismo je ni ranije dobijali iseckanu i na deset šaltere. Ali dok nju dobijete postupak je užasan i potrebno je da se skupljanjem papirologije bavite od 10 meseci do godinu dana, pa nekada i više.
U Sekeratrijatu za urbanizam, s druge strane, objašnjavaju da brzina izdavanja dozvole pre svega zavisi od samog investitora. Oni svoj deo posla, kažu, obavljaju relativno brzo.
- Zavisi od brzine kojom investitori pribave dokumentaciju - objašnjava Nenad Komatina, sekretar za urbanizam. - Ono što je do nas, mi relativno brzo možemo da odradimo. Doduše, prilično smo zatrpani. Odobrenje za gradnju je upravni akt i ono važi dve godine. Ako investitor do tada ne počne da gradi, prestaje da važi. To se, međutim, retko dešava. Druga je situacija kada počnu radovi, pa stanu. Investitoru su tada kupci najveći teret. Oni ga pritiskaju i tuže.
Bez obzira na muke na koje nailaze i kupci i graditelji, gradilišta je u Beogradu sve više, a većina stanova se proda pre nego što zidari završe prvi sprat.

PARNICE

KADA postane jasno da u plaćeni dom neće ući, kupci presaviju tabak i obrate se nadležnom sudu.
- Teško je doći do tačnog podatka koliko se takvih sporova vodi - objašnjava Vesna Sekulić, sudija portparol za parnice Prvg opštinskog suda. - Iz svoje prakse znam da nisu mnogo česti. U mojih poslednjih 300 slučajeva bio je samo jedan takav, doduše sa više tužilaca - 20. Investitor je na kraju ispunio sve što se od njega tražilo. Ako se uzmu u obzir predmeti koje su vodile moje kolege, realno je reći da jednu od 100 parnica vode oštećeni kupci i investitor.

SIGURNOST BANKE

BANKE najčešće izdaju kredite za stanove u izgradnji, koje zida investitor kome su takođe odobrili kredit. U tom slučaju osigurava ih Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita. U slučaju da građanin kupuje nezavršen stan čiji investitor nema nikakve veze sa bankom, stvar je komplikovanija.
- Klijent može dobiti kredit i ako kupuje neuknjižnjen stan, a nema neku drugu nekretninu koja bi se stavila pod hipoteku, ako obezbedi minimum jednog žiranta koji će da potpiše menicu, kojom garantuje da će se kredit i otplatiti - objašnjava Radman Selmić iz Rajfajzen banke. - Kasnije, kada se steknu uslovi da se kupljeni stan stavi pod hipoteku, obaveze žiranata prestaju. Za ovakav model kredita kamate su nešto više s obzirom i na veći rizik. Ukoliko se desi da se stan nikada ne izgradi banka se obezbeđuje od žiranata.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Umiru sami i zaboravljeni
M. JANKOVIĆ, 12. novembar 2007

Barem jednom mesečno neki naš stariji sugrađanin umre, a njegov leš pronađu tek posle nekoliko dana, kažu u Institutu za sudsku medicinu. U "Gradskoj kapeli" godišnje zabeleže oko sto slučajeva kada se ni posle deset dana niko od rodbine ne pojavi da preuzme telo i sahrani pokojnika. Centar za socijalni rad apeluje da o starijoj populaciji treba više brinuti, kako ne bi umirali sami i zaboravljeni.
Poslednji ovakav slučaj desio se u sredu u Gandijevoj ulici, gde je u svom stanu umrla starica M. S. (77). Njen leš komšije su pronašle tek posle desetak dana, kada je iz stana počeo da se širi nesnosan smrad.
- Leti imamo i više ovakvih obdukcija, jer se zbog visokih temperatura telo brže raspada, pa neprijatan miris "oda" smrt - objašnjava direktor Instituta za sudsku medicinu, Branimir Aleksandrić. - Zimi se takođe dešava da komšije posle par dana otkriju da je u zgradi neko umro, jer parno grejanje podstiče širenje "mirisa". Ovako umiru ljudi koje su i porodica i prijatelji zaboravili, ili oni koji zaista nemaju nikoga.
U "Gradsku kapelu" stižu preminuli iz bolnica, penzionerskih domova, Instituta za sudsku medicinu i stacionara poput prihvatilišta za beskućnike u Kumodraškoj ulici. Ukoliko se posle deset dana niko ne pojavi da preuzme telo, sahrana se obavlja o državnom trošku.
- Kada imamo podatke o pokojniku po čiji leš niko ne dolazi, prvo proverimo da li je penzioner - kaže upravnica "Kapele", Mirjana Sekulić. - Ako jeste, na osnovu refundacije Fonda za PIO koja iznosi 22.260 dinara organizuje se tzv. sahrana bez ispraćaja. Ta suma pokriva troškove sanduka, krsta sa slovima i kopanja grobnog mesta na Orlovači, Lešću ili Zbegu.
Ukoliko preminuli nije bio penzioner, troškove sahrane snosi opština na kojoj je živeo, a ako ne postoje podaci o mestu prebivališta, sahranjuje ga opština na kojoj je umro.
Oni koji iz različitih razloga "treće doba" proživljavaju sami često su nezadovoljni i ljuti, kažu u Gradskom centru za socijalni rad.
- Samoća teško pada svima, ali mlad čovek još ima energije da nešto promeni - kaže Vanja Govorko iz Centra. - Stari koji ostanu sami češće obolevaju od njihovih vršnjaka koji imaju porodicu, pa brže i umiru. Mnoge muči demencija, a samoća tako utiče na čoveka da neki vremenom počinju da izbegavaju ljude. Često odbijaju pomoć geronto-domaćice ili smeštaj u dom. Neki zbog lošeg psihofizičkog stanja ni ne shvataju da im je pomoć neophodna, jer ne mogu sami da se brinu o sebi.
Ona naglašava da se mora povećati svest o tome da ćemo svi jednog dana ostariti. U Americi, dodaje Govorko, ukoliko nije potrebna stručna pomoć, mladi volonteri brinu o starijim sugrađanima.


DOŽIVOTNO IZDRŽAVANjE

INSTITUT za sudsku medicinu često ima problem sa rodbinom pokojnika koji je zaključio Ugovor o doživotnom izdržavanju.
- Pojavljuju se rođaci koji godinama nisu bili u kontaktu sa preminulim i žele da ospore ugovor, kako bi im pripao stan koji je pokojnik poklonio drugoj ugovornoj strani - kaže direktor Aleksandrić. - Mi dokumenta koja su potrebna za sahranu dajemo onome ko ima ugovor, a nezadovoljnu rodbinu upućujemo na sud.


SAHRANA

ZA sahranu pokojnika treba imati Potvrdu o smrti, koju izdaje bolnica u kojoj je smrt konstatovana ili Institut za sudsku medicinu, ukoliko je rađena obdukcija. Potvrdu dobija rodbina preminulog, ili onaj ko je sa njim sklopio Ugovor o doživotnom izdržavanju. Na osnovu ove potvrde izdaje se Izvod iz matične knjige umrlih.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Reka još daleko
M. MRĐEN - S. JANjIĆ, 13. novembar 2007

INVESTITORI se otimaju za poslednje slobodne parcele u Novom Beogradu, dok za više od 5.587 hektara, koliko zauzima najuža zona beogradskog priobalja, još ne postoje ni urbanistički planovi. Uprkos tržišnom potencijalu i sve većem interesovanju investitora za prestoničke obale, sasvim je izvesno da Beograd još neko vreme neće sići "na svoje reke". Buka koja se nedavno digla oko Starog sajmišta i održavanja koncerata na mestu stradanja hiljade Jevreja, Srba i Roma, samo je potvrdila da se ni o ovom, istorijski značajnom kompleksu, prethodnih decenija takođe nije ozbiljnije razmišljalo.
- Staro sajmište je konačno dobilo publicitet koji zaslužuje i nadam se da će ono biti privedeno nameni u skladu sa svojim položajem, ali i istorijskim nasleđem. Ipak, detaljan urbanistički plan za ovo područje nedovoljno afirmativno tretira celokupan prostor, koji je, pre svega, spomenički i memorijlani kompleks, a ne stambeno poslovni blok - rekao nam je Antonije Antić, direktor Urbanističkog zavoda Beograda, koji je ove godine završio prvu fazu studije beogradskog priobalja.
U pomenutoj studiji, urbanisti po prvi put treatiraju priobalje kao jedinstvenu celinu, a tokom njihovih istraživanja određene su granice šire zone koja podrazumeva prostor od gotovo 17 hiljada hektara. Posle prve faze u kojoj su definisane granice i postojeće stanje priobalja, u drugoj fazi se od urbanista očekuje da predlože sadržaje i namene za konkretne lokacije.
- Naše reke imaju ogroman potencijal, jer se nalaze u okviru evropskog koridora 7 i uveren sam da priobalje u narednom periodu očekuje dinamičan razvoj - smatra Antić.
Pozitivne promene najpre će biti uočiljive na desnoj obali Dunava, gde se uveliko kuju planovi o pretvaranju zemljišta od oko 480 hektara u mesto stanovanja, poslovanja, sporta i turizma. Najpre će u Dorćolskoj marini u narednih pet godina nići nova elitna četvrt. Kompanija „Engel marina Dorćol” je na javnom tenderu za oko dve milijarde dinara zakupila 2,5 hektara zemljišta, a u novu marinu i stambeno poslovni kompleks planira da uloži dodatnih 160 miliona evra. Nizvodno od marine, na mestu sadašnje "Luke Beograd", čiji je vlasnik kompanija "Delta" takođe bi trebalo da nikne još jedan luksuzni kompleks. Uređenje Dunavskog amfitetara takođe podrazumeva i sređivanje Ade Huje, koja će, poput Ade ciganlije, postati rekreativni i turistički centar.
Za razliku od Dunavskog, planovi za uređenje 80 hektara Sasvkog amfiteatra i dalje su u zapećku. Dragoceno zemljište zarobljeno je železničkim kolosecima i magacinima. Tek pošto se izgradi stanica "Prokop", a pruga i magacini izmeste, može se razmišljati o gradnji i na ovoj lokaciji. Tome će prethoditi i selidba autobuske stanice na mesto današnjeg "Buvljaka" u Novom Beogradu. Prema ranijim najavama, ovaj posao je planiran da bude završen do 2009. godine, ali je izvesno da do tada neće ni početi.


TREĆI BEOGRAD

UKOLIKO se ikada obistine planovi o izgradnji "trećeg Beograda", leva obala Dunava i šire područje Borče i Ovče postaće najatraktivnija lokacija prestonice. Ipak, glavni preduslov za ovu kapitalnu investiciju je izgradnja novih nasipa, ali i mostova koji bi levu obalu povezali sa Zemunom, marinom Dorćol i Adom Hujom.

ZELENA OAZA

GRAD je ove godine stavio tačku na sve ambiciozne planove za Veliko ratno ostrvo koji su na ovom području od 211 hektara predviđali luksuzne objekte. Na jednoj od retkih gradskih oaza prirode neće se graditi ni hoteli ni restorani, već će tu dolaziti učenici, studenti i naučnici da proučavaju autohtone vrste ptica i biljni svet.


SAVSKO PRISTANIŠTE

Pristanište na Savi biće produženo za još jedna kilomtear kako bi se omogućio pristup svim brodovima koji sve više uplovljavaju u Beograd. Stepeništima i pasarelima ovaj deo biće povezan sa Kalemegdanom i Kosančićevim vencom tako da će turisti mnogo lakše dolaziti u centar grada.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Lutalice opet grizu
I. KIŠIĆ, 13. novembar 2007

STANARI u blizini mirijevske pijace ponovo su bili na meti pasa lutalica. Nedaleko od "Maksija" napušten pas napao je Nemanju Radovića (25) i ujeo ga za nogu. U Veterinarskoj stanici "Beograd" potvrđeno nam je da će agresivan pas danas biti uhvaćen i odveden.
Prema rečima Radovića, u okolini pijace nastanjen je čopor pasa koji su veoma napasni i često nasrću na prolaznike.
- Kada me je pas ujeo otišao sam u DZ "Zvezdara" gde su mi previli ranu i dali mi inekciju tetanusa - rekao nam je Radović. - Tada su mi rekli da je javim na Kliniku za infektivne i tropske bolesti jer je ta ustanova nadležna da izda nalog službi komunalne zoohigijene za hvatanje lutalica.
Radović dodaje da on nije prva žrtva mirijevskih lutalica.
- Nekoliko dana ranije isti čopor je napao komšiju, ali on je prošao bolje od mene - priča naš sagovornik. - Jedna starija gospođa svakodnevno odnosi hranu životinjama pa se one verovatno iz tog razloga tu zadržavaju. Osim toga, u blizini je i pijaca i veliki supermarket, što za njih predstavlja dodatni izvor hrane.
Direktor Veterinarske stanice "Beograd", Đorđe Đokić, kaže da mu je problem sa lutalicama u Mirijevu poznat.
- Istina je da tamo živi jedna žena koja hrani pse i svaki put kada smo dolazili da pokupimo lutalice kako bi ih odveli na sterilizaciju, ona je pravila probleme - priča Đokić. -
Kako nam je obećao Đokić, ekipa komunalne zoohigijene će danas izaći na teren kako bi psa koji je ujeo Radovića uklonila. On dodaje da ovo, nažalost, nije usamljen slučaj. Prema njegovim rečima, građani koji hrane napuštene pse misle da čine humano delo, a ustvari na taj način stvaraju novi čopor.
- Kada neko hrani ženku psa koja ima mlade, oni vremenom tu teritoriju na kojoj dobijaju hranu doživljavaju kao svoju i braneći je, spremni su da napadnu prolaznike - objašnjava Đokić.

MANjI BROJ

OD septembra prošle godine, od kada se sprovodi Strategija za rešavanje problema napuštenih pasa u Beogradu, do sada je sterilizovano oko 70 odsto populacije lutalica.
- Već se vide pozitivni rezultati sprovođenja strategije za rešavanje problema lutalica u Beogradu – tvrdi Đokić. - Međutim, naš posao još nije završen jer se deo pasa koji nije sterilisan i dalje razmnožava. Takođe, nesavesni građani i dalje napuštaju svoje životinje.


Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
"Pančevac" na proleće
M. Č. PRELEVIĆ, 13. novembar 2007

SASVIM je realno da rekonstrukcija dotrajalog Pančevačkog mosta najzad počne na proleće. Pri kraju je izrada saobraćajne studije, pa bi do kraja godine trebalo da bude raspisan i tender. Zasad se još ne zna koliki će deo novca - od predviđenih 30 miliona evra - dati Grad, a koliki će biti ulog Nacionalnog investicionog plana i pokrajinske vlade Vojvodine.
Bojan Stanojević, gradski menadžer, kaže da pregovori o finansiranju posla još traju. Prolaze u dobroj atmosferi, pa je dogovor na pomolu. Najverovatnija je podela budžeta na tri dela, ali bi Grad mogao da učestvuje i malo više od ostalih.
- U razgovore su uključene i "Železnice Srbije". Pošto ćemo i mi finansirati popravku mosta, očekujemo da nam oni izađu u susret prilikom drugih radova u Beogradu - jasan je Stanojević. - To su, pre svega, proširenje Savske ulice i izgradnja petlje kod Hipodroma, koja je neophodna Beogradu.
I Branko Smiljanić, zamenik sekretara za saobraćaj, ocenjuje da će veliki posao "spasavanja" jedine beogradske ćuprije na Dunavu početi dogodine, kako je bilo i planirano. Početak radova diktiraće i drugi veliki poslovi na ulicama Beograda, kako se ublažio mogući saobraćajni kolaps.
Stručnjaci Saobraćajnog instituta CIP, koji su izradili projekat obnove Pančevačkog mosta, više puta su upozorili da se "Pančevac" mora sanirati najkasnije do sledeće godine. Most toliko propada, da bi projekat pao u vodu ako se sa poslom ne počne na vreme.
Od kada je po drugi put sagrađen, Pančevački most nikada nije popravljan. Preko njega svakog dana prođe više od 70.000 vozila, iako je projektovan za pet puta manje. Projekat CIP-a pokazao je da most treba očistiti i zaštititi od korozije, ojačati kaiševe, zameniti češljeve, podmazati zapuštena ležišta... Mnogobrojne su i pukotine u betonskoj konstrukciji, pa i ona vapi za presvlačenjem. Kada se sanacija najzad završi, umesto jednog pružnog koloseka imaće dva.

POSAO

RADOVI na zameni dilatacionih spojnica na mostu, u smeru ka Pančevu, obavljeni su sinoć. Putari su tokom noći obezbedili radove saobraćajnom opremom i svetlosnom signalizacijom, a ceo posao završen je pre pet časova i jutarnje navale vozila preko Dunava. Izvođač radova je "Mostogradnja".

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 59 60 62 63
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.145 sec za 20 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.