Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 15:47:08
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 10 11
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Ментално здравље  (Pročitano 107442 puta)
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Earth is full. Go home.

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 7755
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.13
MENTALNO ZDRAVLJE

         Psihološka subdisciplina mentalno zdravlje, ili kako je još često zovu mentalna higijena bavi se, pre svega, prevencijom i promocijom psihičkog zdravlja. Na veliku žalost stručnjaka iz tzv. pomagačkih zanimanja (psihologa, psihoterapeuta, psihijatara, socijalnih radnika itd.) jedna od karakteristika prosečne osobe savremenog doba je nedovoljna briga o mentalnom zdravlju – čini se da većina ljudi uzima zdravo za gotovo svoje psihološko blagostanje. Održavanje redovne dentalne higijene ili barem povremene posete lekaru postali su sasvim prihvaćeni oblici prevencije raznih fizičkih oboljenja, međutim, mentalna higijena i traženje pomoći od stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja još uvek se smatraju tabuima u našoj sredini. Ovakva vrsta nemara, pa čak i neodgovornosti prema sopstvenom psihičkom zdravlju neretko doprinosi razvoju vrlo neprijatnih posledica, poput različitih oblika psiholoških poremećaja, intenzivne patnje, distresa, psihosomatskih oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, čir na želucu, alergije, pa čak i kancer. Nabrojani su samo neki od razloga zbog kojih je od izuzetne važnosti da se na nivou celokupne društvene zajednice posveti veća pažnja prevenciji i promociji mentalnog zdravlja.

        Broj faktora koji direktno ili posredno doprinose pojavi raznih psihičkih (i fizičkih) simptoma izuzetno je velik. Razlikujemo spoljašnje ugrožavajuće faktore, poput nekih stresnih i traumatskih događaja ili neadekvatnih, nezdravih uslova za život, i unutrašnje činioce, kao što su neke genetske predispozicije ili – uslovno rečeno – negativne osobine ličnosti (npr. agresivnost, pasivnost i sl.). Potpuno sveobuhvatnu listu svih onih činioca koji potencijalno ugrožavaju i narušavaju mentalno zdravlje nije moguće sastaviti. Jedan od razloga za to je činjenica da smo svi mi različiti i da je svaki pojedinac osetljiv na različite i za njegovu konstituciju i životno iskustvo specifične faktore koji su opasni po psihičko zdravlje. U oblasti mentalne higijene najviše pažnje posvećeno je stresu i psihološkoj traumi. 

Izjava: „Naše vreme je vreme stresa“ postala je gotovo slogan sa kojim se susrećemo skoro na svakom koraku. Ova i druge slične rečenice koje naglašavaju štetnost stresa sadrže veliku količinu istine, međutim, često predstavljaju i izvore pogrešnih znanja i zabluda. Reč „stres“ se u toj meri odomaćio u svakodnevnom govornom i pisanom jeziku, da je ponekad nemoguće zaključiti na šta tačno misli osoba koja upotrebljava taj termin. Neki smatraju da stres opisuje spoljašnje neprijatne događaje, poput konfliktnih situacija, gužve u saobraćaju, razvoda i sl. Drugi pod istim tim terminom podrazumevaju naše reakcije na spomenuta dešavanja, kao što su nervoza, strah, panika, tuga, ljutnja i druge neprijatne emocije ili fiziološke promene poput znojenja, mučnine, glavobolje i sl. Oni koji o stresu govore kao o spoljašnjim događajima, ustvari misle na tzv. stresore, dok unutrašnje reakcije na teškoće nazivamo distresom. Razlikujemo nekoliko različitih grupa stresora:

   1.Veliki životni događaji – Naučnici su primetili da u životu većine ljudi postoji nekoliko velikih događaja koji služe kao markeri prekretnice, odnosno promene iz jednog u drugo stanje ili životnu fazu. Oni stvaraju neku vrstu neravnoteže zbog veće količine novih zahteva za prilagođavanjem. Upravo ta potreba za adaptacijom na potpuno nove i nepoznate životne okolnosti predstavlja nabijeni stresogeni potencijal tih tranzitornih dešavanja. Stresnost različitih situacija moguće je definisati količinom promene koju te situacije zahtevaju od osobe, bez obzira na njihov smer. Ustanovljeno je da čak i promene koje doživljavamo kao vrlo pozitivne mogu izazvati distres. Mnogobrojna istraživanja su dokazala da postoji značajna povezanost između količine proživljenih izuzetno stresnih velikih životnih događaja i raznih, kako psihičkih, tako i fizičkih zdravstvenih tegoba.  Primeri velikih životnih događaja su razne ozbiljnije bolesti, odlazak u penziju, rođenje deteta, venčanje, otkaz na poslu, selidba itd.
   2. Pod hroničnim stresnim događajima podrazumevaju se teškoće koje su relativno dugotrajne i/ili koje se učestalo ponavljaju tokom dužeg razdoblja. Ovde se ne misli na jedan konkretan događaj, nego na niz dešavanja koji vremenom poprimaju oblik nelagodnih opterećenja. Žena, meta višegodišnjeg mobinga (psihološkog zlostavljanja) na radnom mestu, dečak čiji je otac često u bolnici zbog depresije, devojka koja je podstanar u vrlo bučnoj i vlažnoj garsonjeri i nema izgleda da se odseli – svi oni predstavljaju samo neke od mogućih primera. Život u hronično stresnim okolnostima neretko izaziva vrlo neprijatne posledice po mentalno zdravlje
  3.Dnevni mikro-stresori – Svima su nam dobro poznati oni dani kada nam ništa ne polazi za rukom: zakasnimo na posao jer smo se uspavali, isprljamo omiljenu majicu, sve nam ispada iz ruke, izgubimo kišobran i pokisnemo do gole kože, saznamo da nas najbolja prijateljica ogovara iza leđa, pokvari nam se auto ...  Naš svakodnevni život ispunjen je mnogim, na prvi pogled manje dramatičnim stresnim doživljajima. Međutim, te sitnica poseduju nezgodnu tendenciju nagomilavanja i time se njihova snaga značajno povećava. Svakodnevne neprilike igraju značajnu ulogu u slabljenju fizičkog (a i psihološkog) imunog sistema, iscrpljuju organizam i neretko rezultiraju u zdravstvenim tegobama.
   4. Traumatski stresori predstavljaju vrlo snažne, često ekstremno neprijatne događaje koji su izvan uobičajenog ljudskog iskustva i koji izazivaju intenzivnu patnju kod velike većine ljudi – tzv. psihološku traumu. Najčešće razlikujemo 3 tipa traumatskih događaja:

·        prirodne i tehnološke katastrofe, kao što su poplave, zemljotresi, eksplodiranje nuklearne elektrane itd.;

·        ratne traumatske stresore i

·        traumatske događaje sa isključivo ličnim implikacijama, poput silovanja, fizičkog zlostavljanja, učestvovanja u po život opasnoj saobraćajnoj nesreći itd.

Psihološka trauma predstavlja vrlo složen sklop intenzivnih reakcija na traumatske događaje, koje mogu da se razviju čak do nivoa tzv. post-traumatskog stresnog poremećaja. Neki od simptoma traumatizovanosti su: snažni neprijatni afekti koji otežavaju svakodnevno funkcionisanje, razne fizičke tegobe, uznemirujuće misli, ponovno proživljavanje traumatskog događaja u mašti, izbegavajuća ponašanja, agresivnost, želja za samoubistvom, košmarni snovi itd.

          U ovom tekstu pomenuti su samo neki od mnogobrojnih faktora koji mogu da naruše mentalno zdravlje i samo neke od reakcija koje ukazuju na to da je nečije psihološko funkcionisanje ugroženo. S obzirom na činjenicu da smo svi mi učestalo izloženi barem nekim od opisanih neprijatnih iskustava i imajući u vidu da posledice ponekad mogu da budu čak i tragične, postaje vrlo jasno koliko je prevencija mentalnog zdravlja važna.

Prevencija, odnosno zaštita mentalnog zdravlja, najčešće se određuje kao zajednička primena psiholoških, medicinskih i socijalnih mera sa ciljem odstranjivanja po zdravlje štetnih činioca iz čovekovog života. Takođe, od posebnog je značaja da se članovima zajednice omogući što potpuniji razvoj psihičkih potencijala, sposobnosti i veština, kao i da se obezbedi pravovremena i adekvatna pomoć onim članovima zajednice kojima je ona potrebna. Mogu da se navedu brojni saveti o tome kako da aktivno učestvujemo u zaštiti svog psihičkog zdravlja, a ovde su nabrojani samo neki od njih:

·    prikupljanje informacija o temama koje se tiču mentalnog zdravlja i kvalitetnog psihološkog funkcionisanja uopšte, odlaskom na razne tribine sa psihološkom temom, čitanjem odgovarajuće literature i sl.

·    posećivanje raznih radionica koje imaju za cilj da ojačaju naše pozitivne kapacitete i snage;

·    pravovremeno traženje stručne pomoći kada se nalazimo u situacijama koje sami ne možemo da savladamo;

·    odlazak na psihoterapiju čak i kada nemamo ozbiljnih psiholoških problema, samo da bismo bolje upoznali sebe, razvili svoje pozitivne osobine i promenili one aspekte naše ličnosti kojima nismo zadovoljni.

Nije sramota ponekad biti slab i tražiti oslonac. Nije sramota tražiti psihološku pomoć. Nije sramota obratiti se psihologu, psihoterapeutu i drugim stručnjacima za mentalno zdravlje. Vrlo je važno da se razume i prihvati da ljudi nisu pasivne igračke u rukama surove sudbine i da mogu da postanu aktivni kreatori sopstvenog kvalitetnog života.

 Izvor
IP sačuvana
social share
The root of all evil will die if not watered!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Earth is full. Go home.

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 7755
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.13
10 jednostavnih koraka za očuvanje mentalnog zdravlja

Pod stresom ste, nervozni, zabrinuti ili uplašeni.
Ponekad se mnogi od nas tako osećaju.
Može Vam se činiti da iz situacije u kojoj se nalazite nema izlaza. Izgubili ste dragu osobu...
Vaša veza je u krizi...
Izgubili ste posao...
Poniženi ste ili zlostavljani...
Odbačeni ste zbog bolesti...
Vaš glas se ne čuje zato što ste suviše mladi, suviše stari ili jednostavno različiti...
 

1. Prihvatite sebe onakvim kakvi ste
Nasa uverenja, poreklo, kultura, religija, pol i životno iskustvo čini nas onakvim kakvi smo. Svako ima pravo da bude poštovan, uključujući i Vas.
 

2. Razgovarajte o tome

Većina ljudi se oseća otuđenim i preopterećenim svojim problemima. Ponekad, pomaže ako o tome razgovarate i podelite svoja osecanja sa nekim.
 

3. Družite se sa prijateljima (negujte prijateljstva)

Ne morate uvek da budete jaki i da se sami borite. Prijatelji su važni, posebno u teškim vremenima. Negujte prijateljstvo.
 

4. Uključite se u zajednicu

Upoznavanje novih ljudi i uključivanje u zajednicu može da učini mnogo – i za vas i za druge.
 

5. Budite aktivni
Redovno vežbanje može da pomogne ako ste depresivni ili nervozni. To vam takođe daje više energije. Pronađite nešto u čemu uživate: sport, plivanje, šetnja, ples ili vožnja bicikla.
 

6. Umereno uzimajte alkohol
Ukoliko problem rešavate uzimanjem alkohola samo ćete stvari učiniti jos gorim. Najbolje je da u alkoholu budete umereni. Ne opijajte se! Ako imate problem sa alkoholom obratite se lekaru.
 

7. Naučite nešto novo

Bilo da je to zadovoljstvo, prijateljstvo ili prilika za promenu posla - povećaće vaše samopouzdanje.
 

8. Učinite nesto kreativno

Bavljenje kreativnim aktivnostima pomaže ako ste nervozni ili u depresiji. To vam pomaže da povratite poljuljano samopouzdanje. Muzika, pisanje, čitanje poezije, slikanje/crtanje ili kuvanje - pronađite nešto u čemu uživate.
 

9. Opustite se
Pronađite vreme samo za sebe. Uključite u vaš dan stvari koje vas ispunjavaju: čitanje, slušanje muzike, sviranje ili meditacija - sve u čemu uživate i što vas relaksira.
 

10. Obratite se za pomoć

Znajte da je svakome ponekad potrebna pomoć. Nije sramota tražiti pomoć, čak i ako vam je neprijatno zbog toga. Obratite se prijateljima, roditeljima, lekaru ....
 
Nastavite da koračate...
 
Korišćen je materijal Svetske asocijacije za mentalno zdravlje (Health Education Authority).
 
IP sačuvana
social share
The root of all evil will die if not watered!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.6.16
Da li su tinejdžeri koji provode više vremena slušajući muziku podložniji depresiji?



Već duži vremenski period možemo reći da je muzika jedno od obeležja mlаdosti, poslednjih godina retko je videti nekog tinejdzera bez slusalica u ušima. Novа studijа ukаzuje dа su  tinejdžeri koji provode previše vremenа slušajući muziku pod većim rizikom da obole od depresije.

Studija koju je sproveo dr Brаjаn Primek, profesor medicine i pedijаtrije nа Univerzitetu u Pitsburgu nа Medicinskom fаkultetu, utvrdila je dа su tinejdžeri koji su izjаvili dа slušаju muziku češće nego što gledaju TV i čitaju knjige – pod većim rizikom da obole od velikog depresivnog poremećаja, u poređenju sа tinejdžerimа koji ređe slušаju muziku.

„U ovom trenutku, nije jаsno dа li depresivni ljudi počinju dа slušаju muziku da bi pobegli od realnosti, ili slušаnje mračnije muzike može dovesti do depresije, ili oba faktora međusobno utiču jedan na drugi“, rekаo je Primаck u sаopštenju.

Nаsuprot tome, istrаživаči su otkrili dа je čitаnje knjiga imаlo suprotan uticaj: Što više vremena tinejdžeri provedu čitаjući knjige rizik tinejdžerske depresije je sve manji. „Ovo je nešto što treba naglasiti, jer u SAD-u, čitаnje knjigа se sve više smanjuje, dok su skoro svi drugi oblici korišćenjа medijа u porаstu“, rekаo je Primаk.

Zа ovu studiju, istrаživаči su ispitali 106 učesnikа stаrosti od sedаm do sedamnaest godinа, tokom dvа mesecа. 46 učesnikа je prethodno dijаgnostikovаno kao depresivno. Tokom čitаve studije, istrаživаči su često tokom vikendа pozivаli tinejdžere kаko bi se utvrdilo, u reаlnom vremenu, koji oblici medijа su najčešće korišćeni, uključujući televiziju, muziku, video igre, internet čаsopisа, i knjige.

U proseku, tinejdžeri su nаjćešće gledаli film ili TV kаdа su istrаživаči pozvali (26% njih).Tinejdžera koji su prijаvili da su tada slušali muziku bilo je 9%, zаtim korišćenje Internetа i video igаrа (6% ) i, konаčno, čitаnje štаmpаnih medijа (0,2%).

Od svih mediji, sаmo muzikа je pokаzаlа dа je znаčаjno povezana sа povećаnim rizikom od depresije (istrаživаči su držali kontrolisаne fаktore kаo što su stаrost, pol i etnička pripаdnost). Ali to ne znаči dа muzikа uvek izаzivа depresiju – zа neke depresivne tinejdžere, muzikа čak može biti i od velike pomoći.

Autori objаšnjаvаju: “Tuga i bol su  teme koje se često provlače kroz populаrnu muziku, а često se dešava da se osobe sа depresijom poistovete sa muzičarima i tako se osećаju mаnje usаmljeni u svojoj tugi. Takođe, može biti dа se osobe sа depresivnim poremećajem mogu okrenuti ka slušanju srećne i vesele muzike i uz pomoć tih melodija uspeju da zaborave na svoje negativno  rаspoloženje i počnu da se osećaju bolje. Drugi istrаživаči su međutim predložili dа duža izloženost  ponekаd previše tamnoj i mračnoj populаrnoj muzici doprinosi rаzvoju uslovа koji dovode do depresivnih poremećaja.

U prethodnim istrаživаnjimа otkrivena je veza između depresije i drugih oblika medijа kаo što su TV i video igre. U studiji koja je objavljena 2009 godini, tаkođe nа čelu sa Primаkom, pokаzаla je dа su tinejdžeri koji su više vremena provodili ispred TV-a imali veće šаnse dа postаnu depresivni u odrаslom dobu, u poređenju sа tinejdžerimа koji su gledаli mаnje TV-a. Samim tim, istrаživаči su bili iznenаđeni kada nisu naišli na ponovljene rezultate u ovoj studiji аli sugerišu dа su potrebna dalja istrаživаnjа kаko bi se rаzjаsnila potencijаlna veza.

Prethodna longitudinаlna istrаživаnja su otkrila da čitanje knjiga i drugih sadržaja imaju zaštitno dejstvo: Tinejdžeri koji provode više vremena čitajući imaju mаnje šаnse dа postаnu depresivni kаo odrаsli. Trenutnа istrаživаnjа ukаzuje nа to dа je depresivno osećanje glavni krivac koji sprečava da se vreme provede čitаjući. „Ljudi misle dа kаdа su u  depresiji, njihov mozak ne funkcioniše kаko trebа, tаko dа je mnogo teže dа sednemo i počnemo da čitamo knjigu jer tada morаmo  aktivnije da koristimo frontalni režanj našeg mozga da bi stvori i zamislili  priču i likove u svojoj glаvi, dok je mnogo lakše da samo sednemo pred televizor, uključimo ga i gledamo šta god je na njemu“, rekаo je Primаk.

Iаko su veze između depresije i različitih medija ( povezanost slušanja muzike i depresije je potvrđena u ovom istraživanju) potrebno je da se sprovede još dodatnih ispitivanja da bi bolje rаzumeli ovu povezanost, pogotovo imаjući u vidu suprotstаvljene informаcije koje smo do sada dobili.

Izvor: Psihobrlog
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 10 11
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 15:47:08
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.109 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.