Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 24. Sep 2025, 09:27:14
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 721 722 724 725 ... 729
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Geo-politicke i ekonomske vesti iz sveta  (Pročitano 394490 puta)
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
SAD pokrenule veliku ofanzivu na jugu Avganistana
Autor: Tanjug | Foto:Reuters | 02.07.2009. - 08:25


Sjedinjene Američke Države pokrenule su jutros opsežnu ofanzivu protiv talibana u provinciji Helmand, na jugu Avganistana, najvećoj od kad je novi predsednik Barak Obama stupio na dužnost.

Američka vojska je saopštila da u operaciji učestvuje oko 4.000 američkih marinaca i 650 avganistanskih vojnika, a da im iz vazduha podršku pružaju avioni NATO-a. Američki vojni zvaničnici tvrde da se ova ofanziva razlikuje od svih prethodnih po velikom broju vojnika koji u njoj učestvuju, ali i po brzini njenog izvođenja, preneo je BBC.
Operacija, pod nazivom "Reka slobode", izvodi se u dolini reke Helmand, najduže u Avganistanu, u kojoj se, kako se veruje, nalazi samo jezgro talibanskih ekstremista, ali i koja važi za najveći region u svetu po proizvodnji heroina. Teška oklopna vozila i helikopteri američke vojske, uz podršku NATO aviona, ušli su rano jutros kako bi u iznenadnoj akciji, sa velikim brojem vojnika, "razbili" najjača uporišta talibana.
Američka vojska veruje da će operacija dati rezultate kroz samo nekoliko sati i tako joj poći ra rukom da uništi talibane, što stranim trupama, predvođenim NATO-om, nije uspelo godinama unazad.
Kao pojačanje, u dolinu Helmanda stići će još nekoliko hiljada marinaca koji u konvojima prilaze dolini kroz teško pristupačnu oblast, poznatu kao "pustinja smrti". U Avganistanu se nalazi više od 61.000 hiljade NATO vojnika, među kojima najviše Amerikanaca - 28.850.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
Nemačka: Opšta rehabilitacija osuđenih za izdaju u doba nacizma
Autor: Beta-AP | 02.07.2009. - 08:05

Stranke vladajuće koalicije u Nemačkoj saglasile su se o poništavanju svih presuda koje su u vreme nacizma izrečene za izdaju.

Uredbu o tome bi parlament trebalo da izglasa u avgustu.
Oni koji su u vreme nacizma proglašeni izdajnicima, osuđivani su na smrt, a izdajom se smatralo svako delo ocenjeno kao štetno za državu ili kao pomoć neprijatelju.
Po tadašnjem zakonu, ljudi su osuđivani i zbog političkih stavova, pomaganja Jevrejima i ratnim zatvorenicima, i zbog drugih postupaka.
Od kraja rata 1945. godine, nacističke presude za izdaju su se preispitivale i ukidale samo pojedinačno, a tužioci su odlučivali da li ih treba poništiti.
Sud u Berlinu je 1996. godine, na primer, rehabilitovao Ditriha Banhofera koji je obešen u Bavarskoj u aprilu 1945. godine zbog umešanosti u zaveru za ubistva Adolfa Hitlera.
Pojedini članovi Hrišćanskih demokrata kancelarke Angele Merkel i Hrišćanske socijalne unije usprotivili su se opštem ukidanju nacističkih presuda tvrdeći da su neki bili osuđeni za izdaju kao vojnici koji su naneli štetu saborcima.
Ipak te rezerve su odbačene i sve presude će biti ukinute jer su nacisti, kako pise u obrazloženju budućeg propisa, "koristili krivično delo izdaje kao oruđe arbitrarne podele pravde pri čemu je svaki politički neopularan potez mogao biti kažnjen smrću".

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
U američkim skandalima, žene više ne stoje uz svoje muškarce
Autor: Blic online | Foto:AP, Reuters | 02.07.2009. - 07:33

Stajati uz svog čoveka izgleda da je izašlo iz mode za neke američke žene iz javnog života, piše Rojters. Ovog meseca supruge bar dva poznata čoveka uhvaćena u prevari – ljubavnoj ili finansijskoj – otvoreno su se izjasnile da je ponašanje njihovih muževa veoma skandalozno.


Rut Mejdof, govoreći o svom suprugu Bernardu koji je osuđen na 150 godina zatvora zbog prevare na berzi vredne oko 65 miliona dolara, rekla je da se oseća "posramljenom" i "izdanom" od strane čoveka kojeg je poznavala pola veka.
"Čovek koji je počinio ovu strašnu prevaru nije čovek koga sam poznavala sve ove godine", rekla je Rut Mejdof u pismenom saopštenju.
Prošle nedelje, nakon što je guverner Južne Karoline Mark Senford priznao aferu sa ženom iz Argentine, njegova žena Dženi, koja nije bila pored njega tokom javnog priznanja, jasno je stavila do znanja šta oseća.
"Njegova karijera nije moja stvar. On će morati da brine o tome. Ja sam zabrinuta za svoju porodicu i karakter svoje dece".
Politički analitičari smatraju da izmenjeni stavovi supruga uticajnih ličnosti u SAD reflektuju generacijske i socijalne promene.
"Stari model nije radio", kaže Kerlin Boumen, analitičar američkog javnog mišljenja na Institutu "Amerikan Enterprajz".
Predstava žene sa suzama u očima, pogleda skrivenog iza sunčanih naočara, kako stoji pored svog muža dok on priznaje svoje grehe svetu, veoma je "neugodna" i neke žene su odlučile da ne idu tim putem, objasnila je Boumen. "Može biti i da žene prosto osećaju da mogu da urade što žele", dodala je ona

Naravno, tiha podrška supruge je oslonac u javnosti za mnoge muškarce u središtu skandala. Prećutno držanje strane svog supruga, bivšeg guvernera Njujorka Eliota Spicera, donelo je Sildi oštre komentari javnosti, nakon što je ovaj priznao da je posećivao prostitutke.
Nije prošlo ni mnogo vremena otkako je Hilari Klinton, bivša prva dama SAD, prošla kroz oluju sa svojim suprugom Bilom, nakon njegove ljubavne afere sa Monikom Levinski u Beloj kući.
Elizabet Edvards, supruga Džona Edvardsa jednog od demokratskih kandidata za predsednika SAD prošle godine, javno je govorila o njegovom neverstvu, promovišući svoje memoare "Prilagodljivost".
Ona je u emisiji Opre Vinfri rekla da je bila šokirana kad je čula da njen suprug ima novu aferu sa devojkom iz kampanje Rijel Hanter, nakon što joj je krajem 2006. priznao da je spavao sa drugom ženom.
"Sve što smo stvorili, sve poverenje koje smo pokušali da izgradimo tokom poslednjih godina, sve je bačeno kroz prozor", rekla je Edvards.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
Apsolutno je pogrešna strategija što tokom krize većina ne razmišlja o razvoju već opstanku. Kriza je vreme kada ljudi hoće jeftino da prodaju svoj kapital. Da sam ja investitor, sada bih ulagao, jer kriza neće večno da traje. U Srbiji se već u 2010. ili 2011. može očekivati rast BDP-a od tri-četiri odsto. Ako se već pravi budžetski deficit, treba trošiti na infrastrukturu, nešto što će zarađivati novac, zaposliti ljude i koristiti zemlji u budućnosti pre nego trošiti na razne vrste socijalnih pomoći

Sjedinjene Američke Države polako izlaze iz ekonomske krize, a Evropa će početi da se izvlači iz recesije krajem godine.

Zemlje u razvoju će se oporavljati sporije, ali neće mnogo zaostajati, kaže Randall K. Filer, profesor ekonomije na Hunter koledžu i na City University u Njujorku u intervjuu za Ekonomist magazin.

„Možda bude nekoliko izuzetaka, ali svaka evropska država će izaći iz krize do kraja godine. Rast će biti spor, ne kao proteklih godina, ali će biti rasta. U Srbiji, koja je godinama imala rast BDP-a od šest-sedam odsto, može se već u 2010. ili 2011. očekivati rast od tri-četiri odsto“, uveren je Filer.

Koje zemlje su izuzeci?

Randall Filer: Sve koje su politički nestabilne.

Tokom krize niko ne razmišlja o razvoju već o opstanku. Da li je to pogrešna strategija?

R. Filer: Apsolutno. Kriza je vreme kad je kapital jeftin, kada ljudi hoće da prodaju svoj kapital. Da sam ja investitor koji bi želeo da uloži na ovo tržište, uložio bih jer kriza neće večno da traje. Oni koji moraju da prodaju imovinu čine to po nižoj ceni. Zato je sada veoma dobar trenutak da se razmišlja o investicijama.

Inovacije su uvek motor razvoja, da li je to i sada slučaj?

R. Filer: I da i ne. Inovacije jesu i dalje bitne, ali ne mislim da inovacije mogu pomoći da se prevaziđe kriza pošto je to dugoročna investicija. Potrebne su godine da bi inovacije prešle put od ideje do realizacije i da imaju efekat na privredu. Inovacije moraju da budu dugoročna i konstantna strategija. Da bi se kriza prevazišla, potrebne su kratkoročnije mere.

U šta bi još trebalo ulagati, da li je infrastruktura dobro mesto za ulaganje?

R. Filer: Ako želiš da trošiš novac da bi izašao iz krize, infrastruktura je pravo mesto za ulaganje, možda i najbolji način. Nisam ekspert za Srbiju, ali verujem da je potrebno da se ulaže u mostove, puteve. Ako se već pravi budžetski deficit, treba trošiti na nešto što će zarađivati novac, zaposliti ljude i koristiti zemlji u budućnosti pre nego trošiti na razne vrste socijalnih pomoći.

Veliki generatori krize u Srbiji su trgovinski lanci. Kakva je situacija u svetu, posebno u Americi? Da li su i tamo trgovinski lanci nedisciplinovani kao u Srbiji, da li se pomeraju dogovoreni rokovi plaćanja?

R. Filer: Toga nema u Americi, najviše zbog drugačije zakonske regulative. Pre nekoliko dana sam pričao sa dva srpska biznismena koji su mi govorili o tom problemu i rekli da su otišli na sud, ali da sud još uvek nije prikupio novac. U svetu oni biznismeni koji ne plaćaju na vreme snose velike kazne. U Americi se ne radi tako, sistem je toliko efikasan da se ljudi plaše da ne plate i pošto je toliko efikasan praktično i nema potrebe da se pokreću instrumenti sistema.

Ako se ne zatvore firme koje stvaraju gubitke, njihovi radnici nikada neće imati plate, a država će iz budžeta uvek morati da ulaže novac. To znači da će uvek porezi biti visoki, što nije atraktivno za strane investitore. Znam da će ovo zvučati grubo, ali se mora pronaći način za „milosrdno ubijanje“U Engleskoj je još bolje. Ako u toj zemlji dobijete slučaj, sud će naložiti da strana koja je izgubila spor plati i troškove suđenja. Siguran sam da bi u Americi u slučaju da neko dobije stranku na sudu država omogućila da se potraživanja naplate u presudom predviđenom roku. To bi srpska vlada mogla da uradi bez preteranih troškova, da uredi tako sistem da onaj ko dobije presudu može brzo da naplati potraživanja.

U Srbiji je teško to uraditi jer ne postoji zakon koji obavezuje trgovine da plaćaju u određenom roku, postoje samo ugovori između proizvođača i trgovaca, a sudovi su prespori u donošenju presuda?

R. Filer: Ti ugovori su dobri ukoliko sud može brzo da donese odluku i ako može da se obezbedi brz transfer novca. Ako privatni ugovor nije dovoljan, onda ne znam kako bi se sprovodio i zakon.

Postoji problem i što se kompanije plaše da tuže velike trgovinske lance kako oni ne bi izbacili njihove proizvode iz prodaje?

R. Filer: To bi mogao da bude argument za pomenuto zakonsko rešenje. Ali bi opet velike kompanije znale koja mala kompanija ih je tužila.

Srbiji predstoji privatizacija javnih preduzeća u kojima je zaposleno oko 150.000 ljudi. Da li se mogu očekivati otpuštanja i kako sprečiti udar na tržište rada?

R. Filer: Privatizaciju ne treba sprečavati, samo treba naći način kako to učiniti najbezbolnije. Svaki put kad odem u Hrvatsku pitaju me šta da rade sa svojim brodogradilištima, ja im kažem da ne treba ni da ih imaju, ali su problem zaposleni u njima. Srbija sigurno ima industrije koje imaju iste probleme. Ali ako se to ne preseče, te firme nikada neće stvarati profit, niti će njihovi radnici imati plate, a država će iz budžeta uvek morati da ulaže novac. To znači da će uvek porezi biti visoki, što nije atraktivno za strane investitore. Znam da će ovo zvučati grubo, ali se mora pronaći način za „milosrdno ubijanje“.

Tokom tranzicije se, takođe, mora podsticati mobilnost na sve načine. Kada govorimo o tranzicionim ekonomijama, to podrazumeva neke promene. Radnici u Srbiji moraju da promene navike, obrazovanje, radno mesto, grad ili čak i državu u kojoj rade. Savetovao bih da se ne daje socijalna pomoć ljudima direktno već da se firme stimulišu nekakvim olakšicama da zapošljavaju. Vlada treba da ohrabri promene.

Šta bi Srbija trebalo da uradi kako bi privukla strane investitore?

R. Filer: Srbija ima prednosti i mane. Ima stvari koje se ne mogu promeniti, poput toga da Srbija nema izlaz na more, ali je prednost položaj koji ima. Izvoznici iz Evropske unije mogu značajno smanjiti troškove transporta u istočne zemlje ukoliko proizvode i u Srbiji. Stranim investitorima više nego išta je potrebna stabilnost. Često čujem investitore koji mi kažu da mogu da posluju u gotovo svakom okruženje, bez obzira na zakon, poreski sistem sve dok znaju da neće biti dramatičnih promena. Naravno da su niske poreske stope prednost, kao i dobar pravni sistem, transparentnost prava vlasništva takođe, ali je konzistentnost veoma važna.

Politička konzistentnost je važna. Na izborima političari svašta kažu jedni drugima i najavljuju promene, ali kao što može da se vidi, Obama nije Buš ali je američka politika slična, Gordon Braun nije Bler, ali vode sličnu politiku. Zato Rusija nije najprivlačnije tržište za investitore, jer niko nije siguran da će sve ostati isto kada Putin izgubi svoju moć. Investicije u obrazovanje ljudi su najvažniji korak koji vlada može načiniti, učenje jezika je veoma važno.

Postoji razlog zbog čega u Maleziji ima više stranih investitora nego u Indoneziji. Pošto je Malezija multietnička zemlja i niko nije hteo da uči jezik onih drugih, zato su svi učili engleski. Radnici u fabrici imaju takvo znanje jezika da bilo koji investitor koji dođe može bez problema razgovarati s njima, što je ogromna prednost.

U Srbiji je glavni problem javna potrošnja, a malo se ulaže u razvoj. Koliko je to opasno za ekonomiju zemlje?

R. Filer: Činjenica je da banke, što važi i za Hrvatsku i Sloveniju, nisu tako mnogo i nekontrolisano plasirale novac pre krize, što znači krediti nisu bili toliko potrebni kao na Islandu. Ali istina je da je važno da postoji kreditna aktivnost. Biće limitirana količina novca koji će moći da se plasira. Izuzetno je važno da se krediti daju pravim klijentima. Važno je, na primer, da se krediti odobravaju srednjim preduzećima koja će da zaposle ljude, da proizvode i time pospešuju rast privrede, a da se zajmovi ne daju za vikendice i da pri tom postoji opasnost da dužnik kredit i ne vrati.

Srpska vlada i bankarski sektor moraju biti veoma pažljivi, jer krediti ne bi smeli biti politički alat, kao što su SAD uradile sa General Motorsom, već da usmere novac prema firmama koje imaju budućnostBiznis bi trebalo više novca da dobije u svakom slučaju. Čini mi se da je bankarski sektor u Srbiji dosta vezan za vladu, što proizvodi opasnost da se krediti odobre onim firmama koje izabere vlada, umesto da se daje firmama koje mogu da rastu. Srpska vlada i bankarski sektor moraju biti veoma pažljivi, jer krediti ne bi smeli biti politički alat, kao što su SAD uradile sa General Motorsom, već da usmere novac prema firmama koje imaju budućnost.

U Srbiji je, takođe, država preuzimala dugovanja firmi za određeni udeo u vlasništvu. Da li je takva odluka uopšte ispravna?

R. Filer: Mislim da je to pogrešno. Znam da će to u Americi generisati nove probleme, ali imam puno poverenje u sistem bankrotstva. U istočnoj Evropi, ne samo u Srbiji, možda postoji malo veća opravdanost za davanje kredita takvim firmama kako bi ostale likvidne ako funkcioniše sistem za pokretanje stečajeva i ako se može napraviti efikasna reorganizacija firme. U Americi u 95 odsto firmi se može napraviti reorganizacija kako bi one posle poslovale profitabilno. U tom slučaju može biti veoma malo štete.

Ako Srbija ima takav sistem, onda stečaj može biti prava opcija za firmu i u tom slučaju treba pre odobriti novac nego pustiti firmu da propadne i prestane da proizvodi. Ali bi vlada trebalo na neki način da se obezbedi kako bi povratila uložena sredstva ili bar deo uloženih sredstava i, svakako, da njeno vlasništvo bude privremeno. Isto mislim za sve slučajeve u Americi.

Da li to znači da su građani Amerike prepoznali tu opasnost pošto podrška Baraku Obami, prema nekim istraživanjima, opada i zbog toga što namerava dodatni novac da upumpa u General Motors (GM)?

R. Filer: Amerikanci su počeli da menjaju mišljenje. To se vidi i po humorističkim emisijama koje ismevaju poteze vlade. Mišljenja o GM su podeljena, ali što se tiče bankarskog sektora, svi su protiv upumpavanju novca iz budžeta u zamenu za deo vlasništva u bankama.

Kako to da Amerikanci ne žele da se simbol američke industrije, GM, očuva?

R. Filer: Teško mi je danas da shvatim šta to znači američki simbol. GM jeste američka kompanija, ali više proizvoda prodaje u Japanu, dok se više Toyotinih automobila proda u Americi. Ako se pogleda vlasnička struktura te firme, koji procenat je u vlasništvu Amerikanaca? Pre 30 godina nije bilo takve konkurencije i GM je pravio veliki profit. Danas to nije tako. Troškovi proizvodnje u GM su veći nego u drugim firmama koje prave veće profite. Dileri GM su prošle godine prodali deseti deo onoga što su prodali dileri Toyote, iako GM ima sedam puta više dilera od Toyote. Pitate kako može da se pusti simbol da propadne? Pa, za većinu Amerikanaca to je ikona prošlosti. Oni nisu više lojalni samo brendovima GM.

Jesu li se u Americi promenile navike ljudi od početka krize, koliko su zaista uplašeni. Možete li nam iz prve ruke ispričati koliko se svakodnevni život Amerikanaca promenio?

R. Filer: Postoje značajne promene. U poslednjih deset godina Amerikanci su prestali da štede. Danas, iako su im zarade manje i sve je više radnika koji ostaju bez posla, štede pet-šest odsto plate zato što se brinu za budućnost. To je dobra strana krize.

Koje su bile najveće greške američkih vlasti, ali i evropskih tokom krize?

R. Filer: Napravili su veliku paniku. Postoji recesija, ali po svim objektivnim pokazateljima nije bila kao ona tridesetih godina prošlog veka. Postojala je, takođe, panika u medijima. Nezaposlenost u SAD će biti 9,2 odsto, a na primer tokom Velike depresije bila je 30 odsto. Ako su političari išta radili, preterano su paničili. Smanjivanje kamatnih stopa je dobro, ali su one možda i preterano smanjene. Mere za stimulisanje potrošnje su, takođe, bile dobre, ali se i tu možda preteralo.

U Americi su stvari krenule nabolje krajem maja, što pokazuje da su mere bile dobre, ali dugoročno bi mogle da nas koštaju. Centralne banke su od raznih institucija poput MMF-a prikupile veliki kapital da bi stimulisale ekonomski rast. Znači da im je bilansno stanje mnogo veće nego što bi im inače bilo. Zbog toga postoji opasnost da dođe do inflacije. To centralne banke neće dozvoliti, a da se to ne bi dogodilo, oporavak će biti sporiji.

Šta biste savetovali onima koji žele da ulažu na berzu. Da li se i kada treba vratiti na to tržište?

R. Filer: Učim svoje studente da ne postoji način da se predvidi kretanje na berzi. Treba konstantno ulagati i ja ulažem više kad su cene povoljnije, manje kad su akcije skuplje. Svakog meseca ulažem određenu količinu novca i mislim da je to dobra strategija.

I u koje akcije vi ulažete?

R. Filer: Ulažem u investicione fondove. Nemoguće je da se zaradi više od onoga što se prosečno zarađuje na berzi. Neki zarade, ali to je čista sreća. Pričamo o prosečnim građanima. I ulaže se novac na koji se ne računa u narednih pet godina.

Šta biste preporučili srpskim vlastima, koje još mere da preduzmu kako bi što pre Srbija prevazišla krizu?

R. Filer: Postoji veoma malo toga što srpska vlada zaista može da uradi kako bi što pre Srbija izašla iz krize. Da sam u SAD, rekao bih da vlada treba da stimuliše ekonomiju ulažući u infrastrukturu. Ako ništa drugo, ovo je veoma dobra prilika za Srbiju da vežba ono što rade u Evropskoj uniji. Tako da bih posavetovao da akcije budu najbliže onome što čine u Evropskoj uniji i da postoji kooperacija sa EU. Siguran sam da Narodna banka Srbije sarađuje sa Evropskom centralnom bankom i da one mogu da učine nešto i zajednički. Kooperacija sa EU je od ogromne važnosti. Zaista ne vidim kako bi Srbija mogla da preživi ukoliko ne postane član Evropske unije što pre, tako da bi trebalo da radi ono što bi radila i kao članica te zajednice.

Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
Potpredsednik SAD Džo Bajden stigao je danas u nenajavljenu posetu Bagdadu, dva dana nakon povlačenja američkih vojnika iz iračkih gradova, rekli su američki i irački zvaničnici.

Bajden je došao u Irak neposredno nakon što mu je predsednik Barak Obama poverio novi zadarak da nadgleda napore za političko pomirenje između različitih zajednica u toj zemlji.

"Ova poseta je u veoma važnom trenutku nakon povlačenja američkih snaga", izjavio je šef iračke diplomatije Hošer Zebari, nakon dočeka Bajdena na aerodromu u Iraku.

Kako je najavljeno, Bajden će se sastati sa premijerom Nurijem al Malikijem i drugim visokim iračkim zvaničnicima i posetiće američke vojnike.

Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
SAD počele akciju protiv talibana
Obamina prva ofanziva

Autor: CDC/JS | Foto:AFP | 03.07.2009. - 08:25

Američka vojska krenula je juče u veliku ofanzivu protiv talibana u pokrajini Helmand na jugu Avganistana. To je prva masovna operacija od kako je američki predsednik Barak Obama stupio na dužnost i dozvolio razmeštanje dodatnih 17.000 američkih vojnika u Avganistanu.


Vojni zvaničnici kažu da u akciji učestvuje oko 4.000 američkih marinaca i 650 avganistanskih vojnika uz podršku avijacije NATO. Brigadni general Lari Nikolson je izjavio da se ta operacija razlikuje od prethodnih po brzini i „masovnosti snaga“ koje u njoj učestvuju.
Kari Jusuf Ahmadi, predstavnik talibana, istakao je da će oni pružiti otpor na razne načine i da SAD neće odneti trajnu pobedu. On je dodao da se „veliki broj“ talibana nalazi u toj oblasti.
Operacija „Handžar“ počela je juče ulaskom jedinica u dolinu reke Helmand u ranim jutarnjim satima. Helikopteri i teški oklopni transporteri su činili prethodnicu, dok im je avijacija NATO obezbeđivala podršku. Američki vojni zapovednici kažu da su sigurni da će tokom leta postići značajan napredak, mada je, kako javljaju dopisnici, malo verovatno da će odneti odlučujuću pobedu.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
Afrički lideri se dogovorili za veće jedinstvo kontinenta
Autor: Beta-AP | 03.07.2009. - 09:53

Na maratonskim pregovorima koji su završeni rano jutros afrički lideri su se dogovorili da transformišu Afričku Uniju i da značajno prošire njena ovlašćenja, što je bio projekat koji je gurala Libija kao domaćin skupa.

Izvršno telo Afričke unije će biti pretvoreno u Afričku upravu, navodi se u nacrtu dokumenta koji je usvojen u četiri sata ujutru po lokalnom vremenu posle 15 sati neprekidnih pregovora.
Šefovi država Afričke unije (AU), koji su se okupili na 13. samitu u libijskiom gradu Sirtu, dogovorili su se da pojednostave strukturu AU i da prošire ovlašćenja Uprave po pitanjima odbrane, diplomatije i međunarodne trgovine.
Ovaj dokument, u koji je agencija Ašošiejted pres imala uvid, smatra se kao prekretnica na putu ka stvaranju svojevrsne savezne vlade koja bi vodila Ujedinjene Afričke Države kada jednom budu formirane, što je veliki projekat libijskog lidera Muamara Gadafija.
"Finalni tekst izražava stav svih", rekao je ministar spoljnih poslova Benina Žan Mari Ehuzu, jedini koji se obratio medijima dok su drugi premoreni zvaničnici izlazili iz konferencijske sale.
Ehuzu je priznao da je finalna deklaracija "izazvala dosta diskusije" ali je rekao da veruje da su afričke države konačno uspele da nađu zajednički teren.
Prema nacrtu Uprava treba da "koordinira i sprovodi zajedničku odbrambenu politiku", kao i "zajednički stav zemalja članica AU tokom međunarodnih pregovora".
"Verujem da su (afričke ) zemlje spremne da se odreknu delića svog suvereniteta u korist Uprave", rekao je Ehuzu.
Međutim opis nove uloge Uprave ostao je dosta nejasan. Ehuzu je potvrdio da promene treba prvo da se unesu u Ustav Afričke unije i da budu ratifikovane u skupštinama 53 zemalja članica AU. Takođe je ostavljeno za kasnije da se odredi kako će se Uprava finansirati.
Većina afričkih lidera su bili za to da se ostvari veće jedinstvo među zemljama kontinenta, ali su se neke od bogatijih zemalja kao što je Nigerija i Južna Afrika izgleda suprotstavljali tom potezu.
Afričke diplomate kažu da postoji zabrinutost da bi nova strukutra mogla da postane preterano dominanta, pogotovo ako je na njenom čelu neko kao što je Gadafi, koji ima dugu istoriju intervenisanja širom Afrike.
Ehuzu je još potvrdio da su afrički ministri spoljnih poslova usvojili nacrt odluke protiv Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, ali da šefovi država još nisu o tome raspravljali i da nacrt još nije konačan.
Diplomate prenose da je već izmenjen originala tekst tako da se ne odnosi na opšte protivljenje izručivanju afričkih zvaničnika tom sudu već samo na slučaj sudanskog predsednika Omara al-Bašira, protiv koga je MKS izdao nalog za hapšenje zbog ratnih zločina počinjenih u Darfuru, u zapadnom Sudanu.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
Najveća stopa nezaposlenosti u SAD za 26 godina
Autor: Beta-AP | Foto:AFP | 03.07.2009. - 07:26

Američki poslodavci u junu su otpustili 467.000 ljudi i stopa nezaposlenosti se popela na maksimum za 26 godina od 9,5 odsto, saopštilo je danas američko ministarstvo rada.

Visoka stopa nezaposlenosti ukazuje da će oporavak američke ekonomije biti "trnovit".
U izveštaju ministasrtva navodi se da, iako se vide neki znaci popuštanja recesije, kompanije neće hteti da podižu troškove i teško će se odlučivati za zapošljavanje radnika dok se ne uvere da je ekonomija na "čvrstim nogama".
U maju je stopa nezaposlnosti bila 9,4 odsto a brojni ekonomisti predviđaju dalji rast u tekućoj godini, na 10 procenata.
Bez posla je u junu u SAD bilo 14,7 miliona ljudi.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
Italija: Usvojen kontroverzni zakon o imigraciji
Autor: Beta | 02.07.2009. - 19:27

Italijanski parlament odobrio je danas zakon o ilegalnoj imigraciji, prema kome se, pored ostalih mera, uvode i nenaoružane gradske patrole koje će pomagati u poboljšanju bezbednosti na italijanskim ulicama.

Prema tom zakonu, ljudi koji budu pružili utočište ilegalnim imigrantima mogli bi da se suoče sa zatvorskom kaznom do tri godine, a samim imigrantima biće produžen period koji mogu provesti u pritvoru ukoliko budu uhvaćeni i iznosiće od dva do šest meseci. Novi zakon predviđa i novčanu kažnu od 5.000 do 10.000 evra za svaki nedozvoljeni ulazak ili boravak u Italiji.

Ta mera naišla je na kritike levičarskih i umerenih političara, kao i grupa za zaštitu ljudskih prava. Organizacija Amnesti internešenal saopštila je da će ta mera "negativno uticati na ugrožene kategorije u zemlji", kao i da će "teško ugroziti prava migranata".
Konzervativna vlada premijera Silvija Berluskonija je istakla da će novi zakon poboljšati bezbednost na ulicama. Mnogi Italijani povezuju kriminal sa ilegalnom imigracijom, a vlada je zauzela oštar stav i protiv jednog i protiv druge.

Kritičari navedenog zakona pribojavaju se da bi moglo da dođe do zloupotreba, a kao primer navode nedavno osnivanje desničarske patrole koja je sebe nazvala Italijanska nacionalna garda. Na njihovim uniformama se nalaze fašistički i nacistički simboli. Pošto je ta grupa objavila da će uskoro početi da patrolira ulicama, ministar unutrašnjih poslova Roberto Maroni je obećao da će bilo kojoj desničarskoj patroli, koja bi mogla da bude povezana sa čuvarima iz fašističko-nacističke ere, biti zabranjeno da patrolira ulicama.
Maroni je danas naveo da će sledeće nedelje početi sastanak sa lokalnim zvaničnicima, na kome će biti utvrđeni detalji i ovlašćenja gradskih patrola.

Oko 36.000 migranata iz Afrike i Azije stiglo je prošle godine malim brodovima u Italiju. Italijanska obala, čiji najveći deo ne obezbeđuje obalska straža, primamljiva je za mnogobrojne krijumčare ljudima, uglavnom iz Libije.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 3.0.10
mob
Apple 15
gost komentator
Ozakonjeni lobisti

Autor: Ana Stojiljkovi | 04.07.2009. - 05:00

Da bi sprečilo da različiti interesi utiču na proces raspodele pomoći američkoj privredi, Obama je prvo zabranio verbalnu komunikaciju sa lobistima, a onda i sa svima koji imaju interes za tu raspodelu. Tako je izbrisao nepravednu razliku u položaju, pravima i obavezama između onih koji se zovu lobistima i registruju se organima vlasti i onih koji to ne rade i ne podležu nikakvim pravilima, a ipak se de facto bave lobiranjem.

U SAD je lobiranje uređeno sa dva zakona, jednim koji se odnosi na lobiste i drugim koji se odnosi na one koji zastupaju strane interese u SAD. Osnovna ideja oba zakona je da lobisti obaveste vladu i javnost ko su i koga zastupaju. Nijedan zakon ne reguliše način na koji lobiraju konsultanti, advokati, PR i marketing menadžeri, diplomate ili direktori firmi koji u praksi podjednako kao i lobisti pokušavaju da utiču na odluke vlade. A zapravo u samom tom procesu nagovaranja i ubeđivanja nema nikakve razlike, bez obzira na to da li se sa predstavnikom vlasti sastao neki direktor marketinga ili profesionalni lobista.
U Srbiji se takvo de facto lobiranje odvija odavno. Bilo da govorimo o NVO, udruženjima građana ili direktorima korporativnih poslova, regulatornim odeljenima i odeljenima u okviru marketinga, potpredsednicima korporacija ili kako se već nazivaju ljudi u Srbiji koji se bave lobiranjem. S druge strane, zakona o lobiranju još nema, ali je njegovo donošenje uvršteno u strategiju borbe protiv korupcije. Predlog zakona o lobiranju koji je napravilo Društvo lobista još nije dostupan široj javnosti. To je pomalo nerazumljivo ako imamo u vidu da je osnovna ideja regulacije lobiranja, a ujedno i jedini način da lobiranje bude legitiman proces, upravo bolji uvid javnosti u proces donošenja odluka. Ali i pre rasprave i donošenja zakona, ostaje pitanje šta sa osnovnim problemom. Šta sa onima koji se ne zovu lobisti? Kako da pričamo o dometima zakona o lobiranju u društvu u kome ni opštije antikoruptivne mere još nisu dale rezultate?

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 721 722 724 725 ... 729
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 24. Sep 2025, 09:27:14
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.063 sec za 14 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.