Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 04. Sep 2025, 01:17:06
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 724 725 727 728 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vesti iz domace privrede i ekonomije  (Pročitano 723010 puta)
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
Finansijski sistem Srbije uspešno je prebrodio svetsku finansijsku krizu, ali je za to platio cenu i preti mu dalje pogoršanje ekonomskog okruženja, ocenio je danas Medjunarodni monetarni fond.

U izvestaju MMF-a odaje se priznanje srpskom bankarskom sektoru, za koji se ističe da je "visoko kapitalizovan i likvidan" i da pokazuje priličnu otpornost na izazove.

U izveštaju, koji polazi od podataka prikupljenih do početka marta ove godine, ističe se da je privreda Srbije pretrpela depresijaciju dinara od 20 odsto u odnosu na evro, slabu izvoznu potražnju i pad na tržištu hartija od vrednosti.

Poverenje u banke bilo je uzdrmano, što se pokazalo povlačenjem 18 odsto depozita privatnih lica, ali je "i pored toga, konzervativna regulativa dala bankarskom sektoru dovoljno veliki prostor na polju kapitala i lividnosti da izdrži te šokove".

"Od sredine 2009. godine, poverenje u banke je uglavnom obnovljeno, koordinisanim naporima Narodne banke i Vlade Srbije, u saradnji sa bankama i uz finansiranje MMF-a i drugih medjunarodnih finansijskih institucija", ističe se u izveštaju.

Iako su se banke dosad pokazale otpornim, glavni  izazov biće im da izdrže moguće buduće pogoršanje ekonomskog okruženja, a ključni rizik potiče od recesije.

Takodje, može doći do smanjenja finansiranja iz inostranstva, a neizvesnost u fiskalnoj politici može u samoj Srbiji dovesti do novog gubljenja poverenja u bankarski sektor i većeg pritiska na dinar.  Istovremeno, bankarski sektor ostaje visoko kapitalizovan i likvidan i pokazuje priličnu otpornost.

Visoki zahtevi u pogledu količine kapitala i bankarskih rezervi pomogli su da se ograniči ekspanzija kredita, ali na duže staze, mogu doprineti njihovoj finansijskoj izolovanosti, smatra MMF.

Vodjenje monetarne politike se značajno poboljšalo. Treba, medjutm, preispitati zahteve bankama da imaju visoke rezerve i smanjiti veliku vezanost za evro, koja monetarnu politiku čini manje efikasnom.

Iako su intervencije vlade pomogle stvaranju relativno stabilnih uslova finansiranja, treba razmotriti neka poboljšanja, "posebno u pogledu uspostavljanja sveobuhvatne strategije za rešavanje problema dugovanja", ističe MMF.

U izveštaju se ocenjuje da su planovi za rešavanje problema banaka odgovarajući, iako je potrebno uvesti dodatne mere da bi se ublažio potencialni sukob interesa.

"Funkcije Agencije za osiguranje depozita treba sveobuhvatno preispitati, u cilju smanjenja potencijalnog sukoba interesa i jačanja njenih institucionalnih kapaciteta", naveo je MMF.

Mehanizme za restrukturisanje dugova MMF smatra nedovoljnim. Što se tiče sektora osiguranja, ta finansijska institucija ocenjuje da je on adekvatno kapitalizovan u odnosu na ukupnu izloženost riziku, mada i dalje nedovoljno razvijen i u zaostatku za regionom.

Izvor: SrbijaNet
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma


i sirom otvorenih ociju ne vidim nista...

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 35385
Zastava Tamo negde
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
mob
Nokia N95 8gb
Činovnici krckaju budžet

 VOJSKA, policija, obrazovanje, pravosuđe i državna uprava u Srbiji trenutno broje 266.699 zaposlenih. Zakonom o budžetu za njih je za ovu godinu za plate predviđeno 200 milijardi dinara, ali to, napominju u Ministarstvu finansija, ne znači da će se toliko i potrošiti. U međuvremenu je predviđena racionalizacija, čiji tempo doduše nije oduševio predstavnike Međunarodnog monetarnog fonda. Ukoliko se ona, kako su naši pregovarači obećali, ubrza - toliko će i ušteda biti veća.
Ukupan broj radnika koji platu prima iz republičke kase u ovom trenutku je - 439.179. Na njihove zarade, ako brojka ostane nepromenjena, do kraja godine bi moglo da se potroši ukupno 327 milijardi dinara.
Broj zaposlenih u vojsci, policiji, obrazovanju, pravosuđu i državnoj upravi pre četiri godine - 2006. je bio za 11.474 manji. Fond za zarade je tada bio “tanji” za oko 80 milijardi.
-
Od 200 milijardi dinara koje su predviđene Zakonom o budžetu za 2010. godinu, primera radi, 95 milijardi je određeno za 125.127 zaposlenih u obrazovanju - napominju u Ministarstvu finansija. - Od ostatka od 105 milijardi se finasiraju plate za pravosudne organe, vojsku, policiju i državnu upravu.
Teško je utvrditi precizan broj zaposlenih u samoj državnoj administraciji. Krajem godine usvojeni zakon o njihovom maksimalnom broju kaže da ne sme da ih bude više od 28.400, a u trenutku njegovog usvajanja bilo ih je 30.624. Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković kaže da je u državnoj upravi zaposleno oko 28.000 ljudi i napominje da je pre sedam godina bilo samo 1.340 zaposlenih manje nego danas. U međuvremenu su se, objašnjava, “neke funkcije multiplikovale na nivou države”.
Poređenje sa brojem državnih birokrata danas i 2003. tako ne deluje dramatično, ali kada se uzme u obzir 2000. godina situacija je drugačija. Administracija Republike Srbije tada je brojala 8.099 zaposlenih. Samo ukidanjem savezne države, a potom i državne zajednice, u nju se “prelilo” još 12.000 zaposlenih. Posle nekoliko izbornih ciklusa kadar je “ojačan” za još 10.000.
Od 2006. godine do danas lagano, ali sigurno rastao je broj zaposlenih i u drugim oblastima, koji takođe, primaju platu iz budžeta. Lokalna i pokrajinska administracija 2006. je imala 55.217 radnika. Danas ih je - 61.167. Njihove plate, ako se ispuni projekcija iz Zakona o budžetu, “odneće” 37 milijardi dinara.

POJAČANJE
IAKO se tokom prošle godine uveliko govorilo o neophodnosti smanjenja broja zaposlenih, 2010. je u većini sektora donela “pojačanje”. U grupi vojske, policije, obrazovanja, pravosuđa i državne uprave, brojka je veća za 5.348 zaposlenih. Pokrajinska i lokalna administracija ove godine je brojnija za 289 radnika.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Vlast i vlasnistvo se mogu razdovjiti na izvesno vreme, ali nikako zauvek jer ce vlasnistvo, shvativsi koliko je razdvajanje bolno, odmah kupiti vlast ili ce vlast osvojiti vlasnistvo a time i bogatstvo."
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma


i sirom otvorenih ociju ne vidim nista...

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 35385
Zastava Tamo negde
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
mob
Nokia N95 8gb
Stan baš blizu

 BANKE su počele da smanjuju kamate na stambene kredite, kako u otplati, tako i na novoodobrene pozajmice. Nova cena ovih zajmova kreće se od oko tri odsto do šest odsto, dok je samo nekoliko meseci ranije iznosila i više od 13 odsto. Zbog pada euribora i libora, kamate su krenule nizbrdo, a ujedno su banke odlučile da smanje svoje marže. Najbolje
prolaze građani koji su uzeli subvencionisane stambene zajmove sa nižom kamatom, koja je sada uz dodatni pad euribora kod nekih banaka i ispod tri odsto.
Osim niske kamate, subvencionisani stambeni zajmovi su najpovoljniji jer je potrebno samo učešće od pet odsto, a država daje 20 odsto. Pojedine banke, poput Sosijete ženerala, nude i grejs period do oktobra 2012. i u tom periodu se otplaćuje samo kamata. Građani mogu da biraju fiksnu ili promenjivu kamatu.
Prema podacima Kreditnog biroa, dok svi ostali zajmovi stagnuraju ili imaju pad, jedino rastu stambene pozajmice.
- Ko može, sada je pravo vreme da uzme stambeni kredit - kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udurženja banaka Srbije. - Kamate su veoma povoljne i gotovo identične onima u Evropi.
Osim na nove, kamate padaju i na stambene kredite koji se već otplaćuju. Euribor, konstantno beleži pad i da se trenutno nalazi na nivou od 0,90 odsto, pa su mnogima rate značajno smanjene .

HIPOTEKA
KORISNICI stambenih kredita uz osiguranje kod Nacionalne korporacije su prema dosadašnjim podacima prilično uredni pri izmirenju svojih mesečnih obaveza, odnosno rate kredita. Ovakav zaključak proizlazi upravo iz podatka da Nacionalna korporacija u ovom trenutku obavlja isplatu po polisi osiguranja za svega 70 kredita.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Vlast i vlasnistvo se mogu razdovjiti na izvesno vreme, ali nikako zauvek jer ce vlasnistvo, shvativsi koliko je razdvajanje bolno, odmah kupiti vlast ili ce vlast osvojiti vlasnistvo a time i bogatstvo."
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma


i sirom otvorenih ociju ne vidim nista...

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 35385
Zastava Tamo negde
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
mob
Nokia N95 8gb
Srpske pare na rajskom ostrvu

 VLADA Srbije neće menjati postojeće zakone koji se odnose na poslovanje firmi u Srbiji kako bi sprečila da se kompanije koje su registrovane u of šor zonama pojavljuju na našem tržištu kao vlasnici preduzeća.
Iako je jasno da se države koje imaju liberalniji pristup osnivanju kompanija i plaćanju dažbina koriste kako bi se ne samo zaobišli važeći propisi u drugim zemljama koje posluju “regularno”, već i da se preko ovih poreskih rajeva, “pere” između dva i pet odsto svetskog bruto društvenog proizvoda, u bliskoj budućnosti, očito je da na svetskom nivou ne postoji namera da se ovaj vid organizacije
privrednog ambijenta ukine.
Prema podacima u koje države iz Srbije ide ponajviše uplata po osnovu ostvarenih usluga, jasno je da se ovde itekako shvataju sve prednosti i “mogućnosti” of šor zona.
- Po osnovu usluga, na brojne račune u Švajcarskoj uplaćeno je, u prošloj godini, nešto više od 108 miliona evra, na Kipar 50 miliona evra, a u Holandiju 34 miliona evra - ukazuju podaci Narodne banke Srbije.
Na žalost, reč je o državama kod kojih su informacije o vlasništvu kompanija ili računa strogo čuvana tajna, pa je teško odgonetnuti o kakvim je, ovde, poslovima zapravo reč.
- Of šor kompanije na nekoj od brojnih destinacija, a čiji su vlasnici iz Srbije, šalju ovdašnjim firmama fakture za izvršenje neke od usluga. Obično je reč o nečemu što se u stvarnosti nikada ne uradi, ali se fakturiše kao izvršeno ispitivanje tržišta, konsalting, marketing...- kaže za “Novosti” jedan od iskusnih beogradskih knjigovođa. - Faktura se, naravno, plati, a firma tu uslugu, jasno, knjiži kao trošak. U tom slučaju, kapital se lagano iznosi iz Srbije, a da pri tom ni država ne dobija poreski prihod, jer se usluge knjiže kao trošak firme. Na ovaj način mnoge kompanije, zapravo, i završavaju godinu sa bilansima u minusu, a da su, u stvari, i te kako rentabilno poslovale.
- Srpski zakoni ne poznaju razliku između stranih ulagača koji osnivaju firme kod nas - kažu u Ministarstvu finansija. - Potpuno je svejedno da li je vlasnik domaće kompanije iz poreskih rajeva ili iz neke države koja ima i rigidnije poreske propise od naše zemlje.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Vlast i vlasnistvo se mogu razdovjiti na izvesno vreme, ali nikako zauvek jer ce vlasnistvo, shvativsi koliko je razdvajanje bolno, odmah kupiti vlast ili ce vlast osvojiti vlasnistvo a time i bogatstvo."
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
Predstavnici ruske delegacije u Beogradu dali načelnu saglasnost za 210 miliona evra za čvor i 260 miliona za prugu Valjevo-Loznica.

"Na tom spisku objekata koje smo mi predložili bila je i rekonstrukcija pruge Beograd-Bar", rekao je generalni direktor "Železnice Srbije" Milovan Marković danas, posle potpisivanja protokola o uslovima ruskog kredita za "Železnicu Srbije" i nagovestio da bi polovinom sledeće godine trebalo da otpočnu radovi na svim objektima koji budu ugovoreni.

Beogradski železnički čvor, pre svega, kao prioritet, prihvatljiv za rusku stranu za finansiranje i dogovoreno je da u narednom periodu ministarstva finansija, i rusko i srpsko, pregovaraju o uslovima kredita, a da "Ruska državna železnica" i "Železnica Srbije" rade na tehničkim parametrima ugovora, odnosno da Institut CIP uradi nedostajuće idejne projekte do kraja godine, naveo je Marković.

Nakon toga usledilo bi ugovaranje konkretnih poslova, ukoliko se usaglase svi uslovi vezani za finansijski aranžman, a o detaljima razgovaraće ministarstva finansija u narednom periodu, dodao je on.

"Ukupna vrednost ruskog kredita koja nam stoji na raspolaganju je 800 miliona dolara", podsetio je Marković i izrazio oceckivanje da će u naredna dva meseca biti poznati okvirni elementi tog finansijskog aranžmana, do kraja godine će se intenzivno raditi na idejnim projektima, a nakon toga na glavnim projektima.

"Ako sve bude usaglašeno, preći ćemo na ugovaranje. Generalni izvođači će biti ruske kompanije iz Ruskih železnica, koje su referentne za izvođenje radova te vrste. Nakon izrade svih tih projekata biće definisano učešće srpskih kompanija u izvođenju radova", precizirao je Marković.

Na pitanje kada bi trebalo da počnu radovi, Marković je odgovorio da će izrada glavnih projekata biti završena do aprila sledeće godine, kao i paralelno ugovaranje i dogovaranje, tako da bi polovinom sledeće godine otpočeli radovi na svim objektima koji budu ugovoreni.

Ruski kredit od milijardu dolara načelno je dogovoren između predsednika Republike Borisa Tadića i Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva, prilikom njegove zvanične posete Beogradu 20. oktobra 2009. godine.

Rusija je od te sume odobrila Srbiji kredit od 200 miliona dolara za pokrivanje deficita budžeta, a ostatak od 800 miliona je još predmet razgovora i u naceclu je namenjen za infrastrukturne projekte.

(Tanjug)
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma


i sirom otvorenih ociju ne vidim nista...

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 35385
Zastava Tamo negde
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
mob
Nokia N95 8gb
Gasi se još 6.000 preduzeća

 U Agenciju za privredne registre počela su da pristižu rešenja o sprovedenom predstečajnom postupku brojnim pravnim licima koja su, zaključno sa 31. martom ove godine, bila tri godine u blokadi - potvrđeno je “Novostima” u ovoj instituciji.
Agencija, na bazi tih rešenja, vrši brisanje privrednih subjekata i udruženja iz registara.
- Za sada je APR izvršio brisanje
po svim rešenjima privrednih sudova koja su nam poslata - ističu u Agenciji za privredne registre. - Kada će se završiti postupak brisanja za prvu grupu pravnih lica zavisi, pre svega, od ažurnosti privrednih sudova.
Nezvanični podaci iz sudova ukazuju da će, u toku ovog meseca, samo po osnovu primene “automatskog stečaja”, iz privrednog života Srbije nestati skoro 6.000 društava sa ograničenom odgovornošću, gotovo 350 zadruga, desetak poslovnih udruženja i oko 70 društvenih preduzeća.
Na prvom spisku Narodne banke Srbije bilo je, inače čak 10.977 pravnih lica čiji su računi na dan 31. mart bili u blokadi preko tri godine. Njima je, prema novom Zakonu o stečaju, dat rok od 60 dana u okviru koga sam dužnik ili njegovi poverioci mogu da pronađu način za skidanje blokade ili pokretanje stečajnog postupka. Onaj ko se javi kao “spasilac” navedene firme ili udruženja mora, naravno, nadležnom privrednom subjektu da položi i predujam za troškove sprovođenja svih planiranih postupaka.

ZVEZDA JOŠ NA LEDU
KAKO je “Novostima” u sredu potvrđeno, predmet Košarkaškog kluba Crvena zvezda, koji se nalazi u Privrednom sudu u Beogradu, još je u fazi koja može da završi i sa brisanjem ovog sportskog kluba iz registra. Za sada, naime, niko od poverilaca nije uplatio predujam i pokrenuo stečajni postupak.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Vlast i vlasnistvo se mogu razdovjiti na izvesno vreme, ali nikako zauvek jer ce vlasnistvo, shvativsi koliko je razdvajanje bolno, odmah kupiti vlast ili ce vlast osvojiti vlasnistvo a time i bogatstvo."
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma


i sirom otvorenih ociju ne vidim nista...

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 35385
Zastava Tamo negde
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
mob
Nokia N95 8gb
“Minus” na razmatranju


 SAMO šest banaka je u poslednjih mesec dana, otkako je Narodna banka Srbije usvojila olakšice za građane koji se zadužuju, odlučilo i da ih primeni. Ostale banke još “stvaraju tehničke uslove”, ali pre bi se reklo da vagaju kakvom se riziku izlažu. Naime, banke treba da povećaju limite za opterećenje plate ratom kredita sa 30 na 40 odsto, odnosno za one koji imaju stambene zajmove sa 50 na 60 odsto.
Zatim, treba da ukinu tretman dozvoljenog minusa kao zajma, i žiranata kao da su dužnicu za pozajmice za koje su samo jemci.Najveći broj građana najviše iščekuje da prekoračenje po tekućem računu bude dostupno za sve korisnike kredita, jer su mnogi izgubili mogućnost da ga koriste pošto su im rate zajmova, zbog skoka deviznog kursa, premašile 30 odsto zarade. Dozvoljeni minus, i pored visoke kamate koju ima, koristi najveći broj građana.
Banke, inače, da podsetimo, nemaju obavezu da primenjuju
preporuke NBS o olakšicama za građane, već to mogu da učine ukoliko procene da im to neće ugroziti poslovanje, odnosno da rizik naplate nije veliki. S jedne strane dozvoljeni minus im donosi dobru zaradu, jer su kamate od 27 do 37 odsto godišnje, a sa druge, plaše se da neće naplatiti svoje plasmane.
Takođe, banke više ne povećavaju limit za pozajmicu po tekućem računu (koji, inače, odobravaju u visini jedne zarade)ukoliko se klijentu poveća plata. Naime, po automatizmu reaguju ako utvrde da mu je zarada smanjena. Onda ga samo obaveštavaju da mu je zbog manjih prihoda po tekućem računu pozajmica umanjena,a ukoliko dođe do povećanja zarade, potrebna je procedura za podizanje limita. To znači da mora da podnese zahtev kao da prvi put uzima dozvoljeni minus, odnosno da priloži potvrdu o visini primanja, iako banka ima uvid u to koliko zarađuje, zatim da uplati za izveštaj Kreditnog biroa 205 dinara i, ako mu ukupne obaveze prema bankama ne prelaze 30 odsto, može da dobije novu, veću pozajmicu.
Najveći broj banaka dozvoljeni minus odobrava na godinu dana, i u tom periodu klijent bi trebalo da ga koristi bez izmena. Ali, ima banaka koje proveravaju tekuće račune svaka tri meseca i usklađuju pozajmicu, ali samo ako je prihod na računu opao. Kažu da to čine zbog rizika kome su izlažu, ukoliko klijentu padne zarada. Koliko je to pošteno, banke treba same da procene.

KAZNA
UKOLIKO klijent uđe u nedozvoljeni minus, banka ga za taj propust kažnjava sa mesečnom kamatom koja iznosi i do šest odsto. Uz to, ukoliko ne izmiri obaveze po pozajmici po tekućem računu u roku koji je predviđen ugovorom, narednih godinu dana ne može da koriste dozvoljeni minus. Prema poslednjim podacima Kreditnog biroa, u Srbiji 4,2 miliona građana ima 6,2 miliona tekućih računa, a iznos dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu iznosi 31,2 milijarde dinara.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Vlast i vlasnistvo se mogu razdovjiti na izvesno vreme, ali nikako zauvek jer ce vlasnistvo, shvativsi koliko je razdvajanje bolno, odmah kupiti vlast ili ce vlast osvojiti vlasnistvo a time i bogatstvo."
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
Ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić izjavio je danas da bi gorivo u Srbiji trebalo da pojeftini zbog pada cena sirove nafte na svetskom tržištu.

On je novinarima u Ministarstvu energetike rekao da će u naredna tri dana doći do preseka cena naftnih derivata i dodao da bi do pojeftinjenja  goriva moglo doći zbog pada cena sirove nafte.

"Do pojeftinjanjenja goriva bi moglo doći zbog pada cena sirove nafte ali je na žalost kurs dolara u medjuvremenu porastao. Očekujem kretanje cena naniže", rekao je ministar novinarima u resornom ministarstvu.

Gorivo u Srbiji poslednji put je poskupelo 15. maja u proseku za 4,15 dinara po litru ili za 3,77 odsto. Motorni benzini poskupeli su u proseku za 3,8 dinara ili za 3,23 odsto, a dizel goriva za 4,5 dinara po litru ili za 4,31 odsto.

Izvor: SrbijaNet
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma


i sirom otvorenih ociju ne vidim nista...

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 35385
Zastava Tamo negde
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
mob
Nokia N95 8gb
Pola privrede pod hipotekom

 Privreda je doterala „cara do duvara“. Došli smo u situaciju da banke ne mogu da naplate kredite, a ako aktiviraju hipoteke koje smo položili, bile bi vlasnice 50 odsto imovine srpske privrede - procenjuje Milan Knežević, predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća. - Ukoliko bi nam imovina otišla na doboš, ne bi imao ko da je kupi, bez obzira na cenu.
Tako neke banke na svojim sajtovima oglašavaju prodaju mnogo kuća, lokala i poslovnog prostora, od Subotice do Babušnice, ali ih niko na licitacijama neće već dve godine. Čak i ono što se proda, uglavnom je upola cene. Prema zvanični podacima, u Srbiji je pod hipotekom oko 300.000 objekata preduzeća i građana.
Firme su u velikoj dubiozi, jer se bore s velikom nelikvidnošću koju nisu uspeli da poprave ni subvencionisani zajmovi države, tako da je kašnjenje u otplati pozajmica i velikih i malih preduzeća premašilo 12 odsto. Kako kažu sami privrednici, jedini spas je reprogramiranje dugova, inače će banke postati vlasnici polovine njihove imovine koju su stavili pod hipoteku jer nisu u stanju da otplaćuju rate za kredite.
Na naplatu firmama sada dospevaju i subvencionisani zajmovi, koje su uzeli lane za likvidnost, odnosno da poprave svoj budžet, ali je taj „predah“ završen i obaveze prema bankama moraju da namire. Finansijska situacija im se pogoršava, jer s jedne strane ne mogu da vraćaju uzete zajmove, a s druge, banke ne daju nove
pozajmice.
- Banke su nas „potopile“ sa svojim visokim kamatama i kratkim periodima otplate - naglašava Dragan Kustudić, direktor „Birografike“ iz Subotice. - Rate nam je dodatno opteretio veliki skok deviznog kursa, tako da nam je zarada „pojedena“, a dugove prema bankama treba vraćati. Ne znamo kako ćemo da otplatimo kredite, a ukoliko to ne učinimo, banke će aktivirati hipoteke i prodati našu imovinu u bescenje.
Bankari kažu da sa svakom firmom kada sklapaju ugovor o kreditu razmatraju i mogućnost reprogramiranja. Ali, ima mnogo preduzeća, a naročito malih, koja ni na jedan način ne mogu da vrate uzete zajmove. Krajnja instanca je aktiviranje hipoteke.
- Svaki kredit je skup i svako ko se zadužuje mora da računa da će iz poslovanja imati mogućnosti da otplaćuje obaveze - kaže Knežević. - Privreda više ne može da zarađuje i da servisira svoje obaveze. A i samo reprogramiranje je samo odlaganje agonije, odnosno bankrota. Kako se oporaviti? Teško da postoji trajno rešenje.
Država je lane, upravo za oporavak preduzeća, ali i za građane, obezbedila kredite u vrednosti od 1,1 milijardu evra,tako što je subvencionisala kamate sa ukupno 55 miliona evra. Firme su se najviše zajmile za likvidnost, a pozajmice su bile vezane za evro. Dotacije države su nastavljene i u ovoj godini, ali je malo firmi koje mogu da se zaduže, jer duguju za stare obaveze i imaju minuse na računima.
- Računi već 80.000 firmi su u blokadi, a stotine preduzeća dnevno ima „šanse“ da bude blokirano - kaže Knežević. - Ova godina za privrednika biće teža nego prethodna, a od januara do sada oko 40.000 zaposlenih je izgubilo radno mesto.

GRAĐANI
Za razliku od preduzeća, građani su revnosniji u otplati obavezi prema bankama. Zbirno kašnjenje u otplati rata iznosilo je 3,3 odsto na kraju aprila i nije se menjalo od početka godine. Ali, to je duplo više nego godinu ranije. Docnja kod tekućih računa premašila je osam odsto, a kod kreditnih kartica šest odsto. Zbog kašnjenja u otplati stambenih zajmova, aktivirano je 70 hipoteka, što je u odnosu na 52.000 odobrenih stambenih kredita mali procenat, ali je to duplo više nego prošle godine.

DUG INOSTRANSTVU
15,7 milijardi evra iznosi dug privatnog sektora prema inostranstvu, od toga preduzeća duguju 10,7 milijardi evra, a u prva tri meseca su vratila 100 miliona evra obaveza

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Vlast i vlasnistvo se mogu razdovjiti na izvesno vreme, ali nikako zauvek jer ce vlasnistvo, shvativsi koliko je razdvajanje bolno, odmah kupiti vlast ili ce vlast osvojiti vlasnistvo a time i bogatstvo."
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Legenda foruma


i sirom otvorenih ociju ne vidim nista...

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 35385
Zastava Tamo negde
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 3.6.3
mob
Nokia N95 8gb
Dinkić: Tenderi za deonice autoputeva

BEOGRAD - Potpredsednik srpske vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je danas da će u toku juna biti objavljeni tenderi za kompanije koje će upravljati izgradnjom deonica na tri autoputa kroz Srbiju.
Na konferenciji "Međunarodni biznis sektor u Srbiji 2010" u Beogradu, on je precizirao da se radi o deonicima od Pojata do Preljine, od Paraćina do Zaječara i deonici puta Šabac-Ruma.
Ti delovi autoputeva će, prema rečima Dinkića, biti finasirani novcem od prodaje Telekoma.
On je najavio da će do kraja ove godine biti objavljeni tenderi za izgradnju
još dve deonice na autoputu Beograd - južni Jadran, od Lajkovca do Ljiga i od Obrenovca do Uba. Tako bi, kako je istakao, u 2012. trebalo da bude potpuno izgrađen deo puta od Beograda do Ljiga.
Dinkić je najavio da će Srbija uskoro usvojiti odluku o izdvajanju novca iz budžeta za izgradnju južne deonice saobraćajog koridora 10 kroz Grdeličku klisuru, koji je ranije trebalo da bude finasiran iz Helenik plana.
Drugi deo novca koji je potreban za završetak tog dela koridora 10 će, kako je naveo, biri zatražen od Evropske investicione banke ili Svetske banke.

Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
"Vlast i vlasnistvo se mogu razdovjiti na izvesno vreme, ali nikako zauvek jer ce vlasnistvo, shvativsi koliko je razdvajanje bolno, odmah kupiti vlast ili ce vlast osvojiti vlasnistvo a time i bogatstvo."
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 724 725 727 728 ... 734
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 04. Sep 2025, 01:17:06
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.438 sec za 13 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.