Treba dodati i to da je covekov organizam tako napravljen da moze da vari i biljnu hranu i meso. Pre svega covekovi zubi su zubi svastojeda, prednji zubi sluze za kidanje mesa, a zadnji za prezivarenje. Potom sto se tice creva, creva mesojeda su kratka, a biljojeda dugacka, covekova creva su osrednje duzine - karakteristika svastojeda. A pogledajmo zivotinje najblize coveku, i one su svastojedi. Nekad su biolozi mislili da se majmuni hrane iskljucivo biljkama, a onda su otkrili u kakvoj su zabludi bili.

A sto se tice onoga sto je taxteks napisao u vezi ubijanja reci cu samo ovo, ukoliko biljojedi ne bi bili lovljeni toliko bi se namnozili da bi poceli da umiru od gladi. Priroda sveta je takva da mesojedi treba da se hrane biljojedima

 Ekološke studije na poljima, dokazale su da životinje raspolažu sa unutarnjim mehanizmom za regulaciju brojnosti vrste. Regulacija brojnog stanja životinja ne vrši se lovom, kao na pr. u prostranom italijanskom nacionalnom parku ili u Švajcarskom kantonu Ženeva, nisu se do sada mogla utvrditi prekomerna brojna stanja divljači. U skoro svim ostalim zemljama sveta, lov je zabranjen u zaštićenim područjima prirode, a da se do sada u njima nije poremetila prirodna ravnoteža.

 Ovo je iz jedne studije,akcenat je na lovu.Takodje važi i za ostalo.

Poremecaj u prirodnom poretku. Glodari recimo umnozavaju vrstu 2.333 puta u toku jedne godine, balans regulisu grabljivci, isti je slucaj sa insektima

 A šta mi radimo?Dozvoljavamo da u naše ime gomilaju životinje u kaveze poput nacista koji su to radili u logorima!U naše ime.
 -------------------------------------------------------------------------
                Fit for Life

Dok strepite je li goveđi odrezak što ga spremate lud, je li vaša omiljena svinjska kobasica zaražena opasnom trihinelozom, i nije li možda na pomolu - pileće besnilo...

  Ne budite dvolični,nazovite stvari pravim imenom.

Primer:

HAMBURGER = PECIVO S MLEVENOM KRAVLJOM LEŠINOM!

Pripremio Goran Majetić

Supružnike Merilyn i Harveya Diamonda proslavila je knjiga 'Fit for life', u Hrvatskoj prevedena kao 'Živjeti zdravo'. Merilyn je, poput mnogih mesojeda, već u mladosti imala teškoća sa gihtom (udlagom) u koljenima i ostalim zglobovima. Harvey je u djetinjstvu patio zbog loše probave, a kao mladić se prekomerno udebljao. Tih su se teškoća riješili pridržavajući se načela prirodne higijene, napose vegetarijanske prehrane. O tom sustavu za održavanje i unaprjeđenje zdravlja već gotovo tri desetljeća podučavaju širom Sjedinjenih američkih država, a unazad desetak godina 'Živjeti zdravo' (knjige, jer postoji i drugi dio, mogu se naručiti od izdavača 'Publikum' iz Zagreba) postao je obavezni priručnik sve većeg broja stanovnika Zemlje. A vi budite drski, i provjerite zašto. Da bi ste se lakše odlučili posavjetovati se s tom knjigom - uspješnicom, donosimo vam (donekle skraćenih i izmijenjenih) nekoliko 'sočnih' misli njenih pisaca o ljudskoj - nečovječnoj hrani. Dobar tek... i u zdravlje!
Štakori, naša omiljena hrana!

'Jesmo li mi prekoračili granice naše prirodne prilagodbe jedući hranu koja nije za nas? Šalite se? Navedite nešto što nećemo pojesti. Jedemo žitarice, voće, povrće, gljive, mrave i druge kukce, riblja jaja, druge životinje - uključujući i svinjska crijeva, kravlju jetru, janjeći mozak, žablje krake, puževe, telad, konje, pse, štakore, zmije, crve u pokvarenom siru i mnoštvo prerađenih proizvoda koje nijedna druga životinja ne bi pri zdravoj pameti jela. Da, prekoračili smo tu granicu posve sigurno. Svakako smo i mi prirodno prilagođeni za jedenje nečega. Bismo li mogli biti jedina životinja na zemlji koja je stvorena da jede baš sve što nam zapne za usta? Teško.

'Ljudska je vrsta prirodno prilagođena da jede hranu iz biljnog carstva. Možda smo naučili jesti drugu vrstu hrane i to je u redu, ali po pitanju onoga čemu smo prirodno prilagođeni to je biljno casrtvo.

'Ne samo da smo granicu prekoračili, već više ni ne jedemo hranu sirovu. Daleko od toga. Najveći je postotak naše hrane ili prerađen ili prokuhan ili oboje! Sve životinjske skupine na Zemlji osim jedne - nas - jedu hranu na koju su biološki prilagođeni, u sirovom obliku, i dožive svoj život s vrlo malo boli ili bolesti. Jedina vrsta koja se ne pridržava svoje prirodne prilagodbe i ne jede hranu u sirovom obliku trpi bolove i od bolesti umire češće no od bilo čega drugoga.

'Životinjski proizvodi su sva mesa, mliječni proizvodi i jaja. To su namirnice bogate bjelančevinama koje najviše koštaju i najteže se probavljaju, no neprestano nas opominju da ih sve više jedemo. Nukani smo jesti nekoliko puta više bjelančevina nego što naša tijela mogu iskoristiti. Životinjski proizvodi nas ubijaju. Bolovi i patnja koju ova 'hrana' uzrokuje nemjerljivi su. Može ih se povezati sa skoro svakom ozbiljnom bolešću današnjice.'
Mljac, što ti je ukusan pas!

'Jedete li ikada mrtvog psa? A mrtvog psića? (Oni su puno mekši.) Siguran sam da se neki od vas sada mršte govoreći: 'Kako misli, jesti mrtvog psa?' No, kako odrediti koje se životinje mogu jesti, a koje ne? Ljudi jedu mrtve piliće i mrtve svinje. Jedu mrtve male krave. Zašto ne i male štence? Zapravo se psi i psići u nekim dijelovima svijeta smatraju posebnim poslasticama.

'Neki nas ljudi smatraju barbarima, jer jedemo mrtve male krave. Naravno, kada ovu 'hranu' naručite u zalogajnici ne tražite odrezak male krave, nego teleći odrezak. Dato mu je drugo ime kako ne biste osjećali odvartnost ili sram kada ga naručujute. Pametno? U stvari, kada bi više ljudi znalo što je zapravo teletina vjerojatno bi ju smjesta prestali jesti, jer je barbarizam preblaga riječ da se opiše mučenje i nečovječno zlostavljanje neophodno za proizvodnju ove 'poslastice'.

'Ne dajemo drugo ime samo mrtvoj teladi kako bi nam bilo manje mučno dok ih jedemo. Jedete li trbuh mrtvog praseta? Slaninu? A mljevenu mrtvu kravu? Hamburger. A nemojte zaboraviti razne dijelove mrtvih krava i svinja, otpad oguljen s kostiju i mljevene druge otpatke nagurane u crijevo. Hrenovke. Nema potrebe nazvati jabuku ili komad lubenice drugim imenom, zar ne? Neki će mi ljudi zamjeriti na izražavanju, no izražavam se doslovno s određenom svrhom. Želim istaći da nismo stvoreni kao mesožderi - niti tjelesno, niti duševno. To je zato, jer... (nam). nije u prirodi jesti mrtvu životinju.'
U slast... uz leševe!

'... kako biste došli do mrtvih životinja da ih se ne kolje za vas? Biste li uopće razmotrili ubijanje teleta vlastitim rukama, razrezali ga nožem i kroz krvi i iznutrice izvadili omiljeni dio? Zatim biste se naravno morali riješiti kostura prije nego počne trunuti i zaudarati. Što biste s njim napravili, posebno da nemate hladnjak? Zakopali ga iza kuće? Kada bismo zaista bili predodređeni da jedemo meso, slinili biste od očekivanog oduševljenja nad mogućnošću zadiranja u životinju. Štoviše, kao svaki prirodno određen mesožder na zemlji, jeli biste ju sirovu. Kako vam se to sviđa? Biste li mogli savladati svinju, na neki način ju ubiti i odmah ju zagristi i pojesti? Vaša prirodna gadljivost prema hvatanju, ubijanju, klanju i jedenju drugog živog bića u komadu i sirovog trebala bi vam pomoći da uvidite da duševno nismo mesožderi.'

'... tvornice mesom i mlijekom ne ističu činjenicu da od hrane bogate bjelančevinama ne dobivate bjelančevine. Draže im je da ljudi ostaju u zabludi da se čovjekove bjelančevine izgrađuju od životinjskih proizvoda. Ako uzmete zalogaj piletine, to je pileća bjelančevina, ne ljudska. Ako uzmete zalogaj svinje ili junca, to je svinjska ili juneća bjelančevina, a ne ljudska. Čak i stoka, koju bismo trebali jesti dok nam ne izađe na uši, ne jede životinjske proizvode, a ne pate od nikakvog nedostatka bjelančevina. Jeste li razmišljali o ovome?'
Bez šale, jedite meso - sirovo!

'A lavovi?', pitate, 'Jedu zebre i pretavraju ih u bjelančevine. Zašto ne bismo i mi to mogli?' Kao prvo, probavni sustav lava stvoren je da bi meso pretvorio u bjelančevine..., a prvi preduvjet za to je da zebru jede sirovu. (Jeste li ikada vidjeli čopor lavova kako pravi roštilj za večeru?) I, dok je meso sirovo, lanci aminokiselina koji čine bjelančevine zebre lako se razgrađuju i ponovo sastavljaju u bjelančevine lava. Nakon kuhanja aminokiseline se združuju i bjelančevine postaju neupotrebljive. Stoga, mesojedi hranjeni isključivo kuhanim mesom postaju nezdravi, bolesni i spolno nesposobni za razmnožavanje.

'Sam čin pretvaranja sirove bjelančevine zebre u bjelančevine lava zahtijeva toliko snage da lavovi spavaju dvadeset sati dnevno. Orangutani jedu samo voće i spavaju samo po šest sati. Pretpostavljam da bi, ako ste voljni jesti vaše meso junca, svinje i pileta sirovo i spavati dvadeset sati dnevno, vaše tijelo možda moglo preraditi te bjelančevine u bjelančevine koje vama trebaju. No, zašto ne biste podmirili potrebu za aminokiselinama (bjelančevinama) iz izvora kojemu je vaš probavni sustav prirodno prilagođen? Voća i povrća. Svaka aminokiselina potrebna za stvaranje ljudskih bjelančevina može se naći u voću i povrću. Dobro, nemojte mi vjerovati. Pođite se samo boriti s gorilom srebrnih leđa koja je tri puta veća od nas, ali trideset puta snažnija. Jedu samo voće i bambusovo lišće, a mogu vam iskrenuti automobil ako žele. Otkud dobivaju bjelančevine?

'Voleo bih da vidim one od vas koji se ne slažu da ulove zeca, razderu ga zubima i rukama... i prožderu ga sirovog: zajedno s krvlju, iznutricama, kostima, kožom i mesom kao što bi to učinio bilo koji pravi samopoštovani mesožder. Nakon što završite sa zecom, volio bih vas vidjeti kako odlazite na livadu, spuštate se na četiri noge i sisate mlijeko iz kravljeg vimena kako biste se napili nakon mrtvog zeca. I to je pomalo odvratno, zar ne? Zašto? Zato jer tome po prirodi nismo skloni. Ako mleko niste dobili iz dojke vlastite majke, sada je prekasno! Činjenica je da mleko na većinu ljudi na svijetu djeluje tako da se razboljevaju. Nanosite uvredu velikom planu Prirode kada pođete k' drugoj vrsti po mleko.'


Link

Pazi ovako, da meso nije dobro za coveka, ono bi mu bilo odvratnog ukusa, a ne tako dobrog. Covek ima prirodni sistem registrovanja korisnih hranljivih materija smestenih u njegovim ustima koji mi nazivamo culo ukusa. Korisne materije za ishranu covek u ustima oseca kao prijatne, a stetne kao odvratne. Tako na primer sve toksicne materije su coveku gadne, imaju grozan ukus i teraju ga na povracanje. Probaj recimo da popijes benzin ili pisacku pa ces da vidis sta ce da se desi. Sa druge strane korisne materije su jako ukusne, i to sto su hranljivije to su ukusnije, a medju najhranljivijima je pogodi sta - meso. Isti je slucaj sa culom mirisa, hranljive materije otvaraju apetit i teraju vodu na usta, a toksicne teraju na povracanje, a meso svakako ne tera na povracanje. Cista biologija.

 
  netacno  , pa sva   nastetnija  hrana je  do bola ukusna , a  kada  dodje u  probavni sistem - napravi  kurslus   
  boro - idi jedi  buraniju 

jos vucem traume iz obdanista zbog buranije!

mesano meso konza!

tacno, ukusna materija je korisna, samo je ne treba jesti u prekomernoj kolicini.

a sto se tice te glupe fore sa buranijom nije me nasmejala, samo sam pomislio da si tenkre

da li si ti svestan koliko ubijes zivotinja za 24h?

 Sad hoćeš da se upecam na to i da krenemo u svadju?No no dječače,no no