Simijonce imas li negjde neki izvor za takve tvrdnje...

Šuker: iznimno dobre ocjene EU-a za hrvatsku ekonomsku politiku
Autor/izvor: Seebiz/HINA
14.05.08
BRUXELLES - Europska unija ocijenila je iznimno dobrom hrvatsku ekonomsku politiku predstavljenu u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) za razdoblje od 2008. do 2010.
"Iznimno sam zadovoljan ocjenama našeg PEP-a, prije svega makroekonomski pokazatelji su više nego dobri", izjavio je Šuker nakon sastanka s ministrima gospodarstva i financija EU-a i zemalja kandidata, koji je održan u Bruxellesu.

Riječ je o redovitom godišnjem sastanku koji se održava u cilju jačanja dijaloga o fiskalnoj i ekonomskoj politici.

Ministri su zajedno s predstavnicima Europske komisije i Europske središnje banke te središnjih banaka zemalja kandidata raspravljali o ekonomskoj politici i strukturnim izazovima.

Ministar Šuker se nakon ministarskog sastanka sastao i s povjerenikom za ekonomske i monetarne poslove Joaquinom Almuniom.

Pretpristupni ekonomski program (PEP) jedan je od najznačajnijih dokumenata koji država kandidat za ulazak u Europsku uniju izrađuje u okviru multilateralnog fiskalnog nadzora. Cilj PEP-a je utvrditi prikladnu ekonomsku politiku i strukturne reforme te razviti institucionalne i analitičke kapacitete za sudjelovanje u procedurama multilateralnog nadzora Ekonomske i monetarne unije (EMU). Stoga se u PEP-u detaljno razrađuje smjer ekonomske i strukturne politike zemlje kandidata u nadolazećem srednjoročnom razdoblju.

Ocjene našega PEP-a "ni malo se na razlikuju od onoga što mi znamo u pogledu naših eventualnih problema, stvari koje bi se mogle pokazati problematičnim u budućnosti", rekao je Šuker.

"Hrvatska je u Bruxellesu dobila komplimente za strukturne reforme koje je provela prošle godine. Uz dobre prihode koje je Hrvatska ostvarila, što je posljedica potpuno drukčijeg pristupa prikupljanju i upravljanju javnim financijama, itekako moramo posvetiti pozornost rashodovnoj strani proračuna kao instrumentu s kojim se može smanjiti potrošnja i ići prema onome što smo najavili u PEP-u - da do 2010. godine uravnotežimo proračun i deficit svedemo na nulu", rekao je Šuker.

Europska strana je rekla da i ubuduće treba raditi na strukturnim reformama, prije svega u brodogradnji, te na reformi zdravstva.

U tom smislu ministar Šuker je najavio da će u četvrtak potpredsjednik Vlade Damir Polančec doputovati u Bruxelles kako bi predstavio program restrukturiranja hrvatske brodogradnje.

Šuker je također rekao da se europskoj strani "naročito svidio zakon o osobnom identifikacijskom broju, koji je instrument za borbu protivi korupcije i koji će također uvesti reda u socijalna davanja i javne financije u Hrvatskoj".

Nije da se ne radi nista...ako ova Vlada jos uvede HR u EU...eh onda svaka cast...samo jos da korupciju ukloni!

HZZ: krajem travnja 245 tisuća nezaposlenih
Autor/izvor: SEEbiz, Hina
ZAGREB - Krajem travnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 245.205 nezaposlena osoba, što je 10.286 osoba ili 4 posto manje nego u ožujku, a 33.179 osoba ili 11,9 posto manje nego li u travnju prošle godine

Travanj je treći mjesec za redom u kojem se bilježi pad nezaposlenosti na mjesečnoj razini, te mjesec u kojem se kod zapošljavanja prema ugovoru o radu bilježi daljnji porast udjela zaposlenih na sezonskim poslovima.

U travnju je, naime, prema ugovoru o radu zaposlena ukupno 16.021 osoba od čega je 28,6 posto njih, ili 4.574 osobe, zaposleno na sezonskim poslovima.

Najviše se osoba prema ugovoru o radu zaposlilo u zanimanjima čistačice i posluge (1.961 osoba, ili 12,2 posto), zatim prodavača i trgovaca (1.784 osobe, ili 11,1 posto), konobari i pipničari (905 osoba, ili 5,6 posto), kuhari (766 osoba, ili 4,8 posto), radnici jednostavnih zanimanja u proizvodnji (733 osobe, ili 4,6 posto).

Promatrano prema djelatnostima i u travnju dominiraju tri djelatnosti - hoteli i restorani (3.637 osoba, ili 22,7 posto ukupnog broja zaposlenih), trgovina (2.836 osoba, ili 17,7 posto), te prerađivačka industrija (2.226 osoba, ili 13,9 posto), a slijede građevinarstvo (1.516 osobe, ili 9,5 posto), te poslovanje nekretninama i iznajmljivanje (1.256 osoba, ili 8,5 posto).

U travnju se bilježi rast broja zaposlenih prema ugovoru o radu u odnosu na ožujak, za 37,7 posto, ali i smanjenje na godišnjoj razini, u odnosu na travanj prošle godine, za 5,3 posto.

Po županijama, u travnju su po zapošljavanju predvodile Splitsko-dalmatinska županija (2.008 osoba, ili 12,5 posto), a u još šest županija zaposleno je više od tisuću osoba - Grad Zagreb, Osječko-baranjska, Istarska, Primorsko-goranska, te Vukovarsko-srijemska županija.

Dodaju li se zaposlenima prema ugovoru o radu i oni zaposleni prema ugovoru o djelu ili drugom obliku rada evidenciju Zavoda je napustilo 16.520 osoba, a dodaju li se tom broju i 6.265 osoba koje su brisane iz ostalih razloga (neredovito javljanje i sl.) ukupno je u travnju iz evidentirane nezaposlenosti otišlo 22.785 osoba. To je 34,2 posto više nego u ožujku, a 8,8 posto manje nego u travnju lani.

U evidenciju nezaposlenih pak u travnju se prijavilo 12.499 osoba, što je 1 posto manje nego u ožujku, te 6,6 posto više nego u prošlogodišnjem travnju. Najviše je novoprijavljenih nezaposlenih osoba došlo izravno iz radnog odnosa (8.393 osobe, ili 67,1 posto), potom iz neaktivnosti (28,2 posto), redovnog školovanja (4,3 posto), te drugih oblika rada (0,3 posto).

Statistika nezaposlenih pokazuje da i u travnju u ukupnom broju nezaposlenih više od 60 posto čine žene, njih je krajem travnja bilo 152.307, ili 62,1 posto ukupno nezaposlenih, da prema dobnoj strukturi dominiraju osobe iznad 50 godina (71.739 osoba, ili 29,3 posto ukupno nezaposlenih), a prema razini obrazovanja osobe sa završenom trogodišnjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike (84.795 osoba, ili 34,6 posto ukupno nezaposlenih.

 

Zadržan kreditni rejting Hrvatske
14. maj 2008. | 16:56
izvor: b92/biz
   
Međunarodna kuća za ocenu kreditnog rejtinga "Dan i Bradstrit" (D&B) u izveštaju za maj zadržala je kreditni rejting Hrvatske na oceni DB3c.

Time je Hrvatska označena kao zemlja blagog rizika za ulagače. Procenjeno je da se proces približavanja Hrvatske evropskoj zajednici nastavlja u dobrom smeru, koji će joj omogućiti ulazak u EU između 2010. i 2012. godine.

Ocenu kreditnog rejtinga DB3c Hrvatska je dobila u aprilu ove godine, kad je poboljšana u odnosu na prethodnu ocenu, posle formiranja nove vlade.

U izveštaju kreditne kuće D&B ističe se namera hrvatske vlade da ove godine predstavi 120 novih zakona i zakonskih izmena, kako je dogovoreno u pregovorima sa EU, kao i odustajanje od primene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) na zemlje članice EU. Kao moguće rizike za Hrvatsku u D&B-u navode i očekivanu slabiju žetvu u celom svetu, kao i rastuće cene nafte.

Hrvatska se sa ocenom kreditnog rejtinga DB3c nalazi na devetom mestu od ukupno 25 ocenjenih zemalja u D&B-ovom izveštaju. Ispred Hrvatske su Poljska sa ocenom DB3b, Litvanija, Letonija i Češka sa ocenom DB3a, dok su iza Hrvatske Albanija, Bugarska i Rumunija sa ocenom kreditnog rejtinga DB4a.

Na čelu liste je Slovenija s ocenom DB2b, koja znači mali rizik za ulaganja, dok su na začelju četiri države sa ocenom DB6d vrlo visokog rizika za ulaganja - Belorusija, Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

Prva nagrada Betinog konkursa fotoreporteru Jutarnjeg lista
Autor: Beta | 14.05.2008 - 11:53

Prvonagrađena fotografija fotoreportera 
Vjekoslava Skledara
Prvu nagradu na Petom međunarodnom konkursu "Betina fotografija godine" dobio je Vjekoslav Skledar, fotoreporter zagrebačkog Jutarnjeg lista za fotografiju "Sanader".

Žiri je drugu nagradu dodelio Marku Đurici, fotografu Blica i Rojtersa, iz Beograda, a treća nagrada pripala je Maji Zlatevskoj, koja radi za skopski Dnevnik.
Ove godine dodeljeno je i pet specijalnih nagrada, a dobitnici su Goran Sivački (Blic, Beograd), Tino Jurić (Večernji list, Zagreb), Anđelko Vasiljević (Politika, Beograd), Vladimir Gogić (Agencija Beta) i Luka Zeković (Vijesti, Podgorica).
Prve tri nagrade su novčane (1.000, 750 i 500 evra), a žiri u sastavu Ognjen Alujević (Feral Tribjun, Split), Slobodan Đurić (Dnevnik, Skopje), Dragan Milovanović (Večernje novosti, Beograd), prof. Branislav Karanović (Fakultet primenjenih umetnosti, Beograd) i Đorđe Zorkić (Beta), sve odluke doneo je jednoglasno.
Novouspostavljenu nagradu-skulpturu Medijske organizacije jugoistočne Evrope (SEEMO) za fotografa koji se najuspešnije bavio ljudskim pravima u regionu jugoistočne Evrope, poseban žiri je dodelio Maji Zlatevskoj (Dnevnik, Skoplje). Žiri SEEMO-a je odlučio da Marku Đurici (Blic/Rojters) dodeli i specijalnu povelju iz te oblasti.
Žiri Erste banke, koja je generalni sponzor Betinog konkursa već treću godinu, ove godine je uspostavio nagradu za najduhovitiju fotografiju, koju je dobio Jaroslav Pap (Dnevnik, Novi Sad).
Francuski kulturni centar u Beogradu i ove godine je dodelio svoju nagradu za mlade fotoreportere (boravak na Sajmu fotografije u Perpinjanu), a žiri na čijem je čelu bila Sofi Barde (Sophie Bardet) odlučio je da to priznanje dobije Danilo Peternek (Tanjug, Beograd).
Nagrade će biti uručene dobitnicima 10. juna u 18.00 u Galeriji New Moment u Beogradu, kada će biti otvorena izložba odabranih fotografija pristiglih na Betin konkurs najbolje novinske fotografije iz sedam zemalja regiona.



Blic

Sjajna fotografija, Veliki Brat te gleda.

Hrvatska među 50. najkonkurentnijih zemalja svijeta
izvor: Seebiz
ZAGREB - Prema najnovijim rezultatima "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2008." koje objavljuje International Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne Hrvatska je zauzela 49. mjesto od ukupno 55. zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
Hrvatska je tako svoju poziciju poboljšala za četiri mjesta i nalazi se među 50 najkonkurentnijih zemalja svijeta. Tri najkonkurentnije zemlje na svijetu prema ovo godišnjim rezultatima IMD-a su Sjedinjene Američke Države, Singapur i Hong Kong.

Glavni indeks IMD-a ocjenjuje konkurentnost kroz četiri faktora: efikasnost poslovnog sektora, efikasnost vlade, opći gospodarski rezultati i infrastruktura. Od navedena četiri faktora Hrvatska je najbolje rangirana po općim gospodarskim rezultatima i prema infrastrukturi. U obje ove kategorije rangirani smo na 40. mjestu, pri čemu smo poboljšali opće gospodarske rezultate za čak 10 mjesta,  infrastrukturu za tri mjesta, a u odnosu na prošlogodišnji rezultat. Tome je najviše pridonio porast stranih investicija općenito i porast prometa na burzi kapitala – pomak za 19 pozicija, rezultati u znanstvenoj infrastrukturi i faktorima obrazovanja, te tehnološke infrastrukture. Efikasnost poslovnog sektora poboljšala se četiri mjesta (51.), dok je efikasnost vlade ostala nepromijenjena – na 50 mjestu.

I ove je godine Hrvatska jedino prvo mjesto među 55 najrazvijenijih zemalja svijeta izborila u turističkom sektoru na temelju ostvarenih prihoda od stranih turista kao postotka BDP. Značajnija pogoršanja zamjetna su u području izdvajanja za istraživanje i razvoj, bilanci tekućih plaćanja, udjelu visokotehnološkog izvoza, u ocjeni raspoloživosti energije, utaji poreza i prisutnosti sive ekonomije, poticajnosti za traženje novog posla i regulativi koja se odnosi na nezaposlene, te raspoloživosti stručnjaka i viših managera.

"Hrvatske se nalazi među 50 najkonkurentnijih zemalja svijeta i ovo poboljšanje naše pozicije realna je slika ocjene konkurentnosti. No, unatoč vidljivom napretku na ljestvici konkurentnosti IMD-a, ne smijemo biti zadovoljni ovim rezultatom - jer su sve članice Europske unije, uključujući i Bugarsku i Rumunjsku, još uvijek ispred nas. To je društvo s kojim se moramo početi uspoređivati, ako za dvije godine želimo biti ravnopravna članica EU. Neophodne reforme očekuju nas na niz područja u kojima posebno važno mjesto zauzima područje poboljšanja efikasnosti domaćeg gospodarstva, posebice u smanjivanju stope nezaposlenosti, daljnjem razvoju tržišta rada te osnaživanju menadžmenta", istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Najveća poboljšanja na IMD-ovoj listi najkonkurentnijih zemalja svijeta ostvarile su Slovenija i Poljska koje su svoje pozicije poboljšale za osam mjesta. Tako se Slovenija sa 40. mjesta popela na 32. mjesto, a Poljska sa 52. na 44. mjesto. Najveći pad na ljestvici zabilježila je Ukrajina koja je s 46. pala na 54. mjesto. Posljednje mjesto na listi i ove je godine pripalo Venezueli.   

Levičarski potez HDZ-ove vlade
17. maj 2008. | 12:00 | Izvor: Tanjug
Zagreb -- Hrvatska vlada traži hitne izmene Zakona o izvršenju, kojima bi se sprečilo da se ljudima koji ne plaćaju dugove ili kreditne rate pleni cela plata ili penzija.

Vlada je izmene predložila na osnovu upozorenja sindikata da mnogi građani potpisom na službene dokumente pristaju da im se, zbog izvršnog postupka, plene i kompletna primanja, čime dovode u pitanje egzistenciju svojih porodica.

Po izmenama zakona koje, međutim, neće važiti retroaktivno, građanima s platom manjom od prosečne neto plate u državi moći će da se oduzme najviše trećina primanja - osim za alimentaciju, za šta će moći da se uzme do polovine plate.

Onima koji imaju plate veće od državnog proseka moglo bi se pleniti i više.

Inflacija i hrana u Hrvatskoj ipak sporije rastu nego u eurozoni
Autor/izvor: seebiz.eu
ZAGREB - U veljači je u Hrvatskoj zabilježen mjesečni pad cijena hrane i nafte, što je odredilo i mjesečno smanjenje ukupnog indeksa potrošačkih cijena.
U veljači su zaključne dnevne cijene nafte tipa WTI na njujorškoj burzi formirale vrlo strmi uzlazni trend, krećući se u rasponu od petnaestak dolara po barelu, od najmanje 87,14 do najviše 102,59 dolara. U okolnostima niskih temperatura, na uzlazno kretanje cijena nafte utjecale su pojačane napetosti na Bliskom Istoku i između Venezuele i SAD-a te pojačani priljev kapitala iz fondova na robna tržišta. U odnosu na prethodni mjesec, prosječna cijena nafte od 95,13 USD/barel je bila viša za 2,3 posto, dok je godišnja stopa rasta iznosila 60,1 posto.



Inflacija je u Hrvatskoj, kao i u velikom dijelu svijeta, posljednjih nekoliko mjeseci uglavnom pod utjecajem kretanja cijena hrane i nafte. U veljači je u Hrvatskoj zabilježen mjesečni pad cijena ovih roba, što je odredilo i mjesečno smanjenje ukupnog indeksa potrošačkih cijena.
Cijene prehrane su tako, najviše kao rezultat dogovora Vlade i trgovaca o sniženju nekih prehrambenih proizvoda, snižene za 1 posto obzirom na prethodni mjesec, a indeks potrošačkih cijena je na mjesečnoj razini, nakon šest uzastopnih mjeseci rasta, smanjen za 0,1 posto. To je doprinjelo i sniženju godišnje inflacije, koja se nakon rekordne razine iz siječnja (6,2 posto), vratila na 5,8 posto, koliko je iznosila i u prosincu prošle godine. Oko 70 posto godišnje inflacije odnosilo se na rast cijena prehrane i naftnih derivata.

Hrvatska je zapravo bila među rijetkim zemljama EU koje su u veljači zabilježile pad cijena hrane (samo Slovenija, Portugal, Španjolska i Češka), kao i pad mjesečne razine inflacije (samo u Sloveniji i Grčkoj). Isto je tako i na godišnjoj razini u većini zemalja zabilježeno povećanje inflacije, koja je za zemlje euro zone dosegla novi rekord od 3,3 posto, dok se za zemlje cijele EU zadržala na 3,4 posto koliko je iznosila i u siječnju. Prema objavljenoj procjeni Eurostata, inflacija će u zemljama eurozone u ožujku još porasti do povijesno visokih 3,5 posto.

Prosječni srednji tečaj kune prema zajedničkoj europskoj valuti je tijekom ožujka imao blagi trend rasta, tako da je kuna na kraju mjeseca vrijedila 0,3 posto više nego na kraju veljače. Vrijednost eura je ipak ostala na nešto višoj razini od 7,23 kune kolika je bila početkom veljače pa HNB nije intervenirala na deviznom tržištu, ali je drugim instrumentom upravljanja likvidnošću (redovitim obratnim repo aukcijama) veći dio mjeseca ograničavala plasman kuna u odnosu na potražnju. Na zadnjoj aukciji na samom kraju mjeseca potražnja za kunama je ipak smanjena pa je HNB prihvatila cijeli iznos pristiglih ponuda za repo aukciju.

Kako je vrijednost kune tijekom siječnja i ožujka imala blagi trend rasta, dok je tijekom veljače lagano oslabila, tečaj eura je na kraju trećeg mjeseca bio 1,0 posto niži nego na početku godine. U ožujku je prosječni tečaj eura na međugodišnjoj razini smanjen za 1,2 posto, a u prva tri mjeseca je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bio također niži i to za 1,0 posto. Tečaj američkog dolara je tijekom ožujka imao izražen trend pada pa je vrijednost dolara na kraju mjeseca dostigla povjesno najnižu razinu prema euru od 0,63 eura za dolar, a time i prema kuni (4,59 kuna za dolar). U odnosu na početak godine dolar je izgubio 7,8 posto svoje vrijednosti, a kako je isti trend bio prisutan i u većem dijelu prošle godine prosječna je vrijednost dolara za prva tri mjeseca bila 13,4 posto manja nego u istom razdoblju prethodne godine, a samo u ožujku čak 15,6 posto manja. Razlozi slabljenja dolara su i dalje isti, nepovoljna gospodarska situacija u SAD-u i snižavanje referalne kamatne stope u odnosu na nepromjenjivu stopu ECB-a.

 Piše: Hrvoje Šimičević, 19.05.2008. 15:02
Bivši čelnici NK Croatije
'Nismo zatajili 120 milijuna kuna'

Odvjetnici trojice istaknuli su pred sutkinjom Anom Knežević da se odbaci financijsko vještačenje Mire Josipović, zato jer je neprofesionalno i subjektivno a 'njihove klijente optužuje prije nego je išta dokazano'

Bivši čelnici NK Croatije, Mirko Novosel, Tomo Horvatinčić i Damir Vrbanović, koje pravosuđe tereti za zloupotrebu u poslovanju "teškom" gotovo 120 milijuna kuna, izjavili su danas na prvom ročištu u Općinskom kaznenom sudu da se ne osjećaju krivima. Novosel, Horvatinčić i Vrbanović optuženi su da su od 1996. do 2000. utajili 119,7 milijuna kuna poreza i prireza.

Odvjetnici trojice istaknuli su pred sutkinjom Anom Knežević da se odbaci financijsko vještačenje Mire Josipović, zato jer je neprofesionalno i subjektivno a 'njihove klijente optužuje prije nego je išta dokazano, dok se s druge strane u istrazi nisu nisu imali prilike očitovati o njemu', prenosi Hina.

Mirko Novosel je optužen da je za vrijeme direktorskog mandata od siječnja 1999. godine do kraja ožujka 2000. godine nalagao da se igračima strancima Miuri, Mikulenasu, Zoranu Pavloviću i Goci Sedloskom isplaćuju neto plaće na devizni račun, a navodno za uplaćeni iznos od 1,4 milijuna kuna nisu uplatili porez i prirez od oko 900.000 kuna.

Novosela se također tereti da je od srpnja 1997. do kraja svibnja 2000. davao fiktivne nenamjenske zajmove kako bi izbjegao plaćanje poreza i prireza. U ovom je prema optužnici sudjelovalo 53 igrača i petorica trenera kojima je isplaćeno 96 milijuna kuna, čime je državni proračun oštećen za 67 milijuna kuna neplaćena poreza.

Aktualni glavni direktor Dinama, Damira Vrbanović, optužen je da je kao v.d. direktora NK Croatije od rujna 1996. do srpnja 1997. davao fiktivne zajmove 34 igrača i dvojici trenera kojima je uplaćeno 14,6 milijuna kuna, a da navodno nije plaćeno 10,3 milijuna kuna poreza.

U optužnici je uključen i slučaj gradnje sjeverne tribine Dinamovog stadiona, gdje su Novosel i Ordulj zloupotrijebili položaje za 40 milijuna kuna. Naime, računi izvođača radova na maksimirskom stadionu stizali su na adresu kluba, iako se to suprostavljalo zakonu, jer klub nije imao pravo ugovarati ni dobivati račune na svoje ime, čime je klub navodno ostvario povrat poreza od 40 milijuna kuna.


Nacional

Hoće li biti hapšenja?

Hrvatska: Zatvorenici štrajkuju glađu u pretrpanim zatvorima
Autor: Beta | 19.05.2008 - 17:04
Hrvatska: Zatvorenici štrajkuju glađu u pretrpanim zatvorima

Više stotina zatvorenika u Hrvatskoj započelo je štrajk glađu kako bi skrenuli pažnju javnosti na neprihvatljive uslove života u zatvoru.

Oko 200 zatvorenika najvećeg zatvora u Hrvatskoj, Lepoglavi, započelo je štrajk u četvrtak. Tokom vikenda im se pridružilo oko 150 pritvorenika Okružnog zatvora Remetinec u Zagrebu i nekoliko desetina osuđenika u Osijeku. Osim prebukiranosti zatvorskih ćelija, što je bio "okidač za početak štrajka", zatvorenici se žale na kvalitet i količinu obroka, nedovoljnu zdravstvenu zaštitu i nedostatak pogodnosti i prava, kao što su slobodni vikendi.

Mediji poslednjih dana upozoravaju da stanje u zatvorima u Hrvatskoj postaje neizdrživo, jer se samo u posljednjih šest godina kapacitet zatvorskog sistema povećao samo za oko 200 mesta, a u isto se vreme broj zatvorenika udvostručio. U ovom trenutku su na 100 postojećih mesta u zatvoru smeštena čak 144 zatvorenika.
O stanju u zatvorima govorili su i predstavnici opozicije, a upozorenjima se pridružio i Hrvatski helsinški odbor koji je pozvao sve nadležne institucije da učine maksimum, kako bi se poštovala ljudska prava zatvorenika i zaposlenih u zatvorima.

Šef Uprave za zatvorski sistem u okviru Ministarstva pravde Ivan Damjanović na optužbe o neadekvatnoj krivično-pravnoj politici u zemlji odgovara da situacija nije alarmantna i da je generalno zadovoljan stanjem u hrvatskim zatvorima.
On ipak priznaje da su zatvori u zemlji prenatrpani i da bi hrana mogla da bude kvalitetnija i obroci obilniji, kao i da će izgradnja tri nova zatvora u Zagrebu, Glini i Šibeniku delom rešiti taj problem.

Blic

Tri nova zatvora, pa to Sanader planira opširne socijalne mere.