Nekog briga koga Cavez priznaje 


To im je folklor i tradicija 


Pa poslao odrede smrti da strelja sirotinju, dobro je proso 


I kakve veze ima to sa "drzavnim udarom", nije neki general u tamnim cvikama izveo tenkove na ulicu nit ubio predsednika 

miroljubivi demokracijski udar. i kakva je to drzava gde predsednik komanduje milicijom?

Adrian Salbuchi: Latinsko-američko Proljeće počinje u Paragvaju

Reperkusije koje su nastale svrgavanjem paragvajskog predsjednika u puču krajem prošlog mjeseca osjećaju se i izvan samog Paragvaja - globalne industrijske sile su poduprle lokalnu elitu da izvrše preokret. Izgleda kako je ljevičarska politika predsjednika Fernanda Luga, socijaliste i bivšeg katoličkog svećenika, bila previše za globalne gospodare moći. Nakon kratkog suđenja u roku od 24 sata su ga svrgnuli.

Fernando Lugo je izabran za paragvajskog predsjednika u travnju 2008. na strani "Alijanse za Promjenu", njegova pobjeda označila je kraj formalne političke vlasti pro-američke stranke Colorado koja je prethodno bila na vlasti čak 60 godina. Lugo je svoju politiku zasnivao na redistribuciji bogatstva, dajući veća prava siromašnoj većini Guaraní autohtonog naroda. Ideološki, Lugo je bio u istom kampu kao i predsjednik Hugo Chavez iz Venecuele, Evo Morales iz Bolivije i Rafael Correa iz Ekvadora.

Mijenjanje režima u Monsanto stilu

Lugov mandat nije bio jednostavan: izbio je skandal kada se ispostavilo da je postao otac djetetu izvan braka dok je još bio svećenik, zatim borio se s rakom 2010, i najnovija epizoda policijske represije koja se dogodila nakon što je policija uklanjala lokalne poljoprivrednike koji su okupirali javnu zemlju u mjestu Curuguaty na granici s Brazilom.
Ta epizoda je 15. lipnja postala krvava kada je došlo do pucnjave, 6 policajaca i 11 seljaka je ubijeno, deseci su ranjeni.

Opozicija je odmah iskoristila incident za političke svrhe, koristeći se kontrolom Kongresa i medija, naročito novina "ABC Color Multimedia" koje su u vlasništvu Grupo Zuccolillo koji su pak direktni partneri američke biotehnološke korporacije Cargill Inc. Postupak je trajao svega 24 sata, Lugo je protjeran s funkcije, a na njegovo mjesto dolazi potpredsjednik Federico Franco.

Većina država Južne Amerike su odbacile ovaj puč - Venecuela, Bolivija, Ekvador, Urugvaj, Argentina, Brazil, čak i Čile i Kolumbija. No, SAD, Velika Britanija i EU nemaju nikakvih primjedbi na ovaj očiti državni udar, za njih je to "standardna demokracija".

Osnova ovog puča protiv Paragvaja, a o tome se ne govori puno u zapadnim medijima, je jako jednostavna. U kasnom listopadu 2011., paragvajski liberalni ministar Poljoprivrede i stočarstva, Enzo Cardoso, ilegalno je dopustio korištenje genetski modificiranog sjemena pamuka poznatijeg kao "Bollgard BT" - koje je proizveo američki biotehnološki gigant Monsanto za masovne plantaže. Ova odluka je odmah dovela do masovne pobune lokalnih farmera i boraca za zaštitu okoliša koji su isticali kako se radi o jako opasnom proizvodu jer je njegov genetski kod pomiješan s genetskim kodom Bacillus Thurigensis - otrovne bakterije koja ubija bolesti pamuka, ali stvara i štetu okolišu.

Izbio je unutarnji sukob, jer je Paragvajska Agencija za Kvalitetu Nacionalnog Sjemena i Povrća (SENAVE) - koju je predvodio Lugov pristaša, Miguel Lovera - odbila odobriti Monsantovo super sjeme zato jer nije zadovoljavalo zakonske uvjete propisane od stane državnog ministarstva za Zdravlje i zaštitu Okoliša.

Nadalje, lokalni mediji predvođeni Zuccolillo-im ABC Color novinama i drugim pro-američkim opozicionim listovima, političari, nevladine organizacije, strane agencije i korporativni interesi, lansirali su kampanju protiv gospodina Miguela Loverae, kao i protiv ministrice zdravlja Esperanze Martinez i ministra za zaštitu okoliša Oscara Rivasa. Sve to je dovelo do Curuguaty masakra i u konačnici eskaliralo sve do predsjednika Fernanda Luga.

Nitko ne zna tko je prvi zapucao u Curuguatyu. Neki govore o organiziranoj sabotaži unutar policije - posebno u redovima specijalnih jedinica koje su zadužene za represiju nad farmerima, radi se o jedincima čiji su ključni oficiri trenirali u Kolumbiji za vrijeme predsjednika Alvaro Uribea i njegove pro-američke "paramilitarne" vlade. Onda imamo i ured državnog odvjetnika koji prima potporu USAID-a.

Curuguaty masakr je koštao ministra unutarnjih poslova, Carlos Filizzole, njegovog posla. Na njegovo mjesto odmah dolazi Ruben Candia Amarilla iz opozicione stranke Colorado. 2005. Candia Amarilla je bio proglašen državnim odvjetnikom u vrijeme posljednje administracije stranke Colorado. Imao je apsolutnu potporu američkog ambasadora John F Keena i dao je ključnu ulogu organizaciji USAID. Candia je već nekoliko godina bio optuživan od strane predsjednika Luga da planira njegovo svrgavanje.


Brazilska jednadžba

No, ovo se ne odnosi samo na Paragvaj, koji leži u srcu Južne Amerike. Kao što su i istaknuli brazilski vojni geostratezi još u prošlom stoljeću, Paragvaj je od najveće geopolitičke i strateške važnosti. Stoga, američka kontrola nad Paragvajem je kljuačn faktor za američku hegemoniju diljem Južne Amerike, jedan od ciljeva je i zaustavljanje Brazila koji postaje sve važniji ekonomski globalni igrač u sklopu bloka BRICS - Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

Brazil je nedavno otkrio ogromne zalihe nafte ispred svoje obale, što je dovelo od usavršavanja njihove vojne mornarice i zračnih snaga, pogotovo nakon što je SAD ponovno uspostavio svoju Južno-atlantsku Četvrtu Flotu (osnovana za vrijeme Drugog svjetskog rata, ukinuta 1953, ponovno uspostavljena za vrijeme George W. Busha).

Sve veća suradnja Brazila s Rusijom, Kinom i Indijom iziskuje stvaranje novih ruta preko Pacifika, izvan NATO kontroliranog Atlantika. Američka vojna i politička kontrola nad Paragvajem bi svakako služila kao barijera prema tom cilju. Nadalje, SAD i Britanija žele svoj blok sa saveznicima u Latinskoj Americi, a to su: Meksiko, Panama, Kolumbija, Peru, Čile i sada, Paragvaj. Time se stvara jedan veliki zid prema Pacifiku kojega Brazil neće moći tako lako preskočiti.

Vrsta "demokracije" kakvu želi SAD...

Tijekom cijelog 20. stoljeća, Latinska Amerika je bila suočena s orkestriranim državnim udarima - vojnim i civilnim - od strane američkih i britanskih tajnih službi, CIA i MI6, koje su stalno orkestrirale, financirale, naoružavale i promovirale "smjenu režima".

Desetljećima, pro-američki režimi bili su figure kao što su General Augusto Pinochet u Čileu, Anastasio Somoza u Nikaragvi, generali Aramburu, Ongania i Videla u Argentini, Carlos Andrés Perez u Venecueli, Fulgencio Batista na Kubi, general Alfredo Stroessner u Paragvaju, između ostalih.

Podjeli pa vladaj (i oslabi !) - to su ključne komponente nadolazećeg "Latinsko-američkog Proljeća", baš kao što je to i slučaj danas s opakim "Arapskim Proljećem".

Stoga, pratite i dalje... dolazi još puno toga !"


http://www.advance.hr/vijesti/pozadina-drzavnog-udara-u-paragvaju-latinsko-americko-proljece-i-promjena-rezima-u-monsanto-stilu/