Hrvatska na korak od bankrota! :: Politicki ~ Geopoliticki forum

Milanovićeva beseda pre neki dan u parlamentu....

Poštovane zastupnice i zastupnici, Hrvatska danas svoj ekonomski prosperitet gradi na zdravim temeljima. Naglašavam – gradi, jer nije riječ o poslu od jedne noći, jedne godine ili jednoga mandata. Podizanje stabilne ekonomije, nakon razdoblja u kojem se ekonomska politika bazirala na obmanama i zaduživanju radi nerazumne potrošnje, zahtijeva strpljivost i upornost. Izgradnja takve nacionalne ekonomije zahtijeva, također, racionalnost i punu odgovornost, ali ne i populizam koji nas je, uostalom, i doveo u sadašnju situaciju.

Populizam je politika koja žrtvuje budućnost jedne zemlje za račun kratkotrajnih, najčešće parcijalnih interesa. Upravo to bilo se dogodilo Hrvatskoj. Ne smijemo dopustiti da nam se to ikad više ponovi.

Nitko godinama nije vidio, niti je želio vidjeti, kako se zidaju gospodarske kule od pijeska koje su se naprosto morale rasuti. Ipak, u protekle dvije-tri godine traje grčevita javna utrka u širenju malodušja i beznađa, i u najavljivanju crnih scenarija.

Nemojte ovo shvatiti pozivom na sažaljenje ili pozivom na širenje lažnog optimizma. Nikako! Međutim, ovo jest poziv da se ujedinimo u realnom poimanju svoje stvarnosti.

Ovo jest poziv da zrelo sagledavamo svoju sadašnjost. Zrelo, naravno, znači i kritično i samokritično, ali ne znači destruktivno i demagoški do apsurda i skeča.

Moju Vladu i mene neprestano se optužuje da nismo dovoljno hrabri za poduzimanje radikalnih reformi. Nismo hrabri zato što iz državne uprave i javne službe nismo smjesta otpustili više desetaka tisuća zaposlenih. Tada bi, poručuju nam, svi naši problemi nestali kao rukom odneseni. Ja tako ne shvaćam hrabrost! Nikad neću pristati na to da se društvena bešćutnost naziva hrabrošću.

Nije hrabrost proizvoditi ljudsku nesreću i enormno povećavati broj nezaposlenih, s prilično mutnom nadom da će to dovesti do rasta BDP-a koji je, kao što znamo, već predugo u negativnoj zoni. Nije hrabrost lomiti preko koljena kompleksne probleme, jer se takvo shvaćanje hrabrosti uvijek bolno slama preko nečijih leđa. Zato je pitanje dinamike promjena jedno od ključnih pitanja ekonomske politike koju vodimo. Promjene moraju biti usklađene i izbalansirane s mogućnostima i svojstvima našeg gospodarstva i našeg društva.

Odlučili smo se za reformski put koji je duži. Očekivali samo da će to pobuditi nestrpljenje i nervozu, ali to je rizik koji smo svjesno preuzeli. Spremni smo, ako treba, i na još žešće kritike i na još tendencioznije nerazumijevanje, ali ne možemo i nećemo odustati od puta koji vodi prema stabilnom oporavku i rastu. Nećemo odustati od puta koji jest duži, ali je duži zato što izbjegava izazivanje novih društvenih i privatnih trauma i lomova. Nećemo odustati od puta koji vodi prema stabilnom i čvrstom rastu, i pritom ne povlači za sobom dodatna raslojavanja i dodatnu nejednakost među našim građanima.

Dokazujemo da su strukturna poboljšanja i ozdravljenja izvediva bez posezanja za drastičnim mjerama i šokovima.

U prvom polugodištu ove godine hrvatski izvoz dosegnuo je 37 milijardi i 700 milijuna kuna, što je 14,3 posto ili 4 milijarde i 200 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Najviše je u prvom polugodištu izvezeno u zemlje Europske unije – 24 milijarde i 200 milijuna kuna ili 19,8 posto više. Izvoz u zemlje CEFTE dosegnuo je 7 milijardi i 400 milijuna kuna, što je 11,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja porasla je za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U srpnju ove godine industrijska proizvodnja ojačala je za 1,4 posto prema srpnju prošle godine. Posebno je važan oporavak prerađivačke industrije koju smo ciljano podupirali.

U Industrijskoj strategiji, predstavljenoj ovih dana, identificirane su ključne industrijske djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja. To su: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti, proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja te proizvodnja prehrambenih proizvoda i namještaja. Ciljevi su: rast industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 posto, rast broja novozaposlenih za više od 85 tisuća do kraja 2020. godine, te povećanje izvoza za 30 posto. U tom bi se razdoblju trebala promijeniti i struktura izvoza u korist proizvoda visoke dodane vrijednosti. Čvrsto vjerujemo da su to realni ciljevi.

Poljoprivredna proizvodnja visoko je na listi naših gospodarskih prioriteta, ali ta proizvodnja mora biti suvremenija i tržišno usmjerenija. A sad govorimo o tržištu od 500 milijuna ljudi na kojem pojedini naši proizvođači već nalaze svoj prostor.

Podržavamo tu proizvodnju stavljanjem u funkciju državnog poljoprivrednog zemljišta, logičnijim sustavom subvencija te velikim projektima navodnjavanja i komasacije. U tome ćemo biti još aktivniji i odlučniji, a fondovi Europske unije bit će, i već jesu, vrlo bitna sastavnica u stvaranju konkurentne poljoprivrede.

Ove godine smo za izravna plaćanja u poljoprivredi prvi put iz europskog proračuna povukli više od 700 milijuna kuna. Uveli smo i posebne potpore mladim poljoprivrednicima. Osim toga, u idućih sedam godina bit će nam na raspolaganju više od 15 milijardi kuna europskog novca za Program ruralnog razvoja. Kroz pretpristupni program za ruralni razvoj IPARD dosad su podržana 262 projekta s 395 milijuna kuna. Od toga je glavnina isplaćena u protekle dvije godine.

U kolovozu ove godine, u odnosu na kolovoz prošle godine, broj nezaposlenih bio je manji za gotovo 24 tisuće, odnosno za 7,6 posto. Među onima koji se više ne vode kao nezaposleni nalazi se veliki broj novozaposlenih. U posljednjih nekoliko mjeseci broj nezaposlenih među mladima do 25 godina smanjen je za 7 posto. Trenutačno je državnim programima aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno više od 40 tisuća naših građana.

Broj nezaposlenih sada je ispod 290 tisuća. Unatoč pomacima i poboljšanjima, to je, u suštini, naš najveći i najvažniji problem. Povećanje broja zaposlenih cilj je kojemu, izravno ili neizravno, teže sve mjere i sve akcije koje poduzimamo. To je ključ našeg stabilnog gospodarskog razvoja, ali i sretnijeg društva.

Putem Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, te Hrvatske banke za obnovu i razvoj sustavno potičemo malo i srednje poduzetništvo. U našoj viziji nacionalne ekonomije taj segment gospodarstva jedan je od stupova stabilnosti i napretka.

Još snažnije ćemo podupirati poduzetničku kreativnost i inovativnost jer se iz njih rađaju konkurentnost i mogućnost izlaska na druga tržišta.

I u tome će fondovi Europske unije biti, i jesu, snažan oslonac. Ove godine 28 naših poduzetnika postalo je prvim korisnicima bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije. Ti projekti ukupno su vrijedni 641 milijun kuna, a od toga će iz EU doći 250 milijuna. Tako će do srpnja 2016. biti otvoreno 650 novih radnih mjesta. Do kraja godine očekuje se objava još nekoliko natječaja iz Strukturnih i investicijskih fondova EU. Vrijednost im je blizu 3 milijarde kuna.

Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste dovršile su projekte vrijedne više od 4 milijarde i 500 milijuna kuna: to je više od stotinu kilometara autocesta i cesta. Gotova je izgradnja Luke Gaženica u koju je investirano više od milijardu kuna, a u Gradskoj luci Split grade se vanjski vezovi, što je investicija od 150 milijuna kuna. Po koncesijskom modelu gradi se novi putnički terminal Međunarodne zračne luke Zagreb. U modernizaciju voznog parka Hrvatskih željeznica i u nova plovila Jadrolinije ove godine ulaže se blizu 500 milijuna kuna. Zahvaljujući fondovima Europske unije pokrenuta je obnova željezničkih pruga. Vrijednost tih radova iznosit će nekoliko milijardi kuna. Do 2023. investirat ćemo 4 milijarde i 500 milijuna eura u vodno-komunalnu infrastrukturu i pritom ćemo se velikim dijelom osloniti na europske fondove.

I inače, težimo tome da sve krupne infrastrukturne investicije najvećim dijelom financiramo iz fondova Europske unije. U cijeloj administraciji maksimalno su osnaženi kapaciteti i usvojena znanja za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Cestovno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom Hrvatske dobar je primjer takve orijentacije. Strpljivim i diskretnim radom došli smo do toga da je Pelješki most, i iz perspektive europskih sufinancijera, postao najizglednija opcija cestovnog spajanja dvaju dijelova Hrvatske.

U tijeku je izrada studije izvodivosti, a u sljedećoj godini projekt Pelješkog mosta bit će spreman za apliciranje za europski novac i za početak realizacije.

Od početka primjene Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja stiglo je 80 prijava za korištenje višestruko stimulativnih mjera, od kojih 47 u posljednjih godinu dana. Procijenjena vrijednost tih 47 projekata veća je od 3 milijarde i 500 milijuna kuna. U proteklih devet mjeseci stiglo je i 47 prijava za svrstavanje u kategoriju strateškog investicijskog projekta. Od toga su 23 javna i 24 privatna projekta. Moramo dodatno pojednostaviti procedure za stjecanje statusa strateške investicije, što donosi i porezne pogodnosti i ubrzava realizaciju ulaganja.

Stvoreni su preduvjeti da Hrvatska postane energetsko čvorište šire regije te srednje i istočne Europe. Sve smo bliže početku realizacije velikih energetskih projekata: trećeg bloka termoelektrane Plomin, Hidroenergetskog sustava Kosinj i LNG terminala na otoku Krku. Ukupna vrijednost ovih projekata, za koje tražimo strateške partnere i investitore, iznosi oko dvije milijarde eura. Ti projekti, uz uključenje u projekt Jonsko-jadranskog plinovoda, Hrvatskoj će osigurati još veću stabilnost opskrbe i jeftinije energente za građane i industriju, što je dodatni poticaj industrijskom razvoju i zapošljavanju.

Pokrenuli smo istraživanja koja su preduvjet za mogući pronalazak i eksploataciju nafte i plina u Jadranu i u kopnenom dijelu Hrvatske. Pokrenuli smo projekte energetske učinkovitosti vrijedne milijardu i pol kuna. Sa 160 milijuna kuna izvanproračunskih sredstava osiguravamo građanima subvencioniranje od 50 do 80 posto investicije u energetsku obnovu obiteljskih kuća.