Mesec borbe protiv raka dojke
Redovne kontrola grudi spašava život
Autor: CDC/MA | 29.10.2007 - 06:10

Podignuta ruka iza ramena će vam pomoći da najlakše primetite promene na grudima
Nijedna žena ne voli čak ni da pomisli na mogućnost da simbol njene ženstvenosti bude ugrožen. Uprkos tome, neophodno je kontrolisati izgled dojki i to ne samo u toku ovog meseca.

Jednom godišnje trebalo bi posetiti lekara, a samokontrolu treba obavljati jednom mesečno, najbolje neposredno pre menstruacije. Ukoliko se na vreme otkrije zloćudni čvor, danas bolest obično može potpuno da se izleči. I preventiva je moguća. Šta možete da uradite da biste umanjili rizik?

Vozite bicikl
Redovna sportska aktivnost je jedna od najboljih i najefikasnijih preventivnih mera. Naročito dobro rezultati postižu se vožnjom bicikla. Žene koje su više od tri sata nedeljno vozile bicikl smanjile su rizik od raka dojke za 34 odsto, pokazuju rezultati jedne studije.

Blagovremena zaštita
Pravovremena prevencija je posebno važna kod potencijalnih faktora rizika, kao što su nerađanje, višak kilograma, pušenje ili rak dojke kod bližih rođaka.

Uživajte u dobroj i zdravoj hrani
Ono što nas čini vitkim i zdravim istovremeno sprečava rak. Naročito kada je u pitanju rak dojke važi sledeće pravilo: normalna težina i izbegavanje alkohola i nikotina smanjuju rizik od raka. Neke namirnice su posebno delotvorne. Brokoli je, na primer, izuzetno efikasan zahvaljujući sulforafanu, a namirnice bogate vlaknastim materijama zahvaljujući tome što vezuju estrogen.




Opipajte grudi jednom mesečno
1. Stanite ispred ogledala i osmotrite dojke. Da li primećujete neku promenu?
2. Polako ispružite ruke iznad glave. Da li su bradavice postale asimetrične?
3. Lezite na leđa jer se na taj način najbolje opipava donji deo dojki.
4. Vrhovima prstiju pažljivo opipajte krug oko vrha bradavice.
5. Veoma oprezno stisnite bradavice. Ukoliko se javi iscedak, lekar treba da utvrdi uzrok.
6. Opipajte pazuh i, ako primetite sumnjive ili nove čvoriće, posetite lekara.
7. Dlanom pažljivo opipajte dojku da biste utvrdili da li ima sumnjivih čvorića.

Izvor: Blic

Da ova tema je vrlo aktuelna. Ito uvek. Dojke nisu smo simbol materinstva nego i zenstvenosti i seksualnosti, dakle pored svoje "zvanicne" fizioloske funkcije imaju i onu mozda i vise aktuelnu "ne zvanicnu" estetsku funkciju. Pa skoro svaki muskarac prvo sto gleda kod zene su njene sise, odnosno dojke. Zato ova opaka bolest i neno prevenirane i suzbijane imaju svakako veliki znacaj o kome ni ne treba trositi reci i vreme. Svaka zena je na ovu problematiku osetljiva bez obzira na godine, u to sm se uverio u odredjenoj situaciji ....

Mene samo zanima a, buduci da koliko vidim moja majka i sestra o tome ne vode racuna, kako da ih iz najbolje namere posavetujem da se ponasaju drugacije, jer meni kao muskarcu je stvarno bez veze da im kazem da idu kod doktora da im prekontrolise dojke, smesno a, opet hteo bi ih posavetovati iz najbolje namere.

Zato ako neko moze nesto da mi kaze u tom smislu, kako da postupim i razgovaram sa majkom i sestrom opet iz najbole namere, bio bih mu zahvalan.

ovdje ti nije potreban neki poseban savjet...direktno pitas da li idu na kontrole (mamografiju) i, ako ne idu, objasnis da je rak dojke moguce izlijeciti ako se otkrije na vrijeme... ako vidis da one znaju sta trebaju raditi, onda pokazi bratsku i sinovljevu ljubav, zabrinutost i olaksanje da vode racuna o svom zdravlju!

pozz

kako da lako brzo i jeftino i prirodno izlijecite rak dojke, i sve ostale vrste ove i drugih bolesti
http://www.ivonazivkovic.net/B17.htm
http://www.noriftrife.com/default.asp?PARTNER=defaultasp&gclid=CLLRuuX-_JECFQweQgodl0TV9Q
http://www.million-pound-page.com/
http://www.naturalcures.com/
http://www.ivonazivkovic.net/RAJF%20KANCER.htm
http://galaksija.info/forum/viewtopic.php?t=198&start=0

ja prvo gledam guzu pa onda sise 

Preventivni pregledi - rak dojke

Rak dojke najučestalija je zloćudna bolest žena s pojavnošću od čak 32%, te je na prvom mjestu od malignih bolesti koje u žena izazivaju smrt (čak 18%). Drugim riječima, u Hrvatskoj godišnje oboli nešto više od 1800 žena, a umire 29 na 100 000 žena. Međutim zahvaljujući ranoj dijagnostici i sve većoj svijesti o važnosti ranog otkrivanja i liječenja, mortalitet se posljednjih godina u razvijenim zemljama svijeta sve više smanjuje.

Rak dojke

 Različiti rizični čimbenicipovezuju se s nastankom raka dojke, a neki od njih su: starija životna dob (obično se javlja u perimenopauzi ili postmenopauzi), obiteljska pozitivna anamneza (odnosno pojava raka dojke i u drugih ženskih članova unutar obitelji, koja pokazuje da je riječ o nasljednim promjenama-mutacijama gena), rana menarha (prva menstruacija prije 12. godine), kasna menopauza ikasni porod (porod iza 30. godine te menopauza iza 55. godine života) daju naslutiti da je riječ o hormonski ovisnom tumoru, pozitivna osobna povijest bolesti (odnosno ako je već nađena maligna promjena u jednoj ili obje dojke).

S obzirom na mikroskopski izgled (patohistološki tip) najčešći su lobularni te duktalni invazivni karcinom dojke.
Ono što će svaka žena prvo primijetiti je najčešće bolan ili bezbolan čvor u dojci ili pazuhu. Također može primijetiti i iscjedak iz bradavice (koji može biti krvav ili sukrvav), bol u dojci koja je asimetrična i nije povezana s menstrualnim ciklusom, uvlačenje kože ili bradavice, te promjene same bradavice ili pak erozije (površinska oštećenja) bradavice. U kasnijem tijeku bolesti može nastupiti promjena normalne veličine ili oblika dojke te promjene na koži dojke koja se može činiti poput narančine kore. Povećani limfni čvorovi mogu se pipati (palpirati) u pazušnoj jami ili iznad ključne kosti (supraklavikularno). Metastatsko širenje bolesti može uzrokovati bol u kostima (zahvaćenost kostiju), oštećenje dišne ili jetrene funkcije zbog zahvaćanja tih sustava ili pak neurološke simptome koji su posljedica metastaza u središnji živčani sustav.

Kao što smo već rekli najbolja zaštita od raka dojke je njegovo rano otkrivanje. A za rano otkrivanje raka dojke, i tim uspješnije liječenje, zaslužni su pregledi:

    * samopregled dojki
    * standardni fizikalni pregled dojki
    * ultrazvuk i citološki pregledi punktata ili sekreta iz dojke
    * mamografija i galaktografija
    * aspiracijska biopsija tankom iglom
    * biopsija pomoću igle s cilindrom tkiva


Dodatne pretrage koje nam mogu pomoći pri otkrivanju proširenosti bolesti su krvna slika i količina enzima alkalne fosfataze (koji može biti povišen u slučaju metastaza u kostima), rendgenska snimka kostura i pluća, scintigrafija jetre i kosti (snimanje pomoću izotopa kako bi otkrili mjesta pojačane aktivnosti u organima, tj. mjesta metastaza), kompjuterizirana tomografija (CT) i nuklearna magnetska rezonancija (NMR).

Važno je držati se preporuka Hrvatske lige za borbu protiv raka dojke koje kažu da mlade žene trebaju početi sa samopregledom dojki već od 20. godine ( jednom mjesečno između 5. i 10. dana menstruacijskog ciklusa). Nakon 25. godine (za žene s rizikom poput obiteljske pojave raka dojke) odnosno 30. godine preporučuje se bar jednom godišnje obaviti fizikalni i ultrazvučni pregled dojki, dok je s 35. odnosno 40. godina potrebno obavitimamografiju iz ultrazvučne kontrole svakih 6 mjeseci do godinu dana. Mamografija se zatim preporučuje svake dvije godine za žene bez rizika, odnosno svakih godinu dana za žene s rizikom. Nakon 50. godine života mamografiju treba obavljati jednom godišnje.

Samopregled dojke



 Već od 20. godine svaka bi žena barem jednom mjesečno trebala sama pregledati svoje dojke. To znači pretražiti dojku na eventualne sumnjive kvržice i to tako da se palpiraju (pipaju) sva četiri kvadranta dojke. Što to znači? Dojku možemo zamisliti kao kružnicu koju smo podijelili na 4 dijela, a bradavicu i područje oko nje kao zasebni, peti, dio dojke. Tada palpiramo gornji vanjski kvadrant, donji vanjski kvadrant, donji unutarnji i gornji unutarnji kvadrant, dakle idemo u smjeru kazaljke na satu. Ukoliko se napipa čvor važno je primijetiti njegovu veličinu, konzistenciju (da li je mekan ili tvrd), kakvih je rubova, da li boli ili je bezbolan, da li je srastao s podlogom ili je pomičan, u kojem se kvadrantu nalazi, kada je prvi put primijećen i mijenja li veličinu. Vrlo važno je i pogledati postoji li iscjedak iz bradavice, kakve je bojei ima li specifičan miris. Također valja i palpirati eventualno povećane čvorove u pazušnoj jami ili iznad ključne kosti jer čak i oni mogu biti prvi simptom koji će pacijenticu uputiti k liječniku.

Sve ovo uključeno je i u standardni fizikalni pregled dojke koji obavlja liječnik.

Mamografija

To je zasigurno najučinkovitija neinvazivna rendgenska metoda pregleda dojki. Za pregled se koristi mamograf, specijalno građen rendgenski aparat koji emitira zrake male energije (oko 20 kV).

Nativna mamografija označava metodu pregleda dojki pomoću mamografa, ali bez upotrebe pomoćnih ili kontrastnih sredstava. Kod te je metode važno pravilno namjestiti dojke na mamografu kako bi različiti upadni kutovi zraka mogli obuhvatiti sve dijelove dojke. Cijelu je dojku pak važno obuhvatiti zbog mogućnosti nastanka tumora blizu stjenke prsnog koša. Obavezno se koriste dva načina snimanja: mediolateralni kosi (od sredine prema van tako da se film postavlja uz rub velikog prsnog mišića) i kraniokaudalni (odozgo prema dolje). U 6-10% slučajeva su lažno pozitivni mamogrami, odnosno pokazuju nešto abnormalno čega nema.

Galaktografija je vrsta mamografije u kojoj se koristi kontrastno sredstvo koje se ubrizgava u mliječne kanaliće u dojci. To sredstvo se s vremenom izlučuje kroz kanaliće, te se to bilježi snimkom kako bi se utvrdila prohodnost i funkcija mliječnih kanalića.

Također treba obratiti pozornost na dob žene jer se s dobi mijenja gustoća tkiva (parenhima) dojke. Tako, primjerice, mlađe žene imaju u pravilu gušći parenhim, dok je kod žena koje su ušle u menopauzu dojka prozračnija.

Digitalna mamografija je kompjutorska slika dojke koja je nastala tako što se rendgenska snimka pretvorila u digitalnu sliku. Ovo je osobito dobra tehnika za proučavanje detalja koji se mogu uvećati ili izdvojiti sa slike, te uspoređivati s prijašnjim nalazima.

Ultrazvuk dojke

Ovo je vrlo učinkovita neinvazivna metoda pregleda dojke pomoću valova visoke frekvencije, tj. ultrazvučnih valova koje emitira sonda koju liječnik polaže na dojku. Valovi prolaze kroz dojku i odbijaju se različitom brzinom od struktura unutar dojke te se vraćaju u sondu, a mi ih onda vidimo na ekranu kao sivo-bijele linije različitog odjeka (ehogenosti). Ultrazvuk je vrlo koristan kako bi razlučili da li je riječ o solidnoj ili cističnoj promjeni u dojci, kao i pri pregledu "sumnjivih" kvržica koje žene napipaju u svojoj dojci. Ako postoji sumnja na malignu bolest uvijek se može napraviti aspiracija tankom iglom koja se uvodi u dojku pod kontrolom ultrazvuka i/ili biopsija pomoću deblje igle kojom vadimo cilindar tkiva dojke.

Color-doppler ultrazvuk prikazat će i patološku vaskularizaciju, koja se može naći kod solidnih ili cističnih tvorbi u dojci.

Ultrazvuk je osobito korisna metoda pregleda dojke kod žena s mastopatijom, postoperativnim ožiljcima ili ožiljcima nakon zračenja, kod žena koje imaju silikonske umetke i onih koje uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju u menopauzi.

Za ultrazvuk i mamografiju vrlo često se koristi izraz komplementarne metode pretrage dojke jer se te dvije metode nadopunjuju i svaka zauzima važno mjesto u dijagnostici promjena dojke.

Magnetska rezonanca dojke

Ovo je jedna od novijih metoda slikovne dijagnostike koja prikazuje parenhim dojke i moguće patološke procese u dojci. Koristi se u razlikovanju dobroćudnih i zloćudnih promjena u dojci, za utvrđivanje invazivnog raka dojke promjera većeg od 2 mm, utvrđivanje multicentričnosti/multifokalnosti karcinoma dojke, kao metoda probira kod visokorizičnih žena kod kojih se karcinomi dojke ne mogu otkriti drugim metodama, za analizu stanja silikonskih implatanata dojke, kod ?gustih? dojki, preoperacijskog stupnjevanja raka dojke, procjeni rezultata terapije i dr.
Vrlo je zahvalna metoda kod žena koje su već imale operaciju na dojci pa ožiljci i fibrozne promjene mogu vrlo često onemogućiti mamografsku i ultrazvučnu analizu tkiva. Vrlo je velika i prednost što nema izlaganja ionizirajućem zračenju pa je ova metoda posebno pogodna za trudnice ili mlade žene.

Samopregled dojke

Nakon 25. godine života sve bi žene trebale jednom mjesečno pregledati dojke, jer samo ako dobro upoznaju svoje dojke, mogu liječnika na vrijeme obavijestiti o eventualnim promjenama. Svrha samopregleda je uočavanje promjena, a ne postavljanje dijagnoze jer to može samo liječnik.



Samopregled treba raditi neposredno poslije menstruacije, odnosno od petog do desetog dana ciklusa, kad dojke nisu otečene, jer tada se najlakše mogu otkriti promjene u obliku i veličini, te eventualne kvržice.
1. Stanite pred zrcalo, ruke ispružite uz tijelo, a zatim ih podignite. Provjerite jesu li dojke simetrične i nema li udubljenja ili promjena na koži bradavica.


2. Ispruženim prstima desne ruke kružnim pokretima opipajte unutarnju polovicu lijeve dojke, pokretima odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini.


3. Sada lijevu ruku ispružite uz bok, zatim pregledajte vanjsku polovicu dojke, pokretima odozdo prema gore i od vanjske strane prema sredini.


4. Nježno pritisnite bradavice i provjerite izlazi li iscjedak. Ako izlazi sukrvav, krvav, prozirno žut, ciglasto-crven, plavičast ili potpuno proziran iscjedak, odmah se javite liječniku. Na isti način pregledajte desnu dojku.

Mamografija

Specijalistički dijagnostički postupci za pregled dojki su brojni. Osnovu čini fizikalni pregled iskusnog specijaliste, koji se nadopunjuje mamografijom, ultrazvukom, pregledom sekreta iz dojke i punkcijom sumnjive promjene. Ukoliko svi postupci ne razjasne dijagnozu, preostaje još biopsija - operacijsko uzimanje uzorka tkiva dojke za patohistološki pregled. Mamografija je i dalje glavna pretraga: jednostavna je, daje dobre rezultate, a zbog vrlo male količine zračenja, potpuno je bezopasna. Nisu potrebne nikakve posebne pripreme. To je radiološka metoda snimanja, što se izvodi na aparatu, mamografu, koji mora imati rešetku. Svaka se dojka snima u dvije projekcije, frontalno i bočno, uz maksimalnu kompresiju dojke.
Prva mamografija, tzv. bazični mamogram, savjetuje se ženama oko 40. godine, a onda je treba ponavljati svake dvije, tri godine. Naime, prije 40. mamografija dojki mogla bi dati nepouzdane rezultate. Nakon 40. dojke se mijenjaju: povećava se količina masnog tkiva (koje je na rendgentskoj snimci tamno), a smanjuje količina žljezdanog (bijele boje). Na tamnoj površini (masnoća) svaka sumnjiva tvorevina (bijele boje) savršeno je vidljiva. Kod mlade žene, žljezdana masa (bijele boje) veća je od masne mase (tamne boje), pa bi na pretežno bijeloj površini eventualne tvorevine (i one bijele boje) mogle proći nezapaženo, posebice ako su male. Učestalost sljedećih kontrola ovisi o nalazu: ako je uredan, pregled se ponavlja svake dvije godine, a ako nije, prema dogovoru s liječnikom. Da bi se bolesti što prije otkrile, u svijetu su uobičajeni sistematski pregledi, što, nažalost, kod nas još nije popularno. Mamografija je obvezna i prije početka nadomjesne hormonske terapije kod žena u menopauzi.

Ultrazvuk

Vrlo često mamografija nije dovoljna za postavljanje točne dijagnoze. Najčešće se kao dopunjujuća metoda koristi ultrazvuk. Liječnik odgovarajućom sondom prelazi preko dojki i na monitoru dobiva sliku. Koristi se za otkrivanje cista i solidnih, čvrstih tvorbi. Ultrazvučna pretraga ne može zamijeniti mamografiju, već služi kao dodatna pretraga, koja razlučuje solidne od cističnih tvorbi. Uz to, ultrazvučna pretraga vrlo je korisna u češćim kontrolnim pregledima dojki.
Njome možemo:
1) utvrditi status dojke, posebno kod "gustih" dojki (punih žljezdanog tkiva) kod mladih žena;
2) učiniti komplementarni pregled kod postoperativno zračenih dojki;
3) uočiti razliku između benignih i malignih lezija;
4) prilikom dijagnosticiranih malignih lezija ultrazvukom pregledati i pazušne jame (axile); te
5) aspirirati tekući sadržaj iz cisti. Citološke punkcije suspektnih (sumnjivih) lezija dojke mogu se izvoditi pod kontrolom ultrazvuka ili pomoću tzv. stereotaksije.
Ultrazvuk je posebno koristan u pregledavanju mladih žena kod kojih se, zbog obilja žljezdanog tkiva, na mamografiji ne mogu dobro razlučiti pojedine strukture (solidne ili cistične).

Magnetska rezonanca i biopsija

MAGNETSKA REZONANCA
U novije se vrijeme kod nekih slučajeva može učiniti i magnetska rezonanca (MRI).

BIOPSIJA
U slučaju sumnjivih tvorbi, često je neophodna biopsija, odnosno uzimanje tekućine ili tkiva za pretragu. Koriste se tri tehnike: probatorna ekscizija (isijecanje), biopsija iglom i aspiracija tankom iglom. Najviše se koriste prve dvije tehnike.
Pri probnoj eksciziji liječnik kroz mali rez uzima komadić tkiva, pri biopsiji pomoću posebne igle uzima mali komadić tkiva za analizu, a kod aspiracije iglom sadržaj usisava, a ne izrezuje. Zadnja se tehnika koristi za uzimanje sadržaja ciste, solidne tvorbe ili kvržice.

Izvor: Pliva Zdravlje

Spasite grudi



Žene obolele od raka grudi često nisu dovoljno obaveštene i ne znaju da li bi bilo bolje da im se hirurški otkloni cela dojka ili samo njen deo

Suočene sa saznanjem da su obolele od raka grudi žene ne samo da su u strahu za sopstveni život već prolaze i kroz teške psihičke krize, izazvane činjenicom da će operacijom izgubiti celu dojku ili njen deo.

Da li je bolje ukloniti celu dojku s okolnim mišićnim tkivom ili ukloniti tek tumorom zahvaćeno tkivo i tako sačuvati dojku? Koji zahvat nudi bolje šanse za oporavak i izlečenje?

Tek polovina žena kojima je dijagnostikovan rani stadijum raka dojke jasno razume rizik i koristi od mastektomije (potpunog uklanjanja) i lumpektomije (poštedne operacije delimičnog uklanjanja dojke), čak i kad se nad njima obavi jedan od ova dva zahvata. Ovo je zaključak istraživanja na 1.132 žene iz Detroita i Los Anđelesa.

Kod lumpektomije uklanja se samo tumor, odnosno kvržica na dojci i deo zdravog tkiva koji ga okružuje. Treba naglasiti da se pri tom obavezno obavlja i limfadenektomija, odnosno uklanjanje limfnih čvorova iz odgovarajuće pazušne jame.

Samo je 51 odsto žena da je posle mastektomije ili lumpektomije u kombinaciji sa zračenjem isti prosek preživljavanja. Neobrazovanije i starije žene bile su manje informisane.

Žene koje se suočavaju s raka dojke treba da postave pitanja pre nego što se odluče za neku od opcija. Trebalo bi da zaista razumeju razloge zbog kojih lekar preporučuje jadan od zahteva ili je protiv njega.

Zahvat zavisi od veličine i proširenosti tumora, infiltracije kože, pokretljivosti tumora prema prsnim mišićima, kao i odnosu između veličine tumora i dojke. Lokalni rast karcinoma u dubinu tkiva dojke i zahvaćenost velikog prsnog mišića, kao i bradavice, u poređenju sa širenjem na limfne čvorove dešava se daleko sporije. Otud trend ograničenja radikalnosti operativnog zahvata i uvođenje tehnika poštednih operacija. Na ovaj način, smanjenjem radikalnosti zahvata i individualnom terapijom, postižu se izuzetno dobri kozmetički rezultati, koji smanjuju psihički šok povezan s dijagnozom raka dojke.

Izvor: Press

kako da lako brzo i jeftino i prirodno izlijecite rak dojke, i sve ostale vrste ove i drugih bolesti
http://www.ivonazivkovic.net/B17.htm
http://www.noriftrife.com/default.asp?PARTNER=defaultasp&gclid=CLLRuuX-_JECFQweQgodl0TV9Q
http://www.million-pound-page.com/
http://www.naturalcures.com/
http://www.ivonazivkovic.net/RAJF%20KANCER.htm
http://galaksija.info/forum/viewtopic.php?t=198&start=0

 Snažno je uverenje mnogih doktora da rak dojke opstaje jer se ćelije istog razmnožavaju i hrane tvarima životinjskog porekla koje unosimo.Ta hrana slabi imuni sistem dok ga veganski način ishrane jača pa čak i leči rak dojke:

 -Nisu džabe mnogi mudri ljudi rekli da je lek za sve u prirodi...