Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2 3 ... 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Srbija izmedju stvarnosti i iluzija ili 17 godina koje su pojeli skakavci  (Pročitano 15365 puta)
23. Jan 2017, 23:24:32
Svedok stvaranja istorije

Kad si u Rimu ponašaj se kao Rimljanin

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 20540
Zastava
Između stvarnosti i iluzija: Bilans stanja ekonomije u Srbiji–objavljeno u mesečniku Le Monde diplomatique–prilog Nedeljnika od 19/01/2017)

21/01/2017 od Nebojša Katić

Vlada Srbije impresionirana je sopstvenim ekonomskim rezultatima. Potvrda fantastičnih uspeha stigla je i od prvog čoveka Republičkog zavoda za statistiku (RZS) koji tvrdi da su ekonomski rezultati u 2016. najbolji u poslednjih 25 godina. Dirljiva je podrška koju državni službenik daje svom poslodavcu, mada su nejasni kriteriji po kojima je 2016. proglašena za najbolju u poslednjih četvrt veka. Čudan je nesklad izmeću veličanstvenih pohvala srpskoj ekonomiji i elementarnih statističkih činjenica.

Rasta BDP-a i gde je Srbija danas

Bruto domaći proizvod Srbije, kao standardna mera ekonomskog uspeha, ne daje povoda za ushićenje. Realni rast domaće ekonomije u 2016. po prvim procenama iznosi skromnih 2,7%. Ovo je visoka stopa rasta za razvijene ekonomije, ali je više nego skromna za države sa niskim BDP-om kao bazom za obračun.

U 2016. u regionu su samo Hrvatska i Makedonija, sa stopama od oko 2%, imale niži rast od srpskog. (Po kategorizaciji MMF, region kome Srbija pripada broji 11 država i Kosovo.) Pogled na poslednje četiri godine daje još mračniju sliku – prosečna stopa rasta srpske ekonomije je na nivou od oko 1% godišnje, i ako se izuzme Hrvatska, to je najniža prosečna stopi u regionu.

Situacija nije bolja ni kada se Srbija upoređuje sa sobom. Prosečna godišnja stopa rasta BDP-a od 2001. do 2009. iznosila je oko 5,9%. Kada se u obračun uključi i katastrofalni period 2009-2012., prosek za 2001.-2012. je oko 3,7%.

Ako se BDP meri po glavi stanovnika, Srbija je na dnu regiona i samo Albanija i Bosna i Hercegovina zaostaju za Srbijom. Srpski BDP po glavi je niži od hrvatskog za 37 procenata, od bugarskog 29 procenata i od rumunskog za 36 procenata, na primer. Ako bi se Srbija razvijala po stopi koja bi bila kontinuirano veća od Bugarske i Hrvatske za 2 procentna poena godišnje, tada bi se srpski BDP po glavi izjednačio sa bugarskim za oko 18, a sa hrvatskim za oko 23 godine.

Plate i penzije

Iz ugla prosečnih građana, još je manje razloga za ushićenje. Prosečna plata u 2016. je 369 evra (prosek zaključno sa novembrom) i marginalno je viša nego 2015., ali je niža nego 2013. ili 2014.

Penzije takođe opadaju iz godine u godinu, i u 2016. će biti na nivou od oko 190 evra. Jednokratna pomoć penzionerima će popraviti prosek ali neće promeniti činjenicu da će upravo penzioneri podneti najveći udar budžetskog prilagođavanja u godinama koje dolaze.

Pad kupovne moći građana je delimično ublažen trošenjem ušteđevine, što je imalo za posledicu drastično usporen rast stope štednje u poslednje četiri godine. Drugi način na koji građani podižu svoju potrošnju su gotovinski krediti. U ambijentu staganantne kreditne aktivnosti, samo gotovinski krediti beleže veliki rast – u poslednjih 12 meseci, dug građana po ovom osnovu porastao je za oko 25%. Stagnacija ličnih primanja uz istovremeni rast zaduživanja po osnovu gotovinskih kredita je opasna kombinacija.

Odakle onda optimizam kojim vlada i njeni službenici nemilice zasipaju javni prostor?

Zaposlenost i nezaposlenost


Vlada insistira na odličnim rezultatima kada je u pitanju rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti.

Usvojeni međunarodni metod statističkog praćenja zaposlenosti počiva na anketama. Na bazi reprezentativnog statističkog uzorka i na bazi izjava anketiranih lica, dobijaju se podaci o kretanju zaposlenosti. Metodologija je velikodušna u načinu na koji tretira zaposlenost – svako ko radi bar jedan sat nedeljno i za to dobija nadoknadu, smatra se zaposlenim.

Kada se pogledaju rezultati poslednje ankete, Srbija beleži spektakularan pad nezaposlenosti – sa 19% u prvom kvartalu, na 13,8% u trećem kvartalu. (Treći kvartal je, zbog sezonskih radova u poljoprivredi u pravilu kvartal sa najnižom stopom nezaposlenosti.) Najveći doprinos popravljanju slike zaposlenosti je vezan za rast neformalne zaposlenosti. Metodologija i način prikupljanja podataka se menjao poslednjih godina, što onemogućava da se podaci za period 2008.-2013.upoređuju sa kasnijim godinama.

Kada je reč o praćenju formalne zaposlenosti i ovde je nemoguće pouzdano upoređivati podatke u dužim vremenskim serijama. Ukidanjem Službe društvenog knjigovodstva, srpski reformatori su temeljno razorili i veliki deo statističkog sistema. Tek 2015. godine statistika je uspela da uspostavi red u praćenju formalne zaposlenosti. Otuda i RZS konstatuje da ove statističke „rezultate ne treba posmatrati kao apsolutne i precizne, već samo kao indikativne“.

Smisao ovog metodološkog podsećanja je da ukaže na problematičnu pouzdanost statistike zaposlenosti, što otvara prostor da se podaci interpretiraju sa dosta slobode.

Budžetski deficit i javni dug

Srbija je fokus svog ekonomskog uspeha usmerila ka budžetu, a smanjivanje budžetskog deficita je postao apsolutni prioritet ekonomske politike. Reč je o prioritetu koji je nametnuo MMF, kojim se interesi kreditora stavljaju ispred interesa razvoja, i ispred interesa građana i njihove budućnosti. U tom procesu, već zapuštene javne službe i delatnosti se dodatno degradiraju.

Smanjivanje budžetskog deficita ne može biti cilj racionalne ekonomske politike, a pogotovo ne može biti merilo njenog uspeha. Smanjivanje budžetskog deficita kroz smanjivanje javne potrošnje ne dovodi do privrednog rasta, sem u nategnutim, teorijskim konstruktima.

Vlada je merama štednje na jednoj strani, i jačanjem poreske discipline i uspešnom naplatom poreza uspela da stabilizuje budžet, da uredno servisira obaveze prema inostranstvu i da zaustavi rast javnog duga. Mereno aršinom MMF-a, to jeste neosporan uspeh vlade, tim više što su radikalne mere štednje prošle bez velikih socijalnih potresa. Pomoglo je i što vlada nije pribegla drastičnim otpuštanjima kako se u prvi mah najavljivalo i na čemu domaći obožavaoci radikalnih mera i dalje insistiraju.

Uprkos restriktivnoj budžetskoj politici, ukupan nivo javnog duga i dalje ostaje veoma visok, i na nivou je iznad 70% BDP-a. Zaključci koji se izvode na bazi merenja visine javnog duga u odnosu prema BDP-u su krajnje nepouzdani.

Sudbinu Srbije neće odrediti koeficijent duga, već spremnost inostranih i domaćih finansijskih institucija (u stranim rukama) da nastave njegovo refinansiranje. Takve odluke nisu pod kontrolom država dužnika. Naravno, rizik krize jeste manji kada je apsolutni nivo duga niži, ali to nije odlučujuće. Krajem 2008. Srbija je bila pred finansijskim slomom iako je javni dug u apsolutnom iznosu bio dva i po puta niži nego danas, i bio je ispod 30% u odnosu na BDP.

Postoji još jedan elemenat čiji se značaj potcenjuje, a koji je vladi išao na ruku. Međunarodne kamatne stope su na najnižem nivou u modernoj istoriji, što je omogućilo da se dospeli dugovi refinansiraju po izuzetno niskim stopama. Niska stopa inflacije i politika štednje su pomogli da riziko komponenta kamatnih stopa bude niža od one na koju je Srbija navikla. Ali, percepcija rizika se brzo menja i kada se to dogodi, kamatne stope počinju ubrzano da rastu a refinansiranje dugova biva drastično otežano. Ove promene su najčešće izazvane događajima u svetskoj ekonomija i van kontrole su sprskih aktera.

Slaba kreditna aktivnost je pomogla da se stvore viškovi novca u bankama i da se ti viškovi usmere ka državi. Kao i svaki višak ponude, i višak ponude novca je pomogao da troškovi refinansiranja javnog duga budu na mnogo nižem nivou od onoga na koji je Srbija navikla.

Javni i spoljni dug Srbije su po svojoj visini i strukturi veoma osetljivi na kamatne šokove. Rast dolarskih kamata koji je počeo i čiji se nastavak najavljuje u 2017. bi mogao dodatno da komplikuje servisiranje domaćih dugova, kako javnog, tako i privatnih. Jačanje dolara u odnosu na evro podiže dolarsku komponentu javnog duga iskazanu u evrima i takođe pogoršava koeficijente zaduženosti.

Trgovinski deficit i deficit tekućeg bilansa


Jedan pomalo potcenjen, pozitivan elemenat u ukupnoj ekonomskoj slici Srbije vezan je za ozbiljno popravljanje trgovinskog bilansa (robe i usluge), i sa njim povezanog bilansa tekućih plaćanja. Izvoz raste brže nego uvoz, a pokrivenost uvoza izvozom je značajno bolja i bliži se stopi od gotovo 90%. (Pad domaće tražnje i niske cene nafte su pomogle da trgovinski bilans bude bolji.)

Uravnoteženje trgovinskog bilansa je dovelo i do zaustavljanja rasta spoljnog duga koji je najpouzdaniji pokazatelj rizika po finansijsku stabilnost. (Spoljni dug je zbir javnih i privatnih dugova koje su finansirali stranci). Uprkos zaustavljanju rasta, spoljni dug od oko 26 milijardi evra i dalje je na previsokom, veoma rizičnom nivou.

Monetarna politika, inflacija i kurs dinara

Vlada i NBS su ponosni na rezultate u monetarnoj politici. Dinar je stabilan, devizne intervencije su manje nego ranije, a inflacija je na najnižem nivou u poslednjih nekoliko decenija, pa su i kamatne stope značajno niže nego ranije. Ovakvi rezultati se mogu interpretirati na različite načine. Popularna teza je da su rezultati postignuti veštom i kompetentnom monetarnom politikom NBS. Da li je tako?

NBS već dve godine za redom podbacuje i ne ostvaruje planiranu stopu inflacije. Stopa inflacije je ispod planiranog koridora od 2,5-5,5%. Ako bi NBS zaista kontrolisala cene, tada bi stopa inflacije morala biti u okviru zadatog koridora.

Razumno je zapitati se: zar nije bolje da inflacija bude niža od planirane, zar nije idealno da bude, na primer, oko nule? Nije, i nije slučajno da niska inflacija zabrinjava sve velike centralne banke.

Ultra niske stope inflacije govore da je ekonomija na ivici recesije, da je monetarna politika restriktivna, da je kreditna aktivnost banaka na niskom nivou, a sve to ugrožava privredni rast. Stabilnost cena nije posledica vešte politike NBS, već činjenice da je budžet restriktivan, da su građani osiromašili, da banke teško odobravaju kredite privredi, da je veliki deo privrede na samoj ivici opstanka, da je ekonomija na ivici recesije sa stopama rasta koje, kada su i pozitivne, na nivou su statističke greške. Dakle, manjak tražnje, a ne mudra monetarna politika NBS je ključni razlog niske inflacije.

Kako inflaciju ne uspeva da drži u zadatom koridoru, NBS je našla rešenje tako što je za 2017. koridor smanjila na 1,5-4,5%.

U odbranu vlade


Iz činjenice da su gotovo svi ekonomski pokazatelji (osim trgovinskog bilansa) podjednako loši ili gori nego što su bili do 2013. mogao bi se izvući pogrešan zaključak o uspešnoj ekonomskoj politici prethodnih vlada, i o lošoj politici nove vlada.

Aktuelna vlada je krajem 2012. godine nasledila ekonomiju u kojoj su svi ključni trendovi od 2008. bili na strmoj nizbrdici. Relativno visok privredni rast (pomenut na početku teksta) postignut je na najgori mogući način. Realizovan je kroz rast domaće potrošnje, kroz uvoz finansiran zaduživanjem, kroz katastrofalnu politiku kursa dinara, kroz prodaju preduzeća strancima. Reformatori su finansijski sistem poklonili strancima, izvršila su besmislenu liberalizaciju uvoza i potpisali su sa EU verovatno najgori mogući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Ekonomija koja je tokom 90-tih pretrpela strašne štete od višegodišnjih sankcija i posledica ratova, dodatno je, i verovatno bespovratno urušena ekonomskom politikom liberalnih reformatora – politikom od koje su imali koristiti samo oni lično, i stranci koji su kolonizovali ekonomski sistem. Namerno ne krivim domaće tajkune, jer su oni samo tranzitorni fenomen, samo epizoda ka potpunoj kolonizaciji Srbije. Pre ili kasnije, domaći tajkuni će, jedan po jedan, nestajati sa ekonomske scene.

Nova vlast, u svim svojim potonjim inkarnacijama, zatekla se na pogrešnom mestu u pogrešno vreme. Račun katastrofalne reformske politike je došao na naplatu, pa je isporučen onome ko se zatekao na vlasti u tom trenutku. Ove činjenice se moraju imati u vidu kada se kritikuje ekonomska politika vlade poslednjih godina.

Kritika vlade


Ako se mora imati razumevanje za poziciju u kojoj se nova vlada našla 2013., teško je pravdati sve ono što vlada radi poslednje četiri godine. Negativni trendovi su zaustavljeni ali nisu preokrenuti. Ekonomska politika koju vlada vodi ne može dovesti do ozbiljnijeg preokreta, već će u najboljem slučaju stabilizovati ekonomiju na niskom nivou BDP-a i zaposlenosti.

Vlada je nastavila sa ekonomskom politikom koja spas traži u neprekidnom dozivanju stranaca koje treba privući niskim platama i subvencijama. Fokus je na podršci strancima, a ne domaćim privrednicima. Jasni nagoveštaji da vlada planira da proda sve što stranci žele da kupe neće spasiti ekonomiju Srbije – uvešće je u stanje apsolutne nemoći i zavisnosti. Reč je o klasičnom neoliberalnom „razvojnom“ konceptu koji je samo drugo ime za kolonizaciju. Onog trenutka kada se proda i poslednje preduzeće koje funkcioniše, Srbija će izgubiti i poslednju šansu da upravlja svojim razvojem.

Razvoj se planira, on se ne događa spontano. Vlada u ovom trenutku nema institucije koje mogu planirati, pa se „planira“ od danas do sutra. U nizu problema i slabosti, jedan se posebno ističe. Bez domaćih banaka usmerenih ka finansiranju razvoja, bez samostalne monetarne politike, bez kreditne kontrole i kreditnog usmeravanja ka domaćim preduzećima, nema ni investicija, ni samostalnog razvoja. Čini se da elita (kako ekonomska tako i politička) to ne razume, ili ne želi da razume.
IP sačuvana
social share
Da li i u političkoj sferi postoji kolonijalno potčinjavanje? Nekome se može i to pričiniti. Ali, kada Šreder ili Bler savetuju vladu, to nikako nije čin najcrnjeg ponižavanja nacije i ruganje žrtvama iz 1999. To nije ni tragična slika države koja je izgubila svako samopoštovanje. Ne, to je manifestacija mudrosti, dubokog političkog uvida i afirmacija realpolitike kakva nije viđena još od vremena kneza Miloša. Srbija je, nema sumnje, na pravom putu.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija

Бранилац државе

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 9228
Никада не веруј особи која користи Линукс Smile Smile

Шалим се...одличан текст Smile
IP sačuvana
social share
"Једном су ми пустили Балашевића. Од тада сам у бесповрат изгубио пословну способност."


Неки лик са Твитера  Smile
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma

You'll never see me fall from grace

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 48490
Citat
Aktuelna vlada je krajem 2012. godine nasledila ekonomiju u kojoj su svi ključni trendovi od 2008. bili na strmoj nizbrdici. Relativno visok privredni rast (pomenut na početku teksta) postignut je na najgori mogući način. Realizovan je kroz rast domaće potrošnje, kroz uvoz finansiran zaduživanjem, kroz katastrofalnu politiku kursa dinara, kroz prodaju preduzeća strancima. Reformatori su finansijski sistem poklonili strancima, izvršila su besmislenu liberalizaciju uvoza i potpisali su sa EU verovatno najgori mogući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Нешто слично кажем једној интелигентној особи још тад... типа 2013-4... и једини одговор који добијем био ''јебо те Вучић, нећу причам с напредњацима, здраво'' Smile
IP sačuvana
social share

It's all a fucking joke anyway


       Tim: You never say please. You never say thank you.
Frank: Please don't be an idiot. Thank you.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

...члан секције младих трезвењака...

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 37273
Свецка криза дође и скреса нам крила експлозивног привредног раста.
IP sačuvana
social share
Prefer a feast of friends to the giant family
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 19846
Zastava Šabac , Srbija
mob
Sony 
Statistika, svako može da uzme neki podatak i da se zakači za njega kao uspeh, dok celokupno gledano je jasno kako nam je država prilično jadna i bedna.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Kad si u Rimu ponašaj se kao Rimljanin

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 20540
Zastava
« Poslednja izmena: 10. Mar 2017, 10:51:11 od sergio ramos »
IP sačuvana
social share
Da li i u političkoj sferi postoji kolonijalno potčinjavanje? Nekome se može i to pričiniti. Ali, kada Šreder ili Bler savetuju vladu, to nikako nije čin najcrnjeg ponižavanja nacije i ruganje žrtvama iz 1999. To nije ni tragična slika države koja je izgubila svako samopoštovanje. Ne, to je manifestacija mudrosti, dubokog političkog uvida i afirmacija realpolitike kakva nije viđena još od vremena kneza Miloša. Srbija je, nema sumnje, na pravom putu.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Kad si u Rimu ponašaj se kao Rimljanin

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 20540
Zastava
O KONCESIJI, ILI MIŠLJENJE JEDNOG PAMETNJAKOVIĆA

01/03/2017 od Nebojša Katić

Kao što je i obećala MMF-u, vlada Srbije je odlučila da, po prvi put u istoriji Smile Aerodrom „Nikola Tesla“ ponudi stranim koncesionarima na 25 godina. Ova koncesija bi trebalo da bude realizovana baš za mandata vlade koja će svojim uspesima, pogotovo onim budućim, oboriti sve istorijske rekorde. Smile

Kada je o razvijenim evropskim državama reč, retko se događa da glavni aerodrom i/ili kontrola nad njim pređe u privatne ruke. (Tu i tamo se pojavi po neki izuzetak, poput Londona ili Rima, na primer.) Kada i otvore vrata privatnom kapitalu, države najčešće zadržavaju deo vlasništva i kontrole u kompanijama koje su vlasnici ili operateri aerodroma.

Ako koncesija bude realizovana, Srbija će se naći u društvu Portugala, Kipra, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Albanije, Kosova i Moldavije, država koje su svoje glavne aerodrome dale privatnom kapitalu. Ove države znaju nešto, što ostale evropske države ne znaju, a Srbija uvek uči od najboljih. Smile

Aerodromi glavnih gradova su prirodni monopoli, mašine za pravljenje novca, i tako će ostati sve dok ne bude izmišljen sistem za teleportiranje putnika. Dokaz tome je i beogradski aerodrom, preduzeće koje čak ni partijski eksperti nisu uspeli da upropaste.

Broj putnika je u stalnom porastu, a masovna bežanija građana iz Srbije pomaže da aerodrom radi sve bolje. Izuzetak je jedino 2009., kada je kao posledica Velike recesije broj putnika opao za 10 procenata. (Pad broja putnika je zabeležen i 2005. ali je bio marginalan.) Prosečan rast broja putnika u poslednjih 14 godina je nešto viši od osam procenata godišnje. Najveći rast je zabeležen 2014. i iznosio je 31 procenat, da bi se potom stabilizovao na tri procenta godišnje. Veliki skok 2014. svakako je u vezi sa početkom poslovanja „Er Srbije“.

Ako bilansi ne lažu, u svakoj od poslednjih deset godina (osim 2013.) aerodrom je iskazivao milionske profite (računato u evrima). Od 2008. do 2012. npr. prosečna dobit pre oporezivanja je iznosila oko 17 miliona evra godišnje, pa je čak i u lošoj 2009. dobit bila oko 20 miliona evra.

U poslednje dve godine za koje imamo podatke (2014. i 2015.), aerodrom je ostvario prosečnu godišnju dobit od oko 32 miliona evra. Dobit u odnosu na prihod aerodroma se kreće između 46 i 49 procenata, što je fantastična cifra. Finansijski uspeh je tim veći što je aerodrom, po nalogu vlade, poklonio „Er Srbiji“ 22,3 miliona dolara i tako izmirio obavezu države prema „Er Srbiji“.

Iako nijedna ponuda još nije stigla, premijer je izašao sa ciframa prihoda koje očekuje od koncesije i prikazao ih kao gotovu stvar i fantastičan uspeh. Istini za volju, te cifre su dobre, pod uslovom da ih neko zaista i ponudi, a kasnije i zaista realizuje. Kako nas iskustvo uči, stvarnost ume da izneveri premijerova očekivanja i najave.

Koncesije su komplikovana stvar i nemaju nužno srećan kraj. One često završavaju na arbitražama i Srbija s tim već ima iskustva. Ugovori su veoma komplikovani, uslovljavanja su velika, a iskusni koncesionari znaju sve pravne trikove budući da iza sebe imaju veliki broj i koncesija i sudskih sporova. Često se pojavljuje i veliki jaz između vedrih najava i onoga što se stvarno dogodi.

Koncesije su zgodne za popunjavanje budžeta i deviznih rezervi. Pogotovo je ugodno kada se danas troše budući prihodi. Koncesije imaju istu logiku kao i zaduživanje – oba mehanizma uzimaju danas, na teret budućnosti. Naravno, srpska vlada ne ulazi u koncesiju zbog ovih trivijalnih i pragmatičnih razloga.


Po izjavi premijera Vučića, mi (ko god da je to) ne znamo da upravljamo aerodromom i svako, ma odakle dolazio, to ume bolje od Srba. Ako se ova izjava stavi u kontekst ranijih premijerovih izjava, logično sledi da Srbi ništa ne znaju da rade – s jednim izuzetkom. Oni, srećom, jedino umeju da upravljaju državom, tim najsloženijim od svih sistema. Tačnije, postoji samo jedna grupa ljudi koja u Srbiji nešto zna, i ona je danas okupljena u vladi Srbije. Van toga je pustoš, lenjost i neznanje.


Bojim se, ipak, da vlada greši. Sve uspešne države su se razvijale učenjem kroz rad i realizaciju velikih projekata. Ovo podrazumeva da se javna dobra daju na upravljanje ljudima koji nešto znaju i, još važnije, imaju kapacitet da brzo uče. Ponoviću još jednom – države koje prodaju javna dobra ili ih daju u koncesiju, završavaju kao kolonije.
« Poslednja izmena: 10. Mar 2017, 13:47:39 od sergio ramos »
IP sačuvana
social share
Da li i u političkoj sferi postoji kolonijalno potčinjavanje? Nekome se može i to pričiniti. Ali, kada Šreder ili Bler savetuju vladu, to nikako nije čin najcrnjeg ponižavanja nacije i ruganje žrtvama iz 1999. To nije ni tragična slika države koja je izgubila svako samopoštovanje. Ne, to je manifestacija mudrosti, dubokog političkog uvida i afirmacija realpolitike kakva nije viđena još od vremena kneza Miloša. Srbija je, nema sumnje, na pravom putu.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Zodijak
Pol
Poruke 5782
mob
Samsung Galaxy S2
Citat
Aktuelna vlada je krajem 2012. godine nasledila ekonomiju u kojoj su svi ključni trendovi od 2008. bili na strmoj nizbrdici. Relativno visok privredni rast (pomenut na početku teksta) postignut je na najgori mogući način. Realizovan je kroz rast domaće potrošnje, kroz uvoz finansiran zaduživanjem, kroz katastrofalnu politiku kursa dinara, kroz prodaju preduzeća strancima. Reformatori su finansijski sistem poklonili strancima, izvršila su besmislenu liberalizaciju uvoza i potpisali su sa EU verovatno najgori mogući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Нешто слично кажем једној интелигентној особи још тад... типа 2013-4... и једини одговор који добијем био ''јебо те Вучић, нећу причам с напредњацима, здраво'' Smile

Sta je tacno problem ?

Ako je liberalizacija uvoza, to nije problem, to sprecava zloupotrebe i stvaranje monopola.
IP sačuvana
social share
I have ... a cunning plan. It's as cunning as a fox who's just been appointed Professor of Cunning at Oxford University.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost

Zodijak Sagittarius
Pol
Poruke 3536
Zastava r djen tina hebote...
pa retarde pise ti u textu:

Relativno visok privredni rast (pomenut na početku teksta) postignut je na najgori mogući način. Realizovan je kroz rast domaće potrošnje, kroz uvoz finansiran zaduživanjem, kroz katastrofalnu politiku kursa dinara, kroz prodaju preduzeća strancima. Reformatori su finansijski sistem poklonili strancima, izvršila su besmislenu liberalizaciju uvoza i potpisali su sa EU verovatno najgori mogući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

sta nije tacno od ovoga sto je naveo?
dug nam je 24 000 000 000 eur
bankrot
« Poslednja izmena: 10. Mar 2017, 15:46:50 od Hunab_Ku »
IP sačuvana
social share
Non nobis domine, non nobis, sed nomine tuo da gloriam.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Zodijak
Pol
Poruke 5782
mob
Samsung Galaxy S2
pa retarde pise ti u textu:

Relativno visok privredni rast (pomenut na početku teksta) postignut je na najgori mogući način. Realizovan je kroz rast domaće potrošnje, kroz uvoz finansiran zaduživanjem, kroz katastrofalnu politiku kursa dinara, kroz prodaju preduzeća strancima. Reformatori su finansijski sistem poklonili strancima, izvršila su besmislenu liberalizaciju uvoza i potpisali su sa EU verovatno najgori mogući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Sta je tacno problem i zasto ?

Iznete cinjenice:

1 - privredni rast (pomenut na početku teksta) postignut je na najgori mogući način. Realizovan je kroz rast domaće potrošnje, kroz uvoz finansiran zaduživanjem

Sta je tacno lose ?

2 - kroz prodaju preduzeća strancima

Sta je tacno lose ? Preduzece se prodje na tenderu, pa ko da bolje uslove taj dobija.

Drzavno preduzece je podlozno partijskom zaposljavanju, pljackanju a uz to drzava ce njemu
omoguciti monopol cak i po cenu gusenja citavih sektora privrede (Telekom Srbija je bio dobar primer).

3 - finansijski sistem poklonili strancima

NISU

4 - izvršila su besmislenu liberalizaciju uvoza

Sta je tacno problem ?

5 - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Sta je tacno problem ?


...
dug nam je 24 000 000 000 eur
bankrot

Dug nije problem, ako se moze servisirati na vreme.
Stvarno ne razumem toliku opsednutost tim dugom. Druge ekonomije su zaduzene jos i vise.
« Poslednja izmena: 10. Mar 2017, 15:53:52 od system_v_r5 »
IP sačuvana
social share
I have ... a cunning plan. It's as cunning as a fox who's just been appointed Professor of Cunning at Oxford University.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3 ... 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.07 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.