Imao čovjek ženu s nezgodnom navikom da u društvu sjedi širom raširenih nogu (u to doba gaće su bile nedostižan luksuz), čime je svojeg muža često dovodila u neugodnost.
Upozoravo ju je više puta da to nije lijepo, a ona bi odmah stisnula noge skupa, no začas bi se zaboravila i opet ih po staroj navadi širom raskrečila.
Kad je vidio da lijepim načinom ne postiže uspjeha, pokušao ju je uplašiti, rekavši da je čitao da ženama koje često šire noge može ispasti pička.
Jadna se žena doista uplašila i počela noge držati skupljenima kako i priliči svakoj čednoj ženi.
Ali za koji dan opet se zaboravi i nastavi po starom.
Jednog dana muž ujutro odlazi na posao, a žena ostade u krevetu još mao odspavati.
Tu muž neopazice ubaci u krevet komadinu kravljeg želuca, (tripice, fileki) ima u njemu dobrih tričetvrt kilograma, koji je kupio u mesnici
Kad se vratio s posla, zateče ženu u krevetu, kako sva u znoju, blijeda kao kreč, plače kao kišna godina.
Što ti je, što se desilo, pita muž, a ona će kroz suze: dobro si mi govorio, ali ja nisam slušala, da će mi ispasti pička i evo jutros je nađoh u krevetu.
U kako si jadna preživila cijeli dan?
Ne pitaj, cijelo sam se jutro krvavo mučila i jedva sam ju vratila nazad.

 

 

 

 

A "pomoc prijatelja" ?
Nije se setila ili ...?
 

 

 

Strašnoo