Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 3 4
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Srbija izmedju stvarnosti i iluzija ili 17 godina koje su pojeli skakavci  (Pročitano 15362 puta)
Poznata licnost


ArijA

Zodijak
Pol Žena
Poruke 4195
Kaki kaki ako ti je tako lakse.
IP sačuvana
social share
Ogranicenja su iluziona ideoloska prepreka ljudskog uma.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 41361
Hebi ga, presla na fekalije  Smile
IP sačuvana
social share
Ako te uhvati bes ako stojis ti sedi,ako sedis ti lezi,ako lezis ti se polij vodom,voda ce da odnese tvoj bes...

Svest nije samo materijalna manifestacija, potrazi na interenetu

Dzoni, ne budi Kristal.

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Kad si u Rimu ponašaj se kao Rimljanin

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 20540
Zastava
O planiranju i meritokratiji

objavljeno u dnevniku “Politika” od 19.07.2017
19/07/2017 od Nebojša Katić




Ako vam je stalo da brzo upropastite reputaciju, najbolje je da prozborite po koju lepu reč o ekonomskom planiranju, ili da, ne daj bože, predložite da država uvede petogodišnje planove razvoja. Neoliberalni ekonomisti i političari koje podučava MMF, sa par efektnih rečenica će izvrći ruglu svaki poziv da država planira.

Duboko analitična, i dakako naučna argumentacija, mogla bi glasiti ovako: Da li to Katić predlaže da država određuje šta treba da se proizvodi i po kojoj ceni ili koliko cipela braon boje treba proizvesti u Srbiji? Da li je on prespavao 20. vek pa nije video kako su prošle socijalističke države koje su planirale? Da li je on uopšte čitao Hajeka koji nam je lepo objasnio kako je planiranje najkraći put u totalitarizam? Konačno, Srbija baš ništa ne planira, a iz dana u dan beleži sve veće i veće i još veće ekonomske uspehe.

Koliko god ova argumentacija zvučala ubedljivo, tu ipak postoji mali empirijski problem – sve države koje su ušle u modernu ekonomsku istoriju kao države sa najbržim rastom, čvrsto su planirale razvoj i usmeravale ga instrumentima ekonomske politike. One su decenijama, u kontinuitetu, ostvarivale prosečne stope rasta BDP-a koje su se kretale između sedam i deset procenata godišnje.

Japan, od koga su sve zemlje u Aziji učile i koristile ga kao model, svoj razvoj je bazirao na čvrstom i sistematskom ekonomskom planiranju. Kina, koja se već preko trideset godina razvija najbrže na svetu, trenutno je u trinaestoj petoletki. Među šampionima brzog razvoja je i Južna Koreja, koja je od 1962. do 1996. imala ukupno sedam petoletki. Tajvan nije imao petoletke ali je svoj razvoj čvrsto i osmišljeno planirao. I francuski, izuzetno uspešan posleratni model (takozvanih „30 veličanstvenih godina“), počivao je na aktivnoj ulozi države i dirižizmu. Uzgred, nijedna od ovih država nije planirala koliko cipela braon boje treba proizvesti.

Naravno, može se krenuti i drugim putem, poput onoga kojim Srbija gordo korača. U tom modelu se strancima plaća da ekonomski prostor oblikuju u skladu sa svojim interesima, pa ako se nešto posreći i nama, ako se desi, dobro bilo. A ako se ne desi, kao što se ne dešava, tu je propagandna mašina koja će stope rasta od tri procenta proglašavati trijumfom, a sve preko toga senzacijom i ekonomskim čudom.

Srbija nema ministarstvo industrije i to dovoljno govori o odnosu države prema ovoj privrednoj grani. Postoji doduše ministarstvo privrede, ali je i sam naziv tog ministarstva besmislen i unosi konfuziju. Definicija privrede je tako široka da ako bi ministarstvo zaista radilo to što mu naziv kaže, onda bi se odmah morala ukinuti bar četiri postojeća ministarstva koja se, sva od reda, podvode pod definiciju privrede.

Predložio bih novoj vladi da reorganizuje resore, da ukine ministarstvo privrede i ministarstvo trgovine i da od njih napravi jedno ministarstvo – ministarstvo industrije i trgovine. Smisao ovog spajanja bio bi u fokusiranju na industrijsku politiku, kao i na podređivanju trgovinske politike interesima domaće industrije. Ovo ministarstvo bi moglo postati i centar strateškog planiranja, a da se pri tome ne koristi omražena reč – planiranje.

Predložio bih vladi i da koliko juče pokrene stvaranje elitne škole za državnu upravu i da za to koristi npr. francuski model po kome je napravljena Nacionalna škola za administraciju (ENA). Ovo podrazumeva da upravljanje državom počiva na strogo meritokratskom principu, a kako se takav sistem pravi Srbija može naučiti od država Dalekog istoka, a može skoknuti i do Matematičke gimnazije u Beogradu. Dakle, uspešne države svoje kadrove biraju iz elitnih škola – od kukavnih partijskih poltrona se ne pravi kvalitetna državna administracija.

Tehnološke promene koje se dešavaju na globalnoj sceni, pogotovo one koje su vezane za strahovit razvoj robotike i veštače inteligencije, promeniće privredni ambijent i logiku razvoja do neprepoznatljivosti. Sutrašnja globalizacija biće dramatično drugačija od ove danas – a ni u njoj se Srbija nije snašla. Problemi poput ovoga sa “Fijatom” će izgledati šaljivo u odnosu na muke kakve tek dolaze.

Država koja se ne priprema za taj šok bliske budućnosti, koja ne planira, koja u svojim institucijama ne okuplja najbolji kadar, država koja naseda na fraze po kojima tržište i poslovni ambijent rešavaju sve, to je država koja živi u svetu iluzija i osuđena je na sporo i mučno umiranje.

IP sačuvana
social share
Da li i u političkoj sferi postoji kolonijalno potčinjavanje? Nekome se može i to pričiniti. Ali, kada Šreder ili Bler savetuju vladu, to nikako nije čin najcrnjeg ponižavanja nacije i ruganje žrtvama iz 1999. To nije ni tragična slika države koja je izgubila svako samopoštovanje. Ne, to je manifestacija mudrosti, dubokog političkog uvida i afirmacija realpolitike kakva nije viđena još od vremena kneza Miloša. Srbija je, nema sumnje, na pravom putu.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 41361
Sve zemlje, koje on nabraja, nisu bili ni blizu EU, osim Francuske, koja se opet razvila pre EU. Mozgovi su vec otisli, oni prejasnji su il u penziji il umrli a industrije nema. A i da ima, opet ne bi bila konkurentna uvozu, koji je nemoguce ukinuti jer onda EU ne daje vise kintu za "integracije"... A neka izolacija za zastitu domace robe je iluzija posto nijedna industrija koja ima trziste od manje 10 miliona ljudi tesko funkcionise a izvoz bi bio otezan i ionako nekonkurentan. Osim toga, u danasnje vreme ide svako za parama, neki iole skolovan kadar ne bi sedeo u Srbiji za 300-400 evra kad moze na drugom mestu da zaradi desetostruko. U ono doba Kinezi, Japanci, Korejanci bas nisu mogli da biraju, a ni Francuzi nisu imali neku alternativu.
IP sačuvana
social share
Ako te uhvati bes ako stojis ti sedi,ako sedis ti lezi,ako lezis ti se polij vodom,voda ce da odnese tvoj bes...

Svest nije samo materijalna manifestacija, potrazi na interenetu

Dzoni, ne budi Kristal.

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 23083
Da. Potreban je ozbiljniji tekst.

Dodajem: "Nije svrha studiranja ekonomije da saznate vec gotove odgovore na ekonomska pitanja, nego da naucite kako cete spreciti da vas ekonomisti vuku za nos."
U tom smislu se slazem da je planiranje legitimna opcija
IP sačuvana
social share
Prebrodićemo mi sve jade,
više se nećemo jadati,
ostvarićemo mi sve nade,
više se nećemo nadati.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Kad si u Rimu ponašaj se kao Rimljanin

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 20540
Zastava

Misterija (ne)zaposlenosti u Srbiji


Nebojša Katić

U poslednje tri godine zaposlenost u Srbiji je porasla i to pokazuju različiti statistički parametri. Kako je reč o periodu tzv. fiskalne konsolidacija (stezanja budžetskog kaiša), rast zaposlenosti u takvim uslovima jeste uspeh i u tu ne može biti dileme. Dilema je vezana za objektivnu meru tog uspeha kao i za širi ekonomski i demografski kontekst u kome je do rasta zaposlenosti došlo.

Čini se da „osećanje ekonomskog života“ odudara od optimizma koji politika dnevno emituje pozivajući se na veliki pad nezaposlenosti. Veliki je nesklad između anemičnog ekonomskog rasta i drastičnog pada nezaposlenosti, veliki je nesklad između neodmerenog samohvalisanja srpskih zvaničnika i ukupnog stanja ekonomije koje za tako egzaltiranu hvalu ne daje mnogo osnova. Taj vatromet neodmerenih izjava blokira ozbiljnu debatu i gura pod tepih ogromne ekonomske, socijalne i demografske probleme sa kojima je Srbija suočena.

Propagandna (zlo)upotreba statistike

Mesecima unazad zvaničnici obaveštavaju javnost o čudu koje se događa na srpskom tržištu rada i o pozitivnim istorijskim rekordima nezabeleženim još od daleke 1992.

Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) je u više navrata izjavljivao kako je broj nezaposlenih na evidenciji službe najniži u poslednjih 25 godina.

Predsednik Vučić, neobično sklon hiperbolama, koristi svaku priliku da uveri javnost kako je stopa nezaposlenosti takođe najniža u poslednjih – lako je pogoditi – baš 25 godina. Problem ovakvih iskaza je što nemaju uporište u činjenicama i što spadaju u arsenal olakih i proizvoljnih tvrdnji.

Direktor NSZ tako upoređuje podatke koji su obuhvatali Srbiju sa Kosovom i Metohijom sa Srbijom danas, u kojoj nema podataka za KiM. Direktoru je takođe promakla ključna demografska činjenica – Srbija (bez KiM) je 1992. imala oko 800.000 stanovnika više nego što ih ima danas.

Kada je reč o „najnižoj stopi nezaposlenosti u poslednjih 25 godina“ kako predsednik Srbije radosno tvrdi, i tu postoji dodatni, nepremostiv metodološki problem. Podaci o niskim stopama nezaposlenosti na koje se predsednik poziva dobijeni su na bazi ankete o radnoj snazi, a taj metod procene zaposlenosti je pretrpeo ogromne promene. Metodološke promene su takve da se podaci o nezaposlenosti ne mogu upoređivati čak ni u poslednjih pet godina, a kamoli u poslednjih 25 godina. (Uzgred, ankete o zaposlenosti se sprovode tek od 1995., a ne od 1992., stope nezaposlenosti su se do 2003. određivale po nacionalnoj metodologiji i na bazi drugačijih parametara, itd.)

Menjajući metodologiju, srpska statistika pokušava da unapredi metod prikupljanja podataka anketom i da ga uskladi sa evropskim statističkim sistemom. Tome se nema šta zameriti. Nevolja je što je to narušilo uporedivost podataka u dužim vremenskim serijama i što je time otvorena mogućnost za kreativno korišćenje i interpretaciju podataka kako kome padne napamet. A ta se mogućnost nemilice troši.

Registrovana zaposlenost i zaposlenost po anketi

Svi građani Srbije (bez KiM) se smatraju registrovano zaposlenim ako „ … imaju formalno pravni ugovor o zaposlenju, odnosno zasnovan radni odnos sa poslodavcem na određeno ili neodređeno vreme i lica koja rade van radnog odnosa na osnovu ugovora o delu ili na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova; lica koja obavljaju samostalne delatnosti ili su osnivači privrednih društava ili preduzetničkih radnji; kao i lica koja obavljaju poljoprivredne delatnosti a nalaze se na evidenciji Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja“.

Iza ove duge i dosadne statističke definicije kriju se svi oni čiji je rad vidljiv državnim službama, koji nisu stariji od 65 godina i koji imaju socijalno osiguranje. (U tom korpusu zaposlenih su i radnici preduzeća u stečaju, kao i oni koji ne primaju uredno plate niti im se uredno uplaćuju porezi i doprinosi.)

Na drugoj, tužnijoj strani su (registrovano) nezaposleni, građani od 15 do 65 godina života koji su na evidenciji nezaposlenih (NSZ), dakle bez posla a spremni su da rade. (Mladi koji nastavljaju školovanje se, naravno, ne vode kao nezaposleni.)

Iz ugla zdravog razuma, ove dve kategorije aktivnog stanovništva bi morale biti u središtu svake analize zaposlenosti. Iz perspektive „modernog statističkog razuma“ međutim, ove dve kategorije ne igraju nikakvu ulogu kada se izračunavaju stope (ne)zaposlenosti po metodologiji koja je danas na snazi i na koju se političari pozivaju u obraćanju javnosti.

Ako već postoje podaci o registrovanoj (ne)zaposlenosti koji bi morali biti egzaktni, ažurni i nepodložni procenama, čemu onda služe ankete koje su glavni izvor kontroverzi i kojima je ovaj tekst posvećen?

Ankete o radnoj snazi nisu izmislili srpski statističari već je reč o metodologiji koju je uspostavila Međunarodna organizacija rada (ILO) i njene preporuke danas koriste svi razvijeni statistički sistemi.

Smisao ankete je da dublje analizira situaciju na tržištu rada i ukaže na pojave i trendove koji se ne vide u zvaničnim registrima. Npr. koliko ljudi radi iako nisu nigde registrovani? Da li su svi nezaposleni sa evidencije NSZ zaista bez posla? Koliko ljudi radi iako su formalno otišli u penziju, itd.? Podaci iz ankete služe i za međunarodna poređenja budući da je metodologija uglavnom standardizovana.

Metod ankete počiva na reprezentativnom statističkom uzorku i anketiranju domaćinstava čiji se podaci potom ekstrapoliraju na celu zemlju. Anketni obrazac je kompleksan, daje mogućnost da se prikupi veliki broj korisnih informacija od demografskih, obrazovnih, do onih koje su neposredno vezane za rad i zaposlenost.

Kao i svaka anketa koja se bazira na statističkom uzorku, i ova nosi metodološke i praktične rizike. Da li je statistički uzorak na bazi koga se vrši ekstrapolacija dovoljno veliki i reprezentativan? Da li anketari ozbiljno rade svoj posao ili ga smandrljavaju, da li ispitanici daju istinite odgovore ili lažu? Da li anketari sugeriraju odgovore i da li se podaci friziraju i podešavaju pod pritiskom politike?

Kada se ostave po strani pomenute potencijalne manjkavosti o kojima se može samo spekulisati, ostajemo suočeni sa fundamentalnim problemom koji izmiče zdravom razumu, a to je definicija zaposlenosti u anketi.

Statističari, koristeći anketni metod, danas za zaposlenog proglašavaju svakoga ko je „ … najmanje jedan sat u posmatranoj sedmici obavljao neki plaćeni posao (u novcu ili naturi)“. (Definicija zaposlenog po anketi je duža i kompleksnija od kratkog citata, ali je ovde naveden samo najsporniji deo definicije.)

Ideja da neko može raditi i samo sat nedeljno (za recimo, tanjir čorbe ili sendvič) i biti tretiran kao zaposlen, zbunjuje. Još gore, anketa i njeni rezultati, postaju centralno mesto statistike zaposlenosti stavljajući u drugi plan registrovanu zaposlenost.

Taj metod sistematski umanjuje problem nezaposlenosti i kreira lažnu sliku stvarnog socijalnog stanja. (Možda bi ovde trebalo uvesti neki novi pojam, npr. „kapitalistička lakirovka“.) Statistika tako „naučno“ legitimizuje brutalnost novog tržišta rada u kome je egzistencijalna nesigurnost sistemski kreirana i promovisana kroz koncept fleksibilnog tržišta rada.

Razvijeni statistički sistemi pokušavaju da ublaže tu anketnu brutalnost ili bar da preko nje stave smokvin list. Tako se pored jedne – zvanične stope nezaposlenosti – istovremeno objavljuje još nekoliko stopa koje daju više informacija o problemu nezaposlenosti. U tom konceptu se broju anketno nezaposlenih dodaju i oni koji rade privremeno i povremeno a žele da rade više, oni koji su izgubili svaku nada pa se više ne javljaju birou za nezaposlene, i sl. U SAD, na primer, tako korigovana stopa nezaposlenosti daje u pravilu dva puta veću vrednost od tzv. zvanične stope.

Srpska statistika još uvek ne iskazuje tako korigovane stope, a cinik bi rekao da možda i nije naročito stimulisana da sa tim žuri. Postojeća stopa sasvim dobro služi svrsi … kojoj služi.

BDP i stopa (ne)zaposlenosti


Poslednje četiri godine (2014-2017.) BDP Srbije je rastao po prosečnoj realnoj stopi od oko 0,9 procenata godišnje. Na kraju 2017. realni BDP je ukupno veći za oko 3,7 procenata od onoga iz 2014. Ekonomija Srbije je za četiri godina kumulativno (u procentima) porasla onoliko koliko u samo šest meseci (procentualno) poraste BDP u oko 20 država sa najvećim stopama rasta.

Po kategorizaciji MMF-a Srbija je svrstana u grupu od 12 zemalja istočne Evrope koju čine svi njeni susedi uz dodatak Poljske i Turske i gde se i Kosovo tretira kao država. Srbija je tu ubedljivo poslednja po visini prosečne stope rasta u poslednje četiri godine. Kada se vremenska serija produži na deset godina, Srbija je i dalje na dnu, s tim da je jedino Hrvatska u tom periodu slabije plasirana od Srbije. (Uz to, samo Albanija, BiH i Kosovo imaju niži BDP po glavi od Srbije.)

Rast BDP-a bi, u krajnjoj instanci, morao biti rezultanta rasta zaposlenosti i rasta produktivnosti. U tom kontekstu, veliki rast zaposlenosti bi trebalo da rezultira i većim rastom BDP-a. Kako toga u Srbiji nema, brojni ekonomisti iskazuju skepsu prema pouzdanosti podataka o (ne)zaposlenosti koje daje domaća statistika. Istini za volju, fenomen nelogičnog kretanja rasta zaposlenosti i rasta BDP-a u Srbiji nije od juče. Npr., Srbija je u periodu 2001-2008. zabeležila prosečnu stopu rasta od gotovo šest procenata godišnje, iako je zaposlenost bila u stalnom padu.

Istovremeno, i razvijene zemlje su danas suočene sa sličnim statističkim fenomenom. I tamo dolazi do velikog pada nezaposlenosti uz slab privredni rast i mali rast nadnica. Taj fenomen je pripisan stagnaciji produktivnosti i to je postalo velika tema svetske ekonomije.

Tehnička debata o neskladu rasta zaposlenosti i rasta BDP-a implicitno legitimizuje problematični anketni metod računanja (ne)zaposlenosti. Dakle, metod je konceptualno dobar ali je statistika negde možda napravila tehničku grešku, ili je možda izašla u susret političkim zahtevima. U takvoj vrsti debate ostaju po strani ključna pitanja – kakav je položaj ljudi danas i kakva je njihova egzistencijalna sigurnost, kakva je budućnost rada i radnih mesta, rečju, kakav je kvalitet života u 21. veku?

Kada bi prethodna pitanja bila u žiži, tada bi se akcenat sa anketne zaposlenosti preneo na registrovanu zaposlenost, jer samo ona pruža kakvu-takvu egzistencijalnu sigurnost i daje dostojanstvo čoveku. Uz to, samo takav rad, kroz plaćanje poreza i doprinosa, omogućava i normalno funkcionisanje penzionog i zdravstvenog sistema.

Uprkos metodološkim mukama i nepouzdanim podacima, neki zaključci se ipak mogu izvesti i to upoređujući podatke ankete i podatke o registrovano zaposlenim i nezaposlenim.

Zaposlenost po anketi i registrovana zaposlenost


U grafiku br. 1 upoređeni su podaci o zaposlenosti po anketi sa podacima o registrovanoj zaposlenosti od 2015. do 2017. Reč je o veoma kratkoj seriji koja obuhvata i registrovane poljoprivrednike.

Zanimljivo je i uznemirujuće, da je u Srbiji nemoguće pouzdano uporediti čak ni podatke o registrovanoj zaposlenosti u dužim serijama. Definicija registrovane zaposlenosti i obuhvat podataka su tako promenjeni, da su samo poslednje tri godine potpuno uporedive. (Sve dok tranzicioni reformatori nisu „reformisali“ i statistički sistem ukidajući SDK, podaci o formalnoj zaposlenosti su bili uporedivi za oko 50 godina unazad.)



Upadljivo je da postoji ogromna razlika u broju zaposlenih po anketi i broju registrovano zaposlenih. Taj rastući jaz je u 2015. iznosio oko 585.000, da bi u 2017. skočio na oko 750.000 ljudi. Drugim rečima, ako je verovati anketi, oko 750 .000 ljudi radi iako ih sistem ne registruje. Teško je razumeti i objasniti ovako veliki jaz ova dva statistička agregata, pogotovo u državi u kojoj se broj stanovnika permanentno smanjuje.

Drugo, zaposlenost po anketi je od 2015. do 2017. porasla za oko devet procenata, dok je registrovana zaposlenosti u istom periodu porasla za oko tri procenata. Pri tome, treba imati u vidu i da je rad inspekcijskih službi pomogao da veliki broj ljudi, oko 20.000 kako se u medijima pominje, pređe iz statusa neformalno zaposlenih u status registrovanih. To je svakako dobro, ali to istovremeno znači da tu nije došlo do otvaranja novih radnih mesta, već je samo promenjen pravni status onih koji su već radili.

Jasno je i da slab rast registrovane zaposlenosti mnogo bolje korelira sa slabim rastom BDP, no što je to slučaj sa rastom zaposlenosti po anketi.

Nezaposlenost po anketi i nezaposlenost po evidenciji NSZ


U grafiku br 2. upoređeni su podaci o nezaposlenosti po anketi sa podacima Nacionalne službe za zapošljavanje u periodu od 2014. do 2017. Ovde je vremenska serija duža za jednu godinu jer su ovi podaci potpuni uporedivi za poslednje četiri godine.



Od 2014. do 2017. nezaposlenost po anketi je smanjena za impresivnih 31%, dok je registrovana nezaposlenost smanjena mnogo manje, za oko 15%. I ovde je razlika u broju nezaposlenih po dve metodologije ogromna, i ovde se taj jaz povećava iz godine u godinu. Po anketi je u 2014. bilo za 160.000 manje nezaposlenih no što je registrovala NSZ, da bi se taj broj popeo na oko 230.000 2017.

Popravljanju stanja koje registruje i NSZ svakako doprinosi i emigracija mladih. Koliko je mladih otišlo ne znamo, ali znamo da je taj katastrofalni nacionalni trend „jako dobar“ za popravljanje statistike nezaposlenosti.

Zaposleni i penzioneri

Najporazniji podaci sadržani su u grafiku br. 3. Ovaj grafik pokazuje odnos između broja registrovano zaposlenih (bez poljoprivrednika), dakle onih na kojima uglavnom počiva socijalni i zdravstveni sistem, i broja penzionera. Podsetiću da podaci o registrovanoj zaposlenosti za period od 2000. do 2014. nisu sasvim uporedivi sa podacima od 2015. do danas, ali za ovu vrstu analize to nije previše bitno budući da je trend jasno vidljiv.



Prvo, vidljivo je da je broj registrovano zaposlenih u velikom padu u poslednjih 18 godina, kao i da se broj zaposlenih u „trijumfalnoj“ 2017. tek vratio na nivo iz 2009.

Drugo, ionako loš odnos broja penzionera i broja zaposlenih je drastično pogoršan poslednjih 18 godina. Danas na jednog penzionera dolaze samo 1,2 zaposlena. Imajući u vidu negativni prirodni priraštaj i ubrzano iseljavanje mladih, slika je perspektivno još mračnija. (Grafik br. 4 jasno ilustruje srpsku demografsku dramu.)



Nevesele činjenice koje gornji grafici ilustruju mogu se proširiti i još nekim podacima iz ankete:

· Broj onih koji rade na neodređeno vreme se u 2017. povećao u odnosu na 2014. za samo pet procenata, dok je broj onih koji rade na određeno vreme povećan za 42 procenata.

· Dok je registrovanih poljoprivrednika oko 90.000, po anketi je u poljoprivredi zaposleno oko 630.000 ljudi. Ogroman broj ljudi koji su vezani za poljoprivredu nema nikakvu socijalnu niti zdravstvenu zaštitu.

· U konceptu stimulisanja fleksibilnog tržišta rada, 2014. donet je novi Zakon o radu. Zakon je reklamiran kao veliki korak napred koji će olakšati otpuštanje, ali će samim tim olakšati i zapošljavanje. Po teoriji fleksibilnog tržišta rada, poslodavci će, oslobođeni straha od velikih socijalnih davanja prilikom otpuštanja, lakše zapošljavati. Suprotno tim popularnim mantrama, broj neformalno zaposlenih (bez poljoprivrede) je od 2014. porastao za oko 30 procenata, dakle mnogo brže nego što je rasla ukupna zaposlenost, a pogotovo registrovana zaposlenost.

Socijalna slika koja se da naslutiti iz podataka o (ne)zaposlenosti je pogotovo teška kada se kombinuje i sa veoma niskim zaradama po kojima je Srbija na samom evropskom dnu. Pri tome, Srbija samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja gubi godišnje oko 36.000 stanovnika.

Blago popravljanje statistike zaposlenosti u poslednje tri godine ne može bitno preokrenuti loše ekonomske trendove koji se jasno vide iz sporog rasta BDP-a. Propagandni trijumfalizam koji počiva na anketnom lakiranju stvarnosti samo odlaže trenutak kada će se Srbija suočiti sa još dramatičnijim ekonomskim i demografskim činjenicama.
IP sačuvana
social share
Da li i u političkoj sferi postoji kolonijalno potčinjavanje? Nekome se može i to pričiniti. Ali, kada Šreder ili Bler savetuju vladu, to nikako nije čin najcrnjeg ponižavanja nacije i ruganje žrtvama iz 1999. To nije ni tragična slika države koja je izgubila svako samopoštovanje. Ne, to je manifestacija mudrosti, dubokog političkog uvida i afirmacija realpolitike kakva nije viđena još od vremena kneza Miloša. Srbija je, nema sumnje, na pravom putu.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Krajnje beznadezan

disident Burek-foruma

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 10067
Zastava
mob
Motorola 
  RTV izmislio da je Zrenjanin najpogodniji za investiranje u Srbiji


       http://fakenews.rs/2018/03/22/rtv-izmislio-da-je-zrenjanin-najpogodniji-za-investiranje-u-srbiji/


"Poslednja dva meseca Zrenjanin je u fokusu pažnje zbog inicijative da mu se ime promeni u Petrovgrad, kao i zbog starog / novog problema – nivoa arsena u vodi  i otvaranja fabrike za prečišćavanje vode.

Tako je skoro neprimetno prošla vest iz Vojvođanskog dnevnika Radio-televizije Vojvodine, da je  “Zrenjanin najpogodniji za investiranje u Srbiji”, a drugi u Evropi, i to prema ocenama Svetske banke.

Dokazali smo da je to lažna vest, što su za naš portal potvrdili i iz ogranka Svetske banke u Srbiji
..."  .
IP sačuvana
social share
Od Vučića pedera do Ane lezbejke : Srpska Napredna, stranka kontinuiteta
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 3 4
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.086 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.