Srbija lider Balkana!? :: Politicki ~ Geopoliticki forum

Srpskoj Delti onemogućena kupnja dionica slovenskoga Krasa

Prema podacima Tranzicijskog izvješća, u Sloveniji je bilo od tri do četiri puta manje neposrednih inozemnih investicija ne-go u Češkoj ili Mađarskoj

Kabinet premijera Janeza Janše odlučno tvrdi da nikad nije pokušao utjecati ili spriječiti bilo kome, pa ni Delti, otkup nešto manje od 10 posto dionica Krasa iz Sežane

Piše: Dragoslav Košarić

Miroslav Mišković, vlasnik Delta Holdinga iz Beograda, već dulje želi postati ako ne vlasnik, barem suvlasnik neke od slo-venskih prehrambenih tvrtki. Nedavno je na slovensko tržište pokušao ući na mala vrata. Poučeni ranijim neuspjesima, Miškovićevi ljudi su angažirali Ivana Perčiča, iz novogoričke družbe Agis, da posreduje pri ponudi otkupa 9,79 posto dioni-ca sežanskog Krasa, koje je prodavalo poduzeće Vinakras. Osim Perčiča u igru je bila uključena i ljubljanska posrednička tvrtka Ilirika. Perčič tvrdi da je posao za Miškovića vodio inkognito, jer je na taj način želio dioničarima Krasa prikriti identitet kupca, s obzirom na to da srpski kapital i Miškovićevo ime u Sloveniji nisu najpopularniji. Delta Holding je u trenutku kad je vidio da od kupnje neće biti ništa beogradskim redakcijama poslao priopćenje u kojemu je, među ostalim stajalo da je riječ o slovenskom političkom i policijskom pritisku pri pregovaranju o kupnji dionica Krasa.

U pozadini cijele priče u vezi s neuspješnom kupnjom dionica u biti stoji menandžment Krasa koji je vješto iskoristio ponu-du Delta Holdinga da dođe do svježeg kapitala i da, koristeći pravo prvokupa, otkupi dionice i tako osigura dvotrećinsko vlasništvo u Krasu. Kabinet premijera Janeza Janše odlučno tvrdi da nikad nije utjecao, odnosno pokušao utjecati ili sprije-čiti bilo čiji otkup nešto manje od 10 posto dionica Krasa iz Sežane. Izvjesno je, međutim, da Koparska banka nije na lijepe oči Krasu odobrila milijunska financijska sredstva za otkup dionica, već uz određena jamstva.

Sumnjivi potezi menadžmenta

U Delta Holdingu tvrde da je ukupna vrijednost njihove ponude za dionice Krasa iznosila 60 milijuna eura te da je menan-džment Krasa bio upoznat s visinom ponude. U Delti optužuju menandžment Krasa da nije obavijestio i ostale dioničare koji imaju pravo prvokupa kao i menandžment.
- Zato sumnjamo da je riječ o povredi zakona, zloporabi službenog položaja kako od strane prodavca Vinokrasa, tako i od strane kupaca, tj. menandžmenta Krasa - kažu u Delti. Prvi čovjek Krasa Sežana Edvard Fonda tvrdi da sa srbijanskom Deltom nije bilo razgovora, jer kompanija nije na prodaju. Zanijekao je i Deltine navode o ponuđenih 60 milijuna eura, uz napomenu da o toj svoti nije bilo riječi, ali priznaje da je od nekih iz Delte čuo kako o tome razmišljaju. Edvard Fonda kaže da će čelništvo tvrtke veoma brzo donijeti odluku hoće li i po kojoj cijeni dati ponudu za otkup svih preostalih dionica. Treba reći da je menandžment Krasa udružen u kompaniju Brinovka, koja posjeduje 47,60 posto Krasovih dionica, dok njima naklonjena tvrtka TAH Group ima 28,47 posto. Iako Kras i TAH Group negiraju da preostali dio kolača čuvaju za čelnike, izvjesno je da su čelnici i uži suradnici tvrtke većinski vlasnici Krasa.

Ponuda Delte digla cijenu dionice

Neki slovenski mediji, pozivajući se na neslužbene informacije, upozorili su slovensku javnost da vodstvo Krasa nije imalo ovlaštenje svih vlasnika za otkup dionica od Vinakrasa, tj. za otkup dionica prema dvostruko višoj cijeni, naime, 120 eura za dionicu, jer je do ponude Delte knjigovodstvena cijena bila upola manja. Zato je cijela transakcija obavljena na osnovi člana 247. Zakona o gospodarskim subjektima koji takvu operaciju dopušta u slučaju da kompaniji prijeti težak poslovni gubitak. Miroslav Mišković upozorava javnost u Srbiji da se Slovenija brani od srpskog kapitala. Tako je i treći pokušaj Miroslava Miškovića da s kapitalom kupi neku tvrtku ili da uđe na slovenski tržište bio neuspješan. Prvi put se to dogodilo 2002. godi-ne, kad je u Ljubljani želio sagraditi Deltin trgovinski centar, ali u slovenskoj metropoli nisu bili voljni ponuditi mu atraktivnu lokaciju. Mišković je 2005. godine pokušao uvjeriti čelne ljude Pivovare Laško da mu prodaju tvornicu sokova Fructal iz Ajdovščine ali oni su njegovu namjeru odlučno odbili.

Čega se Slovenci boje

Slovenija se očito ne može osloboditi straha od negativnog utjecaja inozemnog kapitala. Paranoja zbog rasprodaje naci-nalne 'srebrnine', koju je još nedavno pratila rasprava o takozvanom nacionalnom interesu, još je snažno prisutna. Zamje-na na vlasti 2004. godine probudila je nadu da će se Slovenija konačno oprostiti od birokratsko-menadžerskog modela kapitalizma i prijeći na normalno tržišno gospodarstvo koje se temelji na domaćem i inozemnome privatnom vlasništvu, gdje je država samo tvorac odgovarajućeg normativnih uvjeta. No, čini se da je u vladajućoj koaliciji došlo do populističkog preokreta. Od povlačenja države iz gospodarstva i transparentne privatizacije, koja se ne može temeljiti na isključivanju unaprijed, zasad nema ništa. Primjer za to je miniranje preuzimanja NLB-a od strane belgijskoga KBC-a, dogovoreno još 2002. godine.

Neka povlačenja inozemnih tvrtki sa slovenskog tržišta logično su nametnula pitanje odnosi li se Slovenija zaista trenutač-no neprijateljski prema inozemnim ulaganjima ili ta doktrina ostaje na snazi bez obzira na to tko u deželi vlada? To potvrđu-je i podatak da je Slovenija prema sudjelovanju inozemnih investicija u bruto domaćem proizvodu među zemljama EU na dnu ljestvice. Iza nje su jedino Italija i Grčka. EBRD je nedavno upozorio službenu Ljubljanu da je, prema podacima Tran-zicijskog izvješća, u Sloveniji bilo tri do četiri puta manje inozemnih neposrednih investicija nego u Češkoj ili Mađarskoj, prim-jerice. U sklopu istraživačkog projekta Prilagođavanje slovenskoga gospodarstva i razvojni identitet Slovenije u EU, Ekonomsko-poslovni fakultet u Mariboru je, među ostalim, utvrdio da je slovenska reakcija ne međunarodne tokove kapitala još prije nalik zemljama u tranziciji nego onim u razvijenim zemljama. Suzdržan odnos prema inozemnom kapitala pokazuje da Slovenci još ne vjeruju u vlastito tehnološko i upravljačko znanje te da su svjesni svoje nedovoljne prakse pri zaključivanju velikih financijskih poslova.

'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''

Јбг не дате нам, иначе би вас овај чикица покуповао на гомилу Smile