Usvojen Pravopis crnogorskoga jezika :: Knjizevnost ~ Umetnost ~ Kultura

JUČE PROMOVISAN PRVI PRAVOPIS I PRAVOPISNI RJEČNIK
Dva nova slova u crnogorskom jeziku

Nova slova su Ś i Ź, a dubleti podrazumijevaju da će ubuduće biti ispravno kazati i napisati i đed i djed, Śutra i sjutra, ćerati i tjerati, Źenica i zjenica…Novi crnogorski Pravopis zasnivaće se na principu “piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano”. Uradila ga je tročlana ekspertska grupa, u kojoj su, kako je juče saopšteno, eksperti poznati i priznati u Evropi

Podgorica, 10. jula–Crnogorski jezik dobio je svoj prvi Pravopis, s pravopisnim rječnikom, u kojem su 32 slova i dubleti. Nova slova su Ś i Ź, a dubleti, najjednostavnije rečeno, podrazumijevaju da će ubuduće biti ispravno kazati i napisati i đed i djed, Śutra i sjutra, ćerati i tjerati, Źenica i zjenica…

U pravilima novog Pravopisa navodi se da su u savremenoj upotrebi u Crnoj Gori dva pisma, latinica i ćirilica, da se sastoje od 32 slova, odnosno grafema. U ćirilici je dosljedno sprovedeno pravilo da svaki fonem ima poseban grafem za obilježavanje, pa se to pismo sastoji od 32 monografa (jednoslova), dok latinica ima 29 monografa i tri digrafa (dž, lj i nj).

Ovo je, po riječima predsjednika Ekspertske komisije za izradu prijedloga Pravopisa, Rječnika i Gramatike crnogorskog jezika, prof. dr Milenka Perovića “najcrnogorskiji mogući pravopis”, koji je prihvatio varijantu najšire moguće dubletizacije”.

- Prema tome, oni koji su dosad bili jezički kultivisani i pismeni to su i sada, a oni kojima to nije bilo dovoljno i koji su smatrali da je božja nepravda da ih neko 150 godina tjera da kažu djevojka umjesto đevojka takođe su dobili svoj rječnik. Što se tiče glasa “dz” neće ga biti u azbuci i abecedi, ali će ga biti u naučnoj literaturi kad neko u svom radu opisuje govor kraja u kojem se taj glas koristi. U zvaničnom kodifikovanom crnogorskom jeziku neće ga biti, objasnio je Perović.

Novi crnogorski Pravopis, danas predstavljen u Ministarstvu prosvjete i nauke, zasnivaće se na principu “piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano”. Ministar prosvjete i nauke prof. dr Sreten Škuletić juče je potpisao Pravopis, kojeg je uradila tročlana ekspertska grupa, u kojoj su, osim profesora Perovića, bili Ljudmila Vasiljeva i Josip Silić. Vasiljeva je redovni profesor Univerziteta u Lavovu, Silić profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, a Perović je profesor Univerziteta u Novom Sadu.

- Sa velikim zadovoljstvom mogu da kažem da smo jedan dio procedure uspješno završili. Ustavom Crne Gore crnogorski jezik je definisan kao službeni, što od države zahtijeva stvaranje preduslova za njegovu standardizaciju, afirmaciju i njegovanje, kazao je Škuletić, podsjećajući da je Vlada prošle godine formirala Savjet za standardizaciju,” koji je bio sastavljen od 13 članova, izuzetno uvaženih i motivisanih, koji su mjesecima radili, ali koji, ni nakon 16 sjednica i konsultacija, nijesu uspjeli da dođu do jedinstvenog prijedloga, kako je bilo predviđeno”.

- Iskristale su se dvije opcije i Ministarstvo je dobilo dvije verzije materijala. Nakon uvida u dokumentaciju opredijelio sam se da potražim stručnu pomoć ljudi koji su eksperti u ovoj oblasti, a stručnjaci koje smo pozvali su priznati i poznati u Evropi, istakao je Škuletić.

Ministar je saopštio da će između 20 i 24. jula biti organizovana nova konferencija za novinare na kojoj će biti prisutni svi članovi Ekspertske komisije koji će odgovarati na pitanja novinara. On je kazao da će biti paralelno štampane obje verzije Pravopisa - latinična i ćirilična - te da će kompletan materijal biti na sajtu Ministarstva prosvjete i nauke početkom naredne nedjelje.

U materijalima koji su, nakon početka konferencije podijeljeni novinarima, navodi se da je novi Pravopis zasnovan na devet pravopisnih načela.

Model za crnogorsku standardno-jezičku normu je, kako se navodi u predgovoru pravopisa, zajednički, opšti jezički sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanima.

Princip je i da će se tim pravopisom u Crnoj Gori poštovati pravilo “piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano”, kao i da je ijekavica normativna, u skladu sa crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom.

U predgovoru se navodi i da se pravopisom crnogorskog jezika neće sprovoditi jezička arhaizacija, niti će se njime normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opšte savremene upotrebe u Crnoj Gori.

U svemu ostalom, osim ako drugačije ne nalaže savremena crnogorska jezička praksa, neće se odstupati od Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika, koji je do sada bio u upotrebi u Crnoj Gori, kaže se u predgovoru.

Jedno je dobro govoriti, a drugo normirati jezik

Perović je istakao da se “ekspertska grupa nije mogla formirati od ljudi koji su u Crnoj Gori”, zbog toga što “upotrebljivih lingvista izvan postojećeg Savjeta nije bilo, a rad Savjeta je bio u blokadi”.

- Bilo je strahovito puno zainteresovanih, ali onih koji umišljaju da ako dobro govore crnogorski jezik, mogu i da ga normiraju. Po nesreći, takvi amateri se, i ovdje i svuda u svijetu, najčešće srijeću u književnim krugovima. Jedna stvar je umjeti vješto koristiti alat koji se zove jezik, a drugi proizvoditi taj alat. Shodno tome ekspertska grupa se morala tražiti tamo gdje se jedino mogla naći, u slavističkom svijetu, u svijetu slavističkih filologija, istakao je Perović.

Visoka verifikacija na slavističkim katedrama

- Crnoj Gori se, po mom sudu, desila najsrećnija moguća stvar, kojom će ovaj standard dobiti visoku verifikaciju na slavističkim katedrama svuda na planeti, da u Ekspertskoj grupi uzmu učešće dva velika svjetska autoriteta za slovenske jezike – Silić i Vasiljeva.

Silić je veliki svjetski standardolog, (ne stručnjak opšte prakse), koji bolje poznaje crnogorski jezik od bilo kojeg živog Crnogorca i usuđujem se to da kažem. Jer, nije sjedio i osluškivao kako se govori, nego naučno studirao slovenske jezike, između ostalog i crnogorski jezik. A mogao je studirati crnogorski, jer među slovenskim filolozima u svijetu, za razliku od mnogih u Crnoj Gori, postoji jasan i nedvosmislen naučni stav da je crnogorski jezik jedan samosvojni autohtoni jezički sistem, ili bolje reći podsistem štokavskog jezičkog sistema.

Da nije tako, onda bi normiranje crnogorskog jezika bilo potpuno besmislen posao. Mi vrlo dobro znamo ko na prostorima Balkana tvrdi da nema crnogorskog jezika – oni isti koji tvrde da nema Crnogoraca, ni crnogorske države, kaže Perović, inače profesor folozofije.

Čestitka Instituta za crnogorski jezik

Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“ čestitao je danas građanima Crne Gore usvajanje Pravopisa crnogorskog jezika.

U saopštenju dostavljenom medijima stoji da je „usvajanjem pravopisa s 32 slova konačno pobijedila naučna istina o crnogorskome jeziku, koju je Institut zastupao od osnivanja“.

Navodi se da je zahvaljujući poštovanju naučne istine i lingvističkome znanju članova ekspertske komisije, profesora Josipa Silića i Ljudmile Vasiljeve, koji su članovi Instituta, i predjedniku te komisije profesoru Milenku Peroviću, pobijedio stav da crnogorska standardnojezička norma mora obuhvatiti sve produkte jekavskoga jotovanja.

Pravilo Vuka Karadžića "Piši kao što zboriš" konačno se vratilo u Crnu Goru, odakle je i poteklo, kaže se u saopštenju Instituta.

Izvor: Pobjeda

Obavestenje: Poruka je preseljena od strane moderatora Anea (Vreme: 12. Jul 2009, 12:15:25)