Nas i Zemljana 7 milijardi :: Sveze zanimljivosti iz zemlje i sveta

Dva minuta poslije ponoći na Filipinima, u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, rođena je Danica Mej Kamačo. Oa djevojčica teška 2,5 kg je sedammilijarditi stanovnik naše planete.

UN je prije 12 godina za šestmilijarditog stanovnika izabrao malog Sarajliju Adnana Nevića. Petmilijarditi Zemljanin bio je Matej Gašpar, rođen u Zagrebu 1987. godine. UN je, međutim, ovoga puta odlučio da neće proglasiti "pobjednika", što je otvorilo put da pojedine države same simbolično proslave rođenje sedammilijarditog stanovnika.

Azija, kontinent na kojemu žive dvije trećine svjetskog stanovništva, prva je obilježila činjenicu da je Zemlja 31. oktobra dobila sedammilijarditog stanovnika.

Dva minuta poslije ponoći na Filipinima, u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, rođena je Danica Mej Kamačo, koja je izabrana za simbol ovog događaja. Pri porođaju je težila 2,5 kilograma, a njenim roditeljima Florante Kamaču i Kamil Daluri čestitali su službenici UN-a.

Kamil je djevojčicu rodila u bolnici Hozea Fabele u Manili. Od UN-ovih zaničnika je dobila stipendiju za obrazovanje, a njeni roditelji novac kojim će otvoriti svoju radnju i početi da se bave trgovinom.

Nešto kasnije su dvije ruske regije, najistočnija Kamčatka i najzapadnija Kalinjingrad, takođe objavile rođenje sedammilijarditog stanovnika.

"Naša zemlja, kao što znamo počinje s Kamčatkom, i zato ovu bebu, prvu rođenu u Rusiji 31. oktobra, slavimo kao našeg sedammilijarditog stanovnika", sopštio je upravnik te regije Vladimir Iljuškin, nakon rođenja malog Aleksandra, 19 minuta poslije ponoći.

Kalinjingrad, ruska enklava između Poljske i Litvanije, iako 7400 kilometara udaljena od Kamčatke takođe je malog Pjotra, rođenog dva minuta poslije ponoći po lokalnom vremenu, proglasila svojim pobjednikom. Oko bolničkog kreveta njegove majke u porodilištu su se okupile brojne novinarske ekipe kako bi zabilježile da je "sedammilijarditi stanovnik Zemlje Rus".

Nakon što je UN proglasio da će Zemlja 31. oktobra dostići brojku od sedam milijardi stanovnika, stručnjaci su objavili predviđanja da će se snažan demografski rast nastaviti i zaoštravati uz ionako ogromne izazove u svijetu, od proizvodnje hrane za sve, "starenja" stanovništva u nekim zemljama do opasne rodne neravnoteže u drugim.

Zemlji je veliki teret već i sedam milijardi ljudi, a pritisak će postati neizdrživ kada na njoj bude devet milijardi ljudi 2050., kažu analitičari i upozoravaju da samo revolucija u korištenju energije, vode i zemlje može spriječiti katastrofu.

Predviđa se da bi se broj stanovnika mogao poslije toga stabilizovati na devet ili deset, po nekima i na čak 15 milijardi ljudi, sve zavisi od napretka u zemljama u razvoju koje danas imaju snažan demografski rast.

Rast broja stanovnika planete ugrozio je izvore, bilo da je riječ o pitkoj vodi, obradivom tlu, moru ili šumi. Slikovito, ako bi se rast nastavio ovakvim ritmom do 2030., trebalo bi osigurati još jednu planetu kako bi se zadovoljile ljudske potrebe za hranom, vodom, energijom i skladištenjem otpada sa naše planete, objavila je ekološka mreža "Global Footprint Network" (GFN).

"Za sedam milijardi ljudi treba hrane, treba energije, zaposlenja, obrazovanje, pravo na slobodu, pravo na slobodu govora, na mogućnost podizanja djece u miru i sigurnosti", rekao je glavni sekretar UN-a Ban Ki-moon prošle nedjelje.

Poborici održivog razvoja ocjenjuju da bi se broj stanovništva trebao stabilizovati na osam milijardi, a siromašnim zemljama trebalo bi da se omogući da izađu iz siromaštva, smanje pritisak na prirodne izvore i tako ljude učine manje ranjivim na klimatske promjene.

Neki stručnjaci smatraju da je za takvu stragegiju ključna kontrola rađanja, čemu se oštro protive Katolička crkva i neke druge vjeroispovijesti. Ekonomisti tvrde da je bitno smanjiti siromaštvo i omogućiti obrazovanje, naročito školovanje žena. Uprkos brojnim naučnim studijima o načinima za smanjenje demografskog rasta, to se pitanje uglavnom izbjegava na političkim sastancima na vrhu.

Prema procjeni Komisije UN-a za stanovništvo u svijetu će 2050. živjeti 9,3 milijardi ljudi, a do 2025. na prvo će mjesto po broju stanovnika izbiti Indija sa skoro 1,5 milijardi žitelja.

Sedam milijardi : kako zamisliti tako ogroman broj?

I dok neki razmišljaju o ogromnim izazovima vezanim za broj žitelja na planeti drugi pokušavaju da vizualno predstave što zapravo znači broj od sedam milijardi?

Kako navodi televizija Si-en-en (CNN), lako je potcijeniti taj broj. Na prvi pogled ne izgleda da ima neke bitne razlike između 6.000.000.000 i 7.000.000.000, oba broja imaju devet nula, ali kada bi pokušali da izbrojite svaki broj između njih, to bi trajalo preko 30 godina.

Kada ste posljednji put koristili broj sedam milijardi u svakodnevnom životu, pita se CNN, da li ste ikada pojeli sedam milijardi nečega, ili posjedovali sedam milijardi nečega.

Da bi nam pomogla da shvatimo koliko je zapravo veliki taj broj ta televizija je dala nekoliko primjera.
Prije sedam milijardi sekundi bila je 1789. godina.
Ako bi koračali sedam milijardi koraka oko Ekvatora, a da je korak dug otprilike 60 cm , mogli bi da obiđete svijet najmanje 106 puta.
Pretpostavimo da jedan prosječan naprstak može da primi dva mililitra vode. Sedam milijardi naprstaka popunilo bi pet olimpijskih bazena.
Sedam milijardi mrava, po prosječnoj težini od tri miligrama, bi težili najmanje 23 tone.

Televizija se takodje pozvala na primjere nekih gledaoca.
Veronika Panteleon Mendoza iz San Huana na Filipinima probala je da zamisli koliki je taj broj sa zrnom pirinča. Zrno po zrno pirinča čini šolju pirinča, pet šolja pirinča je kilogram pirinča, da bi došli do sedam milijardi zrna pirinča potrebno bi bilo 200.000 kilograma pirinča.
Bernardo Strumer iz Santijaga iz Čilea razmišlajo je da kad bi riješio da se prošeta sedam milijardi koraka, obišao bi planetu 133 puta, a stigao bi kući za 152 godine.
Dvadesetdvogodišnji Luk Džordžet iz Čikaga je rekao da kad bi htio da izgovori ime svakog od sedam milijardi stanovnika morao bi da izgovara deset imena po sekundi svakog sekunda od dana svog rođenja.

Profesor matematike na američkom univerzitetu Vilanova Klaus Volpert rekao je da je taj broj izvan naše svakodnevne skale razmišljanja. "Brojimo do deset na prstima i to je naša skala. Čak i brojanje do milion je nekako izvan svakodnevnog iskustva, a kad pređete milion počinje da se zamagljuje", rekao je on.

Volpert je rekao da čovekov mozak prosto blokira kad pokuša da zamisli koliko je zaista veliko sedam milijardi i da se slično događa pri pokušaju da se zamisle jako male mjere ili nešto tako veliko kao vasiona.