na kakve demonstracije? zbog cega?

uzas... ubise bolesnog coveka... nemam komantara...
ako su radovan i ratko uopste razmisljali o predaji sad su se definitivno predomislili...

ubise ga? nisam siguran bas u tu izjavu!

Samo toliko..

@mikele

Miting podrshke valjda

Umro Slobodan Milošević

Objavljeno prije 3 sata

SLOBODAN MILOŠEVIĆ umro je u haškom pritvoru, javio je srpski B92, a informaciju su potom potvrdili i haški izvori.


64-godišnji Milošević je u subotu ujutro pronađen mrtav u svojoj ćeliji u Haagu, a zatvorski službenici su konstatirali kako je mrtav nekoliko sati.

Haški sud objavio je u subotu da je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević pronađen u subotu kako leži beživotan u krevetu.

U subotu 11. ožujka 2006. Slobodan Milošević pronađen je beživotan u svom krevetu u ćeliji Pritvorske jedinice UN-a u Scheveningenu. Pritvorski stažar odmah je uzbunio dežurnog časnika i medicinsko osoblje. Kasnije je potvrđeno da je Slobodan Milošević umro.

Nizozemska policija i nizozemski mrtvozornik pozvani su u pritvor i započeli su istragu. Naloženo je i da se izvrši cjelovita obdukcija i toksikološka pretraga. Slijedom svojih ovlasti prema Statutu ICTY-ja i Pravilima o pritvoru predsjednik Haškog suda Fausto Pocar naložio je provođenje cjelovite istrage. Obitelj Slobodana Miloševića obaviještena je o smrti, navodi se u priopćenju Haškog suda.

Miloševića je Haški sud optužio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u BiH u razdoblju 1992-1995, u Hrvatskoj i na Kosovu 1990-ih godina.

Slobodan Milošević bio je predsjednik Jugoslavije odnosno Srbije i Crne Gore od 1987-2000.

Imao je zdravstvenih problema sa srcem i visokim tlakom, a Haški sud ga je prošlog mjeseca odbio pustiti na liječenje u Rusiju.

Iako Haški sud nije objavio uzrok smrti "balkanskog krvnika", francuski ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy kazao je Reutersu da je Milošević umro "prirodnom smrću".

Douste Blazy je u izjavi novinarima, nakon što je potvrđena smrt bivšeg jugoslavenskog predsjednika, rekao da je Milošević bio glavni arhitekt ratova na Balkanu i etničkog čišćenja koje je odnijelo desetke tisuća života.

"Smrću Slobodana Miloševića otišao je jedan od glavnih sudionika, ako ne i glavni, ratova na Balkanu krajem 20. stoljeća" - rekao je Douste Blazy nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.

"Htio bih se prisjetiti svih onih koji su bili žrtve etničkog čišćenja, desetaka tisuća muškaraca, žena i djece, a koje je planirao Milošević", rekao je francuski ministar vanjskih poslova.

Izvor: Index

kakva crna podrska? podrska kome/cemu? ako je to tacno - da pozivaju ljude na demonstracije..... to je strasno!

Odlazak grobara Jugoslavije

Objavljeno prije sat vremena

SLOBODAN MILOŠEVIĆ, bivši čelnik Saveza komunista Srbije, predsjednik Srbije i SR Jugoslavije, je umro u haškom zatvoru, gdje mu se sudilo za ratne i druge zločine počinjene za vrijeme raspada bivše Jugoslavije.

Slobodan Milošević, rođen 20. kolovoza 1941. u obitelji pravoslavnog svećenika, je završio pravni fakultet, potom radio u beogradskom "Tehnogasu" gdje će upoznati svog mentora, a kasnije ljutog protivnika Ivana Stambolića.

Nakon što je radio u banci i kraće vrijeme proveo u SAD kao njen predstavnik, posvetio se političkoj karijeri u tadašnjem Savezu komunista Srbije. Ključni trenutak u Miloševićoj karijeri bio je odlazak na demonstracije Srba na Kosovom Polju u travnju 1987. godine, kada je zahvaljujući riječima "Niko ne sme da vas bije" stekao enormnu popularnost u tadašnjoj "užoj" Srbiji.

Koristeći tada bujajući srpski nacionalizam, postao je predsjednik SK Srbije na čuvenoj Osmoj sjednici SK Srbije u rujnu 1987. Kao čelnik srpske partije, a potom i države, imao je ključnu ulogu u raspadu tadašnjeg Saveza komunista Jugoslavije, što je bila uvertira za raspad bivše Jugoslavije.

Pod Miloševićevim rukovodstvom su 1988. i 1989. godine u tzv. "antibirokratskim revolucijama" srušena partijska čelništva tadašnje Vojvodine i Crne Gore, a godinu dana kasnije ukinuta albanska autonomija na Kosovu.

Milošević će 1989. godine postati predsjednik Srbije, a godinu dana kasnije taj status potvrditi i na prvim višestranačkim izborima. Kao čelnik Srbije, Milošević je imao ključnu ulogu u događajima neposredno prije i za vrijeme raspada Jugoslavije.

Pod njegovim vodstvom su vlasti u Beogradu, ispočetka pod firmom očuvanja jedinstva bivše države i uz podršku JNA, podržavale secesionističku pobunu srpske zajednice u Hrvatskoj, a potom u BiH. Cilj je bio stvoriti novu, velikosprsku državu, ali 1995. godine je taj pothvat završio vojnim porazom. Kao rezultat je ostao stotine tisuća mrtvih, milijuni izbjeglica, nezapamćena razaranja i zločini te reputacija Srbije koja se može usporediti jedino s onom koju je imala Njemačka neposredno nakon drugog svjetskog rata.

Četiri godine kasnije, pokušaj gušenja albanske pobune na Kosovu je dovelo do NATO-ve vojne intervencije te zračnog bombardiranja koje je uništilo veliki dio srbijanske infrastrukture. Srbija je nakon tri mjeseca bila prisiljena povući svoju vojsku i policiju s Kosova te praktički predati suverenitet upravo nad onim dijelom teritorija na kome je Milošević i bio sagradio svoju karijeru.

Isto onako kao što je uništio i SFRJ, Milošević je uništio i SR Jugoslaviju. Čak su i njegovi dotadašnji vjerni saveznici u Crnoj Gori - koju je Milošević opisivao kao "drugo oko u glavi" - su odlučili Srbiji okrenuti leđa i tražiti nezavisnost.

Iako je trpio neuspjehe za neuspjehom u vanjskoj politici, a uz ratna razaranja i uobičajene probleme post-komunističke tranzicije Srbiju opteretiti i sankcijama UN, Milošević je cijelo jedno desetljeće uspio ostati na vlasti. To je prvenstveno dugovao velikom sigurnosnom aparatu, klasi novokomponiranih bogataša povezanih uz njegov režim, kao i organiziranom kriminalu koji je upravo pod njegovom vlašću procvao u Srbiji.

Svemu tome je došao kraj 5. listopada 2000. godine, kada je pokušaj da se izigra volja srpskih birača predstavljao kap koja će preliti času. Milošević je svrgnut u uličnim prosvjedima, a nekoliko mjeseci kasnije i uhićen.

Iako bi novi vlastodršci više voljeli da mu sude u Srbiji za pranje novca, kidnapiranja i ubojstva (uključujući i Stambolića), pod međunarodnim pritiskom je u lipnju izručen haaškom sudu gdje je još dvije godine ranije, u doba kosovskog rata, podignuta optužnica za ratne zločine. Ono što bi za neke bilo kraj, za Miloševića je predstavljalo novi početak.

Bivši srpski čelnik se pokazao daleko spretnijim u haškoj sudnici nego u beogradskim uredima. Odbivši priznati autoritet haškog suda, uz istovremeno vješto korištenje svake proceduralne prilike, uspio je proces otegnuti na nekoliko godina i od tog ambiciozno zamišljenog instrumenta međunarodne pravde napraviti cirkus. Istovremeno je sebe prikazivao kao mučenika i žrtvu američkog imperijalizma, što je u današnjem svijetu daleko bolja reklama nego prije pet godina.

Milošević, koji je bio uništio gotovo sve s čime je imao vezu, isto je učinio i haškom sudu. S njegovim nestankom ta je institucija u velikom dijelu izgubila smisao svog postojanja, jer ono što je trebala učiniti - kazniti glavne krivce za zlo na prostoru bivše Jugoslavije - više nije moguće, a mnoge od žrtava više nikada neće imati prilike osjetiti nekakvu zadovoljštinu.

I da stvar bude još gora, vrijeme kada je umro - nekoliko dana nakon što mu je haški sud odbio zahtjev za odlazak u bolnicu radi liječenja - će bez svake sumnje poslužiti kao legenda o još jednom velikom mučeništvu i podloga još jednog kulta koji povijesne gubitnike na ovim prostorima pretvara u svijetli primjer budućim generacijama.



Izvor: Index \ D.A.

BBC: Usponi i padovi Slobodana Miloševića

Objavljeno prije 35 minuta

SLOBODAN MILOŠEVIĆ tema je dana svih svjetskih medija. Britanski BBC napravio je pregled uspona i padova bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Uspon

U poznatom govoru iz travnja 1987., Milošević je već najavio u kojem će smjeru ići njegova politika. Okupljenom srpskom mnoštvu iz Prištine koje je prosvjedovalo zbog ponižavanja od strane većinskog albanskog stanovništva, Milošević je prvi puta rekao "Nitko ne sme da nas bije" što će se poslije pretvorilti u krilaticu svih ratova koje je Srbija kasnije vodila.

Iz neuglednog dužnosnika Komunističke partije pretvorio se u gorljivog zagovaratelja srbijanskog nacionalizma.

Omiljen među srpskim stanovništvom, 1989. postao je srbijanski predsjednik, dobivši tako i funkciju na kojoj će moći provoditi svoje planove o Velikoj Srbiji.

Raspad Jugoslavije

U siječnju 1990. na stranačkom kongresu KPJ većina je delegata glasovala za kraj jednostranačkog režima, ali Milošević je odbio provesti izglasane reforme. Hrvatski i Slovenski delegati nato su napustili kongres.

U srpnju iste godine Komunistička partija Srbije preimenovala se u Srpsku socijalističku partiju, nastavivši kontrolirati sve strukture vlasti i medije.

Rat u Hrvatskoj

Nakon hrvatskog proglašenja nezavisnosti, Milošević je podržao manjinsko srpsko stanovništvo u Hrvatskoj u proglašavanju Srpske autonomne oblasti Krajine, dijela Hrvatske koji su Srbi zauzeli pod opravdanjem da svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi, najaviviši mogućnost oružanog sukoba

Do prosinca 1991. srpske separatisričke snage i snage JNA zauzele su gotovo trećinu hrvatskog teritorija

Ipak, rat je Srbiji donio gospodarsku oskudicu, a ekonomiji nisu pridonijele ni sankcije UN-a.

Rat u Bosni

U travnju 1992., nezavisnost je proglasila i Bosna, a Milošević je najavio rat. Trogodišnji krvavi i mučni rat koji će postati najkrvaviji u Europi od Drugog svjetskog rata. Taj je rat podrazumijevao etnička čišćenja i pokolj više tisuća ljudi u Srebrenici.

Dayton

U ljetu 1995. Hrvatska je poduzela akcije Bljesak i Oluja koje su oslobodile velik dio teritorija i nakon kojih su uslijedile isto tako uspješne akcije protiv bosanskih Srba u Bosni. Nagomilani ratni neuspjesi i ekonomska kriza u Srbiji natjerali su Miloševića na potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma koji će završiti rat.

Ulični prosvjedi

Srpska je zima 1996.-1997. bila burna. Milošević je od strane pozicije optužen za manipulaciju izbornim rezultatima što je na ulice dovelo više desetaka tisuća ljutitih prosvjednika.
Unatoč svemu, Milošević je još jednom zasjeo na predsjednički stolac.

Sukob na Kosovu

Tada je uslijedio sukob oko Kosova, koji je rezultirao NATO-vim bombardiranjem Srbije. Milošević je povukao trupe s Kosova, ali unatoč razrušenoj državnoj infrastrukturi i ekonomskom kolapsu, i taj je poraz htio beskompromisnim propagandnim strojem pretvoriti u pobjedu proglašavajući se obnoviteljem Srbije.

Pad

U vrijeme sljedećih izbora 2000. Srbija je pritisnuta sankcijama živjela u očajničkom siromaštvu.

Kada je Vojislav Koštunica proglasio pobjedu, a Milošević je nije htio priznati, srpski je narod, opet na ulicama, ali ovaj put uspješno pokopao karijeru Slobodana Miloševića. Svi koji su ga do tada podržavali, čak i Srpska pravoslavna crkva  okrenuli su mu leđa.

Uhićen je 1. travnja 2001. i nešto kasnije proslijeđen u pritvor Haškoga suda u Sheveningenu.

Danas, 11. ožujka 2006., pronađen je mrtav u svojoj ćeliji.



Izvor: Index \ V.Š

Svjetske novinske agencije o Miloševiću

Objavljeno prije sat vremena

SVJETSKE agencije opisuju bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je preminuo u subotu u pritvoru Haškog suda (ICTY), kao jednog od glavnih aktera rata koji je doveo do raspada Jugoslavije, prenoseći sve dijelove njegovog života - od uspona na jugoslavensku političku scenu do odgovaranja za ratne zločine pred ICTY-jem.

Kako agencija France Presse ističe, politički život Slobodana Miloševića bio je "poglavlje ratnih izazova". "Taj je starac", prenosi France Presse, "proveo 13 godina u izazivanju zapadnih sila koje su ga prisilile, pod prijetnjom sankcija, da odustane od svoje ratničke politike".

"Milošević, zavaravajući šarmantan i vrlo tvrdoglav, bio je majstor taktike koji je pretvorio poraze vlastite države u osobne pobjede i zadržao se na vlasti 13 godina iako je izgubio četiri rata koji su uništili njegovu zemlju i osiromašili njegov narod", prenosi Associated Press.

Reuters ga opisuje kao "inteligentnog, beskrupuloznog i kompulzivno drskog, te dodaje da se kockao dok nije izazvao katastrofu, pa čak i nakon nje tijekom više od desetljeća beskorisnih ratova, opirući se raspadu Jugoslavije". Kako dodaje Reuters, cijelo je vrijeme tvrdio da radi sve kako bi obranio Srbe, no neki smatraju da je činio sve kako bi se što dulje održao na vlasti. "U ratovima u BiH i Hrvatskoj igrao je na nacionalističku kartu ali je sav prljav posao ostavio drugima, poput vođa bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića." Prema Reutersu, njegova najvažnija uloga na svjetskoj sceni bila je potpisivanje Daytonskog sporazuma 1995. godine kojim je okončan rat u Bosni, kada se, kako ta agencija prenosi riječi jednog od sudionika tog događaja, "osjećao izjednačenim s velikim političkim vođama". "No krivo je procijenio Zapad, preračunao se koliko daleko može ići, te je na kraju krivo procijenio vlastiti narod koji ga nije izabrao 2000. godine na drugi mandat za jugoslavenskog predsjednika", piše Reuters.

Sve su agencije posebnu pozornost posvetile njegovom suđenju.

Prema France Pressu, ICTY je za Miloševića predstavljao "svjetsku anti-srpsku urotu", stalno mu je osporavao legitimnost, suce i tužitelje nazivao je na suđenju "drugom stranom", a sebe "žrtvom tog suda".

Reuters piše da su suci vrlo često morali prekidati monologe bivšeg jugoslavenskog predsjednika koji je bio uvjeren u vlastitu pravnu umješnost iako je često promašivao bit.

Agencije prenose i da je tvrdoglavo vođenje vlastite politike Slobodana Miloševića stajalo zdravlja. "Zbog tegoba s visokim krvnim tlakom i srcem njegovo je suđenje često prekidano", pišu Reuters i France Presse.

France Presse prenosi neka medicinska izvješća u kojim se izražava sumnja da se Milošević "igrao" s vlastitim lijekovima kako bi pogoršao zdravstveno stanje.

Agencija DPA podsjeća da mu je suđenje zbog zdravstvenih problema prekidano 20 puta, ali je Milošević inzistirao da se i dalje brani sam.

Index.hr/Hina

Milošević - povijest bolesti

Objavljeno prije sat vremena

SLOBODAN MILOŠEVIĆ godinama je bolovao od srčanih poteškoća, točnije, hipertrofije lijeve srčane pretklijetke, a kao posljedica toga javljali su se česti skokovi krvnog tlaka.

U proteklih nekoliko mjeseci zdravstveno mu se stanje pogoršalo i zbog toga je u studenom prošle godine tražio šestotjedni prekid suđenja i dopust za odlazak na liječenje u Rusiju, piše B92.

Od početka suđenja u Haagu 12. veljače 2002., Miloševićev je sudski proces prekidan više od 15 puta, najčešće zbog njegovog krvnog tlaka. Posljednjih se mjeseci Miloševič još žalio i na glavobolje te pritiske u ušima i očima.

Na njegov zahtjev, Miloševića je početkom studenoga prošle godine pregledalo troje specijalista iz Francuske, Rusije i Beograda koje je sam izabrao. Liječnički je tim nakon pregleda zatažio šestotjedni prekid suđenja i njegovo liječenje u Rusiji, a navedenom se zahtjevu u prosincu pridružila i ruska Duma.

Međutim, zahtjevu nije udovoljeno, a obrazloženje haških sudaca krajem veljače ove godine bilo je da Milošević nije dokazao da je medicinski centar "Bakuljev" u Moskvi jedino mjesto gdje on može biti liječen, i da, unatoč garancijama Rusije, nije sigurno da bi se vratio na kraj svoga suđanja, uzevši u obzir težinu njegove optužnice.

Inače, Milošević se žalio na tretman službenog scheveningenskog liječnika Paulusa Falkea, koji je, prema Miloševiću, dva mjeseca ignorirao njegove srčane poteškoće i dijagnosticirao mu iscrpljenost.

Izvor: Index