Jos jedna stvar chudi, a to je odake tamna energija dolazi i kako utice na sirenje prostora. Plus da se prostor siri ne kao naduvani balon, nego kao kocka koja uvecava istovremeno sve svoje 3 dimenzije, cak i ubrazava.
A po čemu se to naš prostor širi je li, ako povećava svoje tri dimenzije?
Ne štima ti logika, jer bi onda morao da postoji nadprostor u kojemu se naš prostor širi, a to ne ide nikako.
Ako se materija širi to znači da se ima gdje širiti a ne da sama stvara prostor u kojemu se širi.
Kako si pobogu materija sama može stvoriti prostor u kojemu će postojati i gibati se, stvarno nelogično skroz, ko da kažemo da si mi ljudi sami stvaramo prostor u kojemu postojimo i krećemo se, naravno da to nema veze sa stvarnošću.
Ako materija zakrivljuje svoju putanju to ne znači da se i sam prostor zakrivljuje, nema kamo.
Kao da kažemo da se samo korito rijeke zakrivljuje zato jer je neko deblo na vodi zakrivilo svoju putanju po vodi, nema to veze jedno s drugim.
Deblo ima uzrok svom krivljenju svoga puta ali to nije samo korito rijeke u kojemu se giba, tako i materija se zakrivljuje zbog djelovanja polja sila koja ju zakrivljuju, ali sam prostor (kao i korito one rijeke), ostaje isti, nikamo se on ne može zakriviti, dapače!
Tako da Einstein nije imao pravo kada je tvrdio da se sam prostor i samo vrijeme zakrivljuju, to će moja "teorija svega" i dokazati, teorijski dakako.
U cijelom našem svijetu, cijelom prostor-vremenu, koje je daleko veće od našega svemira, postoji samo jedan prostor koji se nikamo ne zakrivljuje, i koji je doslovno beskonačan, isto kao što postoji samo jedno vrijeme koje teće jednoliko od kada naše prostor-vrijeme postoji.
To znači da nema naša planeta Zemlja jedno vrijeme a recimo Mars neko drugo, "isto vrijeme" teće svuda i u svemiru i izvan njega, u cijeloj našo stvarnosti, o linearnom je vremenu riječ dakako, u kojemu nije moguće putovanje kroz vrijeme, dakle ni u prošlost a ni u budućnost.
Zašto onda atomski satovi ukazuju na dilataciju vremena?
Zato što atomski satovi drugačije rade recimo na Zemlji nego u orbiti, drugačije rade pri većim brzinama, zato i treba izračunati tu dilataciju da uređaji na vrijeme mogu izvršiti svoje zadatke koji su im namijenjeni.
Ali to sa pravim vremenom koje postoji nema nikakve veze, dapače. Ni prostor ni vrijeme, koji su daleko prije postojali od nas ljudi, nitko ne može mijenjati, što god radili, dakle Einstein ipak nije bio u pravu što se toga tiće, jer kako sam rekao mijenjanje putanje nekog fotona pored Sunca ne uzrokuje krivljenje prostora koje navodno Sunce radi, nego polja sila koje Sunce isijava na foton i to mijenja putanju fotona, dakle nema nikakvoga krivljenja prostora na onoj najmanjoj, osnovnoj razini, naprotiv.
Eto neke "sitnice" iz moje teorije svega.
« Poslednja izmena: 26. Avg 2017, 12:52:11 od teodor.francic »
A zasto ti mislis da se materija i prostor razlikuju?
Sa sirenjem materije siri se i prostor. I ko kaze da je neophidno da postoji nesto u sta se prostor siri? To je mozda tacno u nasem trodimenzionalnom svetu. Kod vrlo malih i vrlo velikih stvari vaze drugacija pravila. Cak i drugacija geometrija
A zasto ti mislis da se materija i prostor razlikuju?
Sa sirenjem materije siri se i prostor. I ko kaze da je neophidno da postoji nesto u sta se prostor siri? To je mozda tacno u nasem trodimenzionalnom svetu. Kod vrlo malih i vrlo velikih stvari vaze drugacija pravila. Cak i drugacija geometrija
Kod svega što postoji važi isto pravilo, da postoje i u vremenu i u prostoru, osim za Prvi Uzrok svega, taj može i bez toga postojati. Tako i materija da bi postojala mora postojati prostor u kojemu postoji i giba se ali i vrijeme u kojemu postoji i vrši ili kretanje ili pak miruje, sasvim svejedno.
Ti misliš da se širenjem materije može i prostor širiti, ali već zbog toga što postoji materija postoji i prostor u kojemu materija egzistira, i koji dakako nema kraja, barem ne za nas bića koja živimo u tom prostoru.
Ako misliš da prostor ima kraj, i da se širi tek kada se materija širi, reci mi gdje je taj kraj?
I kako onda materija širi prostor, pa nije prostor žvakaća guma da se može rastezati do mile volje, isto kao što to nije ni vrijeme.
Da bi se znalo zbilja kako to funkiconira neophodno je znanje o tome kako zbilja prostor i vrijeme nastaju, onda će sve biti kristalno jasno, naravno da znanost o tome ne zna ništa, i sami to priznaju.
Da samo dodam da u svojoj "teoriji svega" uvodim novi zakon koji još nikome nije poznat, a koji će nam zbilja objasniti do kraja pravu prirodu i prostora i vremena, kronološki to ovako izgleda:
-Newton: "Prostor i vrijeme su apsolutni" -Einstein: "Prostor i vrijeme su relativni" -Teodor: "Prostor i vrijeme su i apsolutni i relativni istovremeno, zavisno od promatarača".
Naravno javno na predavanju objasniti ću o ćemu se tu konkretno radi.
Dakle nisu prostor i vrijeme relativni a ni apsolutni, već imaju oba ta svojstva istovremeno, i baš to svojstvo omogućava da postoje i paralelna prostor-vremena sa paralelnim svemirima, inaće bi postojao samo naš svijet i nijedan drugi.
A moja "teorija svega" upravo će dokazati da istovremena i relativnost i apsolutnost i prostora i vremena omogućuje da postoje i drugi svjetovi ali i da je to uzrok u nastanka našega cijeloga svijeta.
Inaće važno je znati i da postoje zbilja beskonačne veličine i u našem svijetu i treba znati s njima računati, o tome kako se i s njima može računati pisao sam u temi "Teodorov paradoks" na "forumu hr", zanimljivo je da je samo nekolilica forumaša shvatila o čemu sam govorio, a većina nije.
Ali mogu i ovdje slično pitanje postaviti pa da vidimo da li tko do kraja shvaća taj "Teodorov paradoks" (nazvali su ga neki po meni jer sam prvi to pitanje postavio na forumu), jer bez toga shvaćanja teško se može cijela moja "teorija svega" shvatiti, nikako zapravo.
"Imamo beskonačno mnogo jabuka, sada jednu pojedemo. Pitanje glasi da li sada postoji "isti broj" jabuka kao prije ili je ipak jedna jabuka manje?"
Koliko je dakle jabuka ostalo, baš isti broj ili je ostala jedna jabuka manje, i te kako važno pitanje da se vidi sama priroda beskonačnih veličina.
« Poslednja izmena: 26. Avg 2017, 15:16:44 od teodor.francic »
Kod svega što postoji važi isto pravilo, da postoje i u vremenu...
zasto mislis da je tako?
Sta je to prostor?
Nisam rekao da prostor ima granicu. Rekao sam da se prostor siri a ne da ima granicu. Prica se da je rec o drugacijoj geimetriji. Ne euklidovoj
Priča se svašta ali treba znati neke stvari da bi bio siguran u ono što tvrdiš. Vidiš ovo tvoje da se prostor širi nema smisla, jer prostor je sve ono u čemu se nešto može širiti, ne može se prostor širiti u samome sebi.
Prostor jednostavno jeste otkada postoji dakako, i nema se kamo širiti.
I dobro je pitanje što je prostor, ali to dovodi i do pitanja kako zbilja prostor nastaje.
To sam i pitao da li netko zna kako prostor ali i vrijeme nastaju.
Moja "teorija svega" tvrdi da je i prostor ali i vrijeme nastalo iz Aposlutnog Ništa, koje po meni i te kako postoji, i koje u sebi sadrži kapacitete za stvaranje ne samo našega svijeta nego cijeloga multiverzuma, što će reći da za postanak svih svjetova pa tako i našega nisu potrebna neka vječna Svemoguća bića, to je bit moje teorije.
« Poslednja izmena: 26. Avg 2017, 15:11:26 od teodor.francic »
Naš prostor samo je jedna od dimenzija Aposlutnoga Ništa, koja jednom nastaje, i koja po prostornosti, za nas koji živimo u tome, nema kraja. Dakle ne moramo se bojati da ćemo negdje pasti u neku rupu gdje nema prostora, koliko god putovali na bilo koju stranu našega prostor-vremena.
Pošto je naš prostor beskonačan nema se kamo ni širiti ni kriviti, shvaćaš sada zašto sam u to sto posto siguran, dakle Einstein je imao pravo da je relativnost jedna od glavnih svojstava i prostora i vremena (kao i apsolutnost), ali nije imao pravo kada je tvrdio da se sam prostor krivi, to je netočno, a to će se prije ili kasnije i dokazati kada ćemo mi ljudi imati tehnologiju da dođemo do samoga kraja našega prostor-vremena u mikrosvijetu.
Isto kao što i svemir ima kraj, tako kraj ima i naš mikrosvijet, pitanje se dakle dalje postavlja a što je to onda izvan našega svemira (jer prostor u kojemu smo mi je beskonačan, dakle svemir nije sve što postoji), ali i koja je to najmanja jedinica našega prostor-vremena pošto mikrosvijet nije beskonačan, dapače.
A to će reći da postoje najmanje "cigle" našega prostor-vremena, to sam ja prvi otkrio.
Ja ih zovem Nulti prostori od kojih ništa manje u našem svijetu nema. Dakako, i to je iz moje "teorije svega".
ovo je vec blize. delom zbog toga sto je ovde objasnjeno upravo sta je dimenzija. ali bi da ti napomenem sonik jednu zanimljivost. pojam razmak... ili udaljenost dolazi od cula dodira. i tu bi abenaz mogao da uleti da se nije zakacio za ulogu reci ili za sta vec
« Poslednja izmena: 26. Avg 2017, 15:47:55 od dabisha »
Tema: 
