Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 20:42:00
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Veza emotivnog i telesnog zdravlja  (Pročitano 4390 puta)
13. Mar 2008, 09:34:42
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Nokia 
Veza emotivnog i telesnog zdravlja
 

Kada se pomene reč zdravlje obično se misli na fizičko zdravlje a kada se ono poremeti ide se kod lekara. A šta se dešava kada je neko, bez valjanog povoda često neraspoložen, ili mu se raspoloženje bez razloga menja ili je stalno u zafrkantskom raspoloženju čak i u sasvim ozbiljnim situacijama. Da li se može govoriti o poremećaju emotivnog zdravlja, kada su emocije u neskladu sa spoljašnjom realnošću? Ne samo da može, već postoji tesna veza između emotivnog i fizičkog zdravlja koji su isprepletani i uzajamno se podupiru.

Veza emotivnog i fizičkog zdravlja očitava se kroz telesne reakcije na podsticaje koji se izražavaju kroz misli, ponašanje i osećanja. To se obično naziva “vezom uma i tela”. Telo nas upozorava brojnim fizičkim signalima da nešto nije u redu, počev od mučnine u stomaku, povišenog pritiska, bola u leđima, osećanja stegnutosti u grudima, gubljenja apetita, umora, glavobolje, gubljenja sna i seksualne želje, gojenja, plitkog disanja itd. Sve to mogu da budu fizički pokazatelji emotivnog nesklada.

Brojni spoljni uslovi doprinose gubljenju emotivne ravnoteže i dovode do stresa, anksioznosti, tuge. Česti povodi za to mogu da budu: nezaposlenost, besparica, neadekvatni stambeni uslovi, smrt drage osobe, razvod, bolest. Isto tako, događaji koji se tradicionalno smatraju srećnim dovode do promene emotivne ravnoteže, na pr. rađanje dece, profesionalno unapređenje, kupovina nove kuće, osamostaljivanje dece.

I najzad, veliki povod za destabilizaciju emotivnog funkcionisanja jeste napuštanje poznatog okruženja i imigracija u jezički i kulturalno novu sredinu. Takav značajan događaj ima i svoje pozitivne i negativne strane i obe se doživljavaju izuzetno intenzivno.

Sem spoljašnjih i unutrašnji, biološki procesi doprinose promenama raspoloženja. Mlada nauka psihoneuroimunologija bavi se odnosom raspoloženja i snage imunog sistema i proučava interakciju uma sa biološkim sistemima tela i društvenim svetom.

Neuroimunološki eksperimenti na životinjama pokazuju da ubrizgavanje određenih supstanci (amfetamina) utiče na promene društvenog ponašanja dominacije i potčinjavanja. Druge supstance (hormon oksitocin) utiču na nežna ponašanja prema drugim jedinkama iste vrste. I brojne druge supstance, koje je telo biološki predodređeno da poseduje, utiču na način na koji se osećamo i ophodimo prema drugima. Kod ljudi recimo zbog smanjenog prirodnog lučenja serotonina dolazi do kliničke depresije, samim tim i izolacije i izbegavanja ljudi.

Zanimljivo je da ponekad drugi ljudi na osnovu našeg ponašanja, držanja tela, glasa, primete promenu našeg raspoloženja a da je mi sami negiramo jer je nismo svesni. Svest o svojim mislima, osećanjima i ponašanju smatra se značajnim za unapređenje emotivnog zdravlja.

Prvi korak ka uspešnom rukovanju emocijama je prepoznati ih i razumeti šta ih je podstaklo. Telo, možda zato što je manje podložno svesnoj kontroli, govori iskrenije od reči te intonacija glasa i nevoljni pokreti tela otkrivaju naša osećanja bolje od samih reči. Sledeći slučaj može poslužiti kao ilustracija.

Nedavno sam, radeći terapiju sa jednom klijentkinjom uočila da svaki put kada pomene određenu osobu njena prekrštena noga počinje silovito da se klati. To nije bilo blago ljuljkanje kome mnogi ljudi pribegavaju kada su nervozni, već oštro, ciljano pomeranje nalik šutiranju. Upitana za osećanja vezana za taj pokret ona nije videla vezu, ali kada sam joj predložila da nastavi sa tim pokretom i dozvoli mu da se razvije, vrlo brzo su joj navrle reči “gubi se iz mog života” i “mrzim te” i tada je na telesnom, a zatim i kognitivnom nivou razumela koliko je bila povređena i ljuta na dotičnu osobu.

Razumevanje povoda za tugu, stres, strepnju može pomoći u nalaženju načina njihovog prevazilaženja dok potiskivanje čini da se osoba oseća lošije i da ih nepotrebno nosi duže nego što situacija zaslužuje.

 Dr. Sci. Divna Perić-Todorović, klinički psiholog
Novine
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Superstar foruma


Sačuvaj me Bože od onih kojima treba da verujem

Zodijak Virgo
Pol Žena
Poruke 51791
Zastava Srbija
OS
Windows NT 4.0
Browser
Mozilla Burek
mob
Nokia 
Ovo je zanimljiva i neiscrpna tema. Stres je uzročnik većine hroničnih oboljenja savremenog sveta. Počev od povišenog pritiska, preko raznih nervnih problema sve do štitne žlezde stres uništava organizam. Posebno je snažna uloga stresa u opadanju imunološkog odgovora.

Prva nisam u stanju da dam odgovor kako da se čovek zaštiti jer je vrlo često nemoguće zaštititi se. Ipak neke promene u ponašanju su vrlo korisne. Pre svega treba težiti da se događajima u životu daju prave razmere. Izuzetno često prisustvujemo scenama kad neko pobesni zato što nema hleba, ili zato što nije opeglana neka košulja, zato što neko ispred vozi loše ili nije završio neki sitan posao. Takvog stresa se zaista treba čuvati i naučiti sebe da ignorišemo sitne izazove i provokacije.

Menadžerska bolesr, učenički stres, preterane ambicije, često su uzrok oboljevanja. Neophodno je izgraditi u sebi svest da postojimo nezavisno od našeg društvenog statusa. Samouverenost je najbolji način da se prevaziđu uzročnici ovog stresa, a distanciranje života od posla neophodnost.

Mnogo je opasnioji stres koji u naše živote unose događaji na koje ne možemo uticati a koji snažno utiču na naš život. To su situacija u državi, neizvesnost u egzistencialnim pitanjima, bolest ukućana,... Takvi izazovi zdravlju su na žalost nešto što se ne može menjati.

Kad jednom osetimo na sebi posledice nagomilanog stresa po zdravlje kasno je za popravku. Većina nas se tek tada osvesti šta smo grešili u svom odnosu u životu ali hronična oboljenja ostaju za uvek.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Nokia 

Medicina uma i tijela



Koncept povezanosti uma i tijela nije novost i pokušava se objasniti kroz stoljeća na različite načine. Tako je Michalangelo naslikao Stvaranje Adama gdje su čovjekov umi misli prikazani kao sagitalna sekcija mozga koja odgovara današnjem anatomskom prikazu mozga.


Najvažniji faktor ljudske bolesti leži u mozgu. Stres i ugoda igraju važnu ulogu u zdravlju i bolesti na način da stres značajno pridonosi riziku obolijevanja. Ugoda je jednako važna. Ako se osoba nalazi pod stresom, ali se osjeća ugodno i dobro u jednom trenutku, tada će stres imati manji učinak na zdravlje. Ipak, na zdravlje ne utječu samo stres i ugoda već i niz drugih faktora, dijeta, pušenje, genetika. Još jedan bitan faktor je i mogućnost osobe da izrazi svoje osjećaje, da kaže u kolikom je stresu i što i kako se osjeća. Manja je šansa da će stres uzrokovati probleme ako osoba ima neki oblik "ispušnog ventila". Često ljudi izvana izgledaju smireno, ali iznutra je njihovo stanje obrnuto. Tada se takvo stanje može manifestirati poremećajima kao što su migrene, reumatoidni artritis ili multipla skleroza. Dokazi dobiveni istraživanjima pokazuju da stanje ljudskog uma, koje povezuje psihosocijalne faktore s emotivnim stanjima (npr. s depresijom) i s ponašanjima koja uključuju neprijateljstvo i stres uzrokovan načinom života, može direktno i značajno utjecati na psihičke funkcije čovjeka, a time i na zdravlje.

Još jedan od dokaza značajne povezanosti ljudske psihe i pozitivnog razmišljanja je placebo efekt. U novijim istraživanjima pokušalo se utvrditi da li vjerovanja i očekivanja mogu promijeniti neurokemijsku okolinu u ključnim područjima mozga koja su odgovorna za pokrete, ugodu, bol i psihičku bol uzrokovanu tugom zbog odvajanja. Rezultati su pokazali da vjerovanje i pozitivno očekivanje može promijeniti odgovor tijela na stres, a na taj način može doći i do placebo efekta koji može biti koristan kod psihofizioloških poremećaja kao što su hipertenzija, angina, astma i dr.
Stres i zdravlje

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću, od kada se ta povezanost počela i istraživati. Značajan je rad Hansa Selyea koji je znanstveno dokazao povezanost patofiziološkog procesa i skupa kroničnih bolesti. Selye je svojim radom unaprijedio koncept prema kojem je stres vrlo važan čimbenik u psihologiji i medicini. Danas često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres. Nedavno je i znanstveno dokazano da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.

Stres opisuje efekte psihosocijalnih i okolinskih faktora na fizičko ili psihičko zdravlje. Hipoteze različitih istraživanja potvrdile su da je veća mogućnost pojave zdravstvenih problema kada stresori društvene prirode izazovu psihološke ili ponašajne promjene koje izazivaju promjene u psihološkim funkcijama. Kada stresori utječu na organizam aktivira se skup psiholoških reakcija s ciljem uklanjanja prijetnje i prilagođavanja psihološkog sklopa organizma na novu situaciju. Takva reakcija naziva se reakcija na stres.
Povezanost s bolešću

Društveni stresori i način života mogu biti važni pokretači bolesti koji mogu utjecati na dužinu života. Psihosocijalan stres je osobni odgovor primljen kroz složene društvene interakcije. Takve interakcije mogu biti ili negativne i povećati, ili pozitivne i smanjiti psihološki stres. One mogu utjecati na hormone, što dalje utječe na imunološki sustav. Stres može značajno smanjiti fizičku i psihičku toleranciju (imunološki potencijal) i izazvati napredovanje postojeće bolesti ili pokrenuti latentne poremećaje. Kontrola i supresija stresa vrlo je važna u poboljšanju kvalitete života i prevencije bolesti.

Kod ljudi, samoća se povezuje s prijetnjom, a kao posljedica može se pojaviti povišeni krvni tlak i kardiološki problemi. Primjer utjecaja emocionalnog stresa možemo vidjetiu školama, gdje su istraživanja pokazala da tijekom ispitnih rokova kod adolescenata raste broj oboljelih od viroza. Također, stres zbog manjka kontrole na poslu ili u privatnom životu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. I bračni život može biti stresan, pa jedan od partnera, najčešće žena, obolijeva. Pozitivne rezultate dale su grupe podrške, nakon kojih se razina stresa kod partnera značajno smanjila. Da bismo poboljšali kvalitetu i dužinu života potrebno je usmjeriti se na medicinu tijela i uma: opuštanje, meditaciju, laganu i zdravu hranu, pozitivno razmišljanje, podrška. Takav pristup omogućava pozitivno okruženje koje pozitivno utječe na kvalitetu života.

Prehrana je važan faktor koji pridonosi kvaliteti života. Odluke o nezdravim dijetama u kombinaciji s pušenjem, manjak tjelovježbe i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića važni su preduvjeti za razvoj bolesti. Epidemija pretilosti postala je čest i važan predmet istraživanja. Deficiti izazvani pretilošću mogu biti i psihosocijalni i fizički. Pretilost je povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, hiperlipidemije, hipertenzije, dijabetesa, poremećaja spavanja, karcinoma, muskuloskeletnih bolesti, pankretitisa, bolesti uzrokovanih bakterijama, neplodnosti, inkontinencije i dr.. Pretili ljudi također puno češće pate od anksioznosti, nedovoljne socijalne aktivnosti i depresije. Kao jedno od rješenja problema pretilosti predlaže se mediteranska prehrana koja uključuje maslinovo ulje koje sadrži sastojke koji pomažu u liječenju i prevenciji prethodno navedenih bolesti.
Utjecaj uma na zdravlje, bolesti dužnu života

Nezdrav način života (nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, neregularna dijeta, pretjerana konzumacija alkohola i kave) dovodi se u vezu s velikim zdravstvenim problemima (kardiovaskularnim bolestima, karcinomom, osteoporozom) koji utječu na kvalitetu i dužinu života. Neprijateljstvo, ljutnja i agresivno ponašanje također pridonose tome. Uloga osobnosti u razvoju kroničnih bolesti privukla je mnogo pažnje. Utvrđeno je postojanje dva tipa osobnosti koje utječu na razvoj različitih bolesti, posebno na karcinom. Osobe tipa A su neprijateljski raspoložene, lako se razljute, kompetitivne su i teške osobe. Sličan profil imaju i osobe tipa C. Ustrajne su u poricanju, ne pokazuju emocije, posebno ljutnju, izbjegavaju konflikte, strpljive su. Općeniti pogled na mehanizam koji povezuje osobnosti i zdravlje govori da su genski određene, biološke i individualne razlike odgovorne za fenotip osobnosti i povećan rizik od oboljevanja.

Kroz povijest toplice i sanatoriji u planinama bili su vrlo važan čimbenik u liječenju. Razlog tome je vjerovanje još iz doba starih Grka da je za zdravlje potrebna ravnoteža uma i tijela. Da bi se povratila ta ravnoteža preporučana je promjena okoliša, koje je uključivala opuštanje, šetnje, kupke i masaže. Danas se ponovno vraćamo tim drevnim spoznajama. Ako je tijelo zdravo, tada je i mentalno zdravlje dobro. Ako se osjećamo dobro i zdravo, tada su i zdrava starost i duži život mogući.

Ivana Komšić, dipl. psiholog
Psihonet
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 20:42:00
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.08 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.