Treba opet otvoriti Goli otok,višak govnara tamo prebaciti i pustiti ih da štrajkuju glađu do mile volje...

Onda bi tražili i kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom 14. 

A di ćeš onda sa turistima? ... ima ljudi koji uplaćuju "zatvorski turizam" na Golom otoku
'oćeš ih ti kod sebe primiti?   

Znaš ti čmelku, taj bi oberučke primao Slovenke, one mlađe od 23. Takav humanitarac nikad ne ostavlja devojke u nevolji. 

 Piše: Robert Bajruši, 23.05.2008. 08:29
Kolumna dana
Devalvacija nije rješenje

Bilo bi najjednostavnije oporavak hrvatske ekonomije svoditi na pitanje devalvacije. No, problem hrvatskog gospodarstva je nekonkurentnost, i odbijanje domaćih proizvođača da prihvate standarde kakvi vladaju na međunarodnim tržištima.

Robert BajrušiVeć tjednima u Hrvatskoj se vrti potpuno promašena polemika, a odnosi se na pitanje: treba li devalvirati kunu. Premda je riječ o teoriji koju relativno često pokušavaju promovirati pojedini gospodarstvenici, na službeni dnevni red je došla, tek kada ju je nedavno reaktualizirao predsjednik Stipe Mesić.

Jedna opaska usmjerena na vladu Ive Sanadera, zakotrljala se poput grude puštene s vrha brda, i pretvorila u svojevrsnu lavinu. Srećom, isključivo verbalnu, ali u svakom slučaju potpuno bespotrebnu. Jer predsjednik Mesić je – unatoč kasnijim ogradama kako nije spominjao devalvaciju – otvorio pogrešnu temu, i na neki način, pomogao Sanaderu.

Devalvacija kune bila bi riskantna, i izazvala bi puno više štetnih posljedica, a profitirali bi tek neki izvoznici i bankari. Osim toga, dodatno bi narasla inflacija, a sve one koji su krajem 80-tih živio u Jugoslaviji, mora obuzeti jeza pri svakom spomenu nekontrolirane inflacije. Upravo je rast cijena jedna od glavnih posljedica devalvacije, i Mesića su savjetnici trebali upozoriti da ne izlijeće sa ovakvim sugestijama.

Bilo bi najjednostavnije oporavak hrvatske ekonomije svoditi na pitanje devalvacije. Kuna bi se malo oslabila, vlada ne bi vodila politiku čvrstog tečaja, hrvatski proizvodi bi pojeftinili i lakše se prodavali vani, a državna blagajna bi se napunila novim milijardama. Scenarij zvuči dobro, ali, realno gledajući, nije ostvariv.

Problem hrvatskog gospodarstva je nekonkurentnost, i odbijanje domaćih proizvođača da prihvate standarde kakvi vladaju na međunarodnim tržištima. Svega desetak posto ovdašnjih tvrtki izvozi svoje proizvode, dok su ostali zadovoljni prodajom unutar Hrvatske. Nedavno sam razgovarao s ekonomskim ekspertima iz Njemačke, koji su s čuđenjem komentirali podatak da u Hrvatskoj, doslovno, ne postoje ekonomisti ili vladini dužnosnici, koji bi iskazali interes za razvojnu strategiju Europske unije.

Pojednostavljeno, u EU su zacrtali planove rasta i razvoja za idućih dvadesetak godina, dok u Hrvatskoj ne postoji ideja niti što će se proizvoditi 2010. Sve se svodi na održavanje statusa quo, već i mali rast se proglašava golemim dostignućem, a situaciju izvlači dohodak ostvaren u turizmu.

Drugim riječima, ne radi se ništa, i to je problem, a ne snažna kuna. Kada se spoje vladina inertnost i protu-kapitalistički mentalitet koji prevladava u zemlji, dobije se slika hrvatskog gospodarstva.

Ona je još uvijek podnošljiva, međutim pitanje je koliko dugo. Koliko god zvuči nehumano, ali socijalna izdvajanja su prevelika, baš kao i povlastice koje uživa veliki broj zaposlenih. Državna administracija je glomazna i nezainteresirana za rad, a vlade su rasprodale skoro svu vrijednu državnu imovinu. Ne preokrene li se stubokom ekonomska politika, Hrvatska će u Europsku uniju ući kao pauperizirani došljak.


Nacional

 Piše: Hrvoje Šimičević, 23.05.2008. 08:27
Ipak suprotno propisima
Azbest u Vranjicu samo zatrpavali

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo kazao je kako se ipak, suprotno njegovim prošlotjednim tvrdnjama, ali i tvrdnjama ministrice okoliša; sanaciji Salonita nije pristupalo prema svim propisima i projektnoj dokumentaciji
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo ustvrdio je kako sanacija azbestnog otpada iz tvornice Salonita ipak nije rađena prema svm propisima, dakle u skladu s projektnom dokumentacijom, demantiravši time izjave koje je davao prije dva tjedna, zajedno sa istom retorikom ministrice zaštite okoliša Marine Matulović-Dropulić i državnog tajnika Nikole Ružinskoga.

Naime, u izjavi za Večernji list, Mladineo je kazao kako cjelokupna sanacija nije rađena prema prvotnom projektu Instituta za građevinarstvo Hrvatske koji je obuhvaćao najveće mjere opreza, jer je IGH želio da to obavi neka tvrtka iz inozemstva. "Htjeli su da se sve radi ispod jednog velikog zatvorenog šatora. Da se azbestno-cementni otpad melje ispod tog šatora, da se opet miješa s cementom u blokove koji bi se onda ukopai u zemlju u krugu tvornice. To bi trajalo dvije godine", kazao je Mladineo.

Mladineo je za izjave resornog ministarstva kako su mjerenja količine čestica azbesta u zraku tvrtke ANT nepouzdana neizravno demantirao, kazavši kako su u projekt morali uključiti i okoliš tvornice jer su mjerenja pokazala da treba sanirati i azbest deponiran oko samog Salonita.

"Nitko nije rekao da CIAN nije imao dozvole. To jednostavno ne bi bilo točno. Agencija za zaštitu okoliša jednostavno je rekla da CIAN, prema njihovoj evidenciji, nema spomenute dozvole. Ali, morate znati da je Agencija tek u formiranju i logično je da ne raspolaže svim podacima", kazao je za Večernji Mladineo.

Budući planovi sanacije vranjičke tvornice Salonit trebao bi prema planu Ministarstva obuhvaćati proces pranja cjelokupnog kruga tvornice, a potom i skidanje azbestnih vertikala, te zalijevanje azbestnog otpada betonom u taložnicama. Igralište nogometnog kluba Omladinac, za kojeg su iz ANT-a kazali kako je područje najvećeg postotka azbestnih čestica u zraku, također će biti sanirano; zatrpati će se mljevenim kamenom, metar debelim slojem nabijene zemlje te humusom.


Nacional

22. 05. 2008. | 18:13
STATISTIKA U travnju 10.286 nezaposlenih manje nego u travnju 2007.
Registrirana nezaposlenost 13,9 posto
Izvor: vecernji.he      
Stopa registrirane nezaposlenosti za travanj ove godine u Hrvatskoj iznosi 13,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Travanj je tako treći uzastopni mjesec u kojem se bilježi pad registrirane nezaposlenosti. U odnosu na ožujak stopa je niža za 0,6 postotnih bodova, u odnosu na veljaču za 0,8 posto, a u odnosu na siječanj za 1,2 posto.

Naime, stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak iznosila je 14,5 posto, za veljaču 14,7 posto, a za siječanj 15,1 posto.
 Na godišnjoj razini, u odnosu na travanj prošle godine, stopa registrirane nezaposlenosti manja je za 2 postotna boda (za travanj prošle godine iznosila je 15,9 posto). Krajem travnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 245.205 nezaposlenih. To je 10.286 osoba ili 4 posto manje nego u ožujku, a 33.179 osoba ili 11,9 posto manje nego li u travnju prošle godine.

Iako ulazimo u mjesece u kojima je sve izraženije sezonsko zapošljavanje, ipak ohrabruje trend smanjivanja broja nezaposlenih osoba jer se radi o relativno sigurnom znaku da kratkoročno gledano hrvatsko gospodarstvo neće krenuti u smjeru usporavanja gospodarskog rasta.

To oko azbesta je uzas... obavezno na goli otok sa njima ali ne kao odmor...

Bila je to bas tema Otvorenog...

STATISTIKA
Prosječna neto plaća za ožujak 5.042 kune
Autor/izvor: SEEbiz/HINA
ZAGREB - Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak ove godine iznosila je 5.042 kune, objavio je Državni zavod za statistiku.
Prosječna neto plaća na mjesečnoj je razni, u odnosu na plaću za veljaču, nominalno bila veća za 0,98 posto, odnosno za 49 kuna.

Na godišnjoj razini, u odnosu na prosjek za ožujak prošle godine, prosječna je neto plaća za ožujak ove godine viša za 254 kune, ili nominalno za 5,3 posto.

Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak iznosila je 7.404 kune.

To je u odnosu na prosječnu bruto plaću za veljaču nominalno 0,87 posto više, a u odnosu na bruto plaću za prošlogodišnji ožujak nominalno 6,18 posto više.

Rast industrijske proizvodnje u travnju
Autor/izvor: SEEbiz/HINA
ZAGREB - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u travnju ove godine bila je veća za 6,9 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, dok je u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2007. veća za 4,7 posto.
U prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj zabilježila rast za 5,3 posto.

U travnju je na godišnjoj razini, u odnosu na isti mjesec lani, u prerađivačkoj industriji, na koju otpada više od 82 posto ukupne industrijske proizvodnje, zabilježen rast proizvodnje od 7,4 posto.

U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilježi se porast od 7,3 posto, dok je u rudarstvu i vađenju proizvodnja u travnju ove godine bila manja za 1,3 posto nego u travnju lani.

Usporedbe pak za prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju da je proizvodnja u prerađivačkoj industriji povećana za 5,4 posto.

Među značajnijim sektorima unutar prerađivačke industrije iznadprosječan rast proizvodnje u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježe izdavačka i tiskarska djelatnost (za 18,7 posto), proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (za 16,1 posto), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (za 8,3 posto), dok proizvodnja hrane i pića bilježi rast za 5,4 posto.

Prvi podaci o industrijskoj proizvodnji u četri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblju pokazuju da je proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom povećana za 8,4 posto, dok je u rudarstvu i vađenju proizvodnja smanjena za 2,6 posto.

Trend-indeks ukupne industrijske proizvodnje u travnju u odnosu na ožujak veći je za 0,4 posto.

25. 05. 2008. | 13:50
Sanader: Hrvatskoj potrebno zajedništvo svih građana
izvor: vecernji.hr      
      

Hrvatskoj je sada najpotrebnije zajedništvo svih građana koje se mora osjetiti u svim dijelovima hrvatskog društva, poručio je predsjednik Vlade Ivo Sanader tijekom posjeta vojnom kampu u Lourdesu.

"Ne smijemo se svađati i stvarati razlike među nama. Hrvatska je umorna od prošlosti, ali je nikad ne smijemo zaboraviti i iz nje trebamo izvući pouke", kazao je Sanader, obraćajući se hrvatskim vojnicima i policajcima, sudionicima hodočašća u Lourdes i smještenima u tamošnjem vojnom kampu.

Sanader je kazao da je današnji naraštaj vojnika spoj onih koji su izvojevali slobodu Hrvatske i onih koji će Hrvatsku uvesti u NATO i Europsku uniju. "Tko je prije dvadesetak godina mogao pomisliti da ćemo ovako zastupljeni doći u Lourdes", rekao je premijer i obraćanje završio riječima "Neka Bog čuva Hrvatsku, a na nama je da ostvarimo sve ostalo".

U nedjelju je nasuprot Spilje ukazanja održana sveta misa kojom je obilježena pedeseta godišnjica prvog vojnog hodočašća u svetište Blažene Djevice Marije u Lourdesu. Nazočio joj je, među ostalima, i premijer Sanader.

Tijekom misnog slavlja hrvatski hodočasnici su pozdravljeni na hrvatskom jeziku, a glavni vikar Vojnog ordinarijata Josip Šantić proglašen je počasnim kanonikom Lourdskog svetišta.

Misi su nazočili vojnici iz četrdesetak zemalja svijeta, a ovo je šesnaesto hodočašće hrvatskih vojnika i policajaca u Lourdes.

Premijer Sanader je ranije razgledao i baziliku sv. Blažene Gospe Lourdske, te položio vijenac palim vojnicima u svim ratovima.

U hrvatskom izaslanstvu u Lourdesu bili su i Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade, Božo Biškupić, ministar kulture i Berislav Rončević, ministar unutarnjih poslova.

(Hina)