Ekstremisti planiraju da osvoje Bagdad,popodne sednica SB UN

Islamska država, pokret koji je
proglasio kalifat, donedavno je bila
ogranak al-Qa’ide, no nakon što je
se Bin Laden odrekao jer je bila
preekstremna, IS je počeo skupljati
saveznike za konačni sukob Nakon što je teroristička organizacija
Islamska država (IS) proglasila kalifat i
uputila poziv svim muslimanima na
svijetu da kao vođu prihvate Abu Bakra al-Bagdadija, po novom kalifa Ibrahima, stručnjaci diljem svijeta
složili su se da bi to moglo prouzročiti
sukob među islamskim militantima. I nisu dugo trebali čekati da se pokaže
kako su njihove procjene bile točne.
Još i prije IS-ova proglasa javila se al-
Qa’ida, najpoznatija i najutjecajnija
teroristička organizacija, te se javno
odrekla IS-a. Prema dokumentima koji su navodno
pronađeni u kući u kojoj se krio
ubijeni vođa al-Qa’ide, i sam Osama bin
Laden smatrao je novu militantnu
skupinu iz Iraka prebrutalnom čak i za
svoje “standarde”. Bin Laden je 2011. navodno napisao da bi se al-Qa’ida,
kako ne bi izgubila podršku pristaša,
trebala javno odreći IS-a.
Bin Ladenovo mišljenje dijeli njegov
nasljednik Ajman Zavahiri, Egipćanin koji trenutačno vodi al-Qa’idu. Zavahiri
je, naime, putem videosnimke
islamističkim borcima u Siriji poručio
da se odreknu al-Bagdadija. Ono što
traži IS, al-Qa’ida ima: globalnu
vjerodostojnost, poštovanje, ugled, podršku i lojalnost svjetskih
džihadističkih organizacija.
Donedavno, moglo bi se reći,
džihadistički je svijet bio podijeljen na
al-Qa’idu i njene deklarirane
podružnice te čitav niz skupina, ćelija i organizacija, manje ili više povezanih,
koje su diljem svijeta radile na
džihadističkim ciljevima bez puno
koordinacije. Te su skupine dijelile
sličnu ideologiju, a ponekad su se
koristile i novcem i drugim resursima koje je u rukama držao Bin Laden, no godinama su djelovale autonomno.
Iako je zbog uspješnih terorističkih
napada na Ameriku Bin Laden imao velik utjecaj na sve te skupine, nikad
nije izrijekom tražio da bude globalni
teroristički vođa. No, on je to
nedvojbeno bio zbog ugleda i
poštovanja koje je njegovo vodstvo
imalo među simpatizerima. Pod njim je al-Qa’ida prisegnula na vjernost muli
Omaru, zapovjedniku i duhovnom
vođi talibana, koji je na čelu
Afganistana bio od 1996. do američke
invazije 2001. godine otkad je u
bijegu. Zavahiri se IS-a odrekao još u proljeće 2014. zbog, kako je naveo,
odbijanja njegovih naredbi. Dotad se
IS vodio kao jedna od podružnica al-
Qa’ide, poput al-Qa’ide na Arapskom
poluotoku, al-Qa’ide u Magrebu,
somalskog al-Šababa i Fronta al-Nusra u Siriji.
Upravo je al-Nusra trenutačno najljući
neprijatelj IS-a u Siriji i dobar primjer
internih svađa ekstremista. Taj je
raskol nastao mnogo prije naglog
širenja IS-a u Iraku. Još u travnju
2013. godine al-Bagdadi je objavio snimku na kojoj navodi da je Front al-
Nusra u Siriji podružnica al-Qa’ide.
Potom navodi kako se sirijski IS (tada
još ISIL) i Front al-Nusra spajaju u
jednu organizaciju. Njihovi su se borci,
rame uz rame s drugim manjim skupinama, odavno infiltrirali u Siriju
gdje su se došli boriti protiv
dugogodišnjeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada.
Dan nakon Bagdadijeve snimke vođa
al-Nusre, Abu Mohamed al-Joulani, poručio je da je odan al-Qa’idi te je
demantirao udruživanje. Navodno je
tada al-Bagdadi osobno posjetio
sirijski grad Alep kako bi vrbovao al-
Nusrine borce da se priključe IS-u.
Zavahiri je, pak, objavio snimku na kojoj iznosi odluku da se dvije
skupine ne bi trebale udružiti. Al-
Bagdadi je odgovorio snimkom na
kojoj kaže da će do udruživanja ipak
doći, bez obzira na neslaganje šefa al-
Qa’ide. Mnogi borci izabrali su ipak al- Bagdadijevu stranu i napustili al-Nusru
koja je otad najžešći protivnik IS-a.
IS se otada bori i protiv redovne
sirijske vojske i protiv drugih islamista
i, kako se pokazuje, pobjeđuje u ratu.
Donedavno gotovo anonimna
skupina sad je druga najveća
islamistička snaga u svijetu, a prema mišljenju mnogih, ona je i
dominantnija. No, bitka među
ekstremistima nije ni blizu završetka.
Časopis Foreign Policy napravio je
pregled trenutačne situacije u ratu
između samih džihadista. Kako piše FP, od početka ove godine
mali, ali značajni broj frakcija al-
Qa’idinih podružnica dao je podršku i
objavio vjernost Islamskoj državi,
uključujući manje skupine unutar al-
Qa’ide Magreba i središnje al-Qa’ide u afganistansko-pakistanskoj regiji.
Iako te skupine navodno uživaju
ugled u svojim organizacijama, nisu
jako poznate. No, unutar al-Qa’ide na
Arapskom poluotoku vrlo
prominentni vjerski vođa Mamoun Hatem otvoreno je dao podršku IS-u i nastavio s tim i nakon proglašenja
kalifata. Mnogi ugledni članovi te al-
Qa’idine podružnice, koja je možda i
najsnažniji dio mreže, također su
javno na društvenim mrežama
podržali IS.
No, vrlo je malo vjerskih i političkih
islamskih vođa podržalo kalifat. Jedina
je iznimka Abu Bakar Bašir, indonezijski vjerski vođa i duhovni
vođa bivše terorističke organizacije
Džema Islamija koja je dugo njegovala
bliske veze s originalnom al-Qa’idom.
Bašir je navodno objavio vjernost
Bagdadiju iz zatvorske ćelije u Indoneziji, što je podijelilo vođe te
skupine. Novo vodstvo odbilo je
podržati IS i zbog toga su se od
središnjice odvojili Baširovi sinovi s
istomišljenicima. Ostale islamističke
skupine u Indoneziji podržavaju IS ili barem o tome vijećaju. Bašir je, stoji u
analizi Foreign Policyja, najuglednija
ličnost koju je IS pridobio. Novi saveznici Jugoistočna Azija, poglavito
Indonezija, najsnažniji je centar
podrške IS-u gdje su vodstvo prihvatili
i visokorangirani pripadnici Abu Sajifa,
organizacije nekad povezane s al-
Qa’idom, koja je prije bila mnogo aktivnija u regiji. No, nisu jedini. Postoje glasine da bi se
i afganistanska militantna skupina
Hezb-e-Islami mogla priključiti IS-u. -
Čekamo da vidimo ispunjavaju li oni
kriterije za islamski kalifat - izjavio je
zapovjednik te skupine za BBC. Nekoliko skupina naginje IS-u, iako
nisu javno proklamirale savezništvo.
Egipatska skupina Ansar Bajt al-
Makdis navodno ima jake veze s IS-
om, a nedavno je pokazala da se i
ugledala u tu skupinu objavivši snimku odrubljivanja glave navodnim
Mossadovim špijunima. Vjeruje se da
IS uživa podršku i među militantima u
Gazi. Boko Haram, objavio je snimku u
kojoj proglašava kalifat. No, iz vrlo
nezgrapne izjave vođe Abubakra Šekaua nije jasno stavlja li on “dio
Nigerije” pod upravu kalifata
proglašenog u Iraku ili sam
proglašava zaseban kalifat kojemu će
on biti na čelu. Odane IS-u navodno su
i neke skupine u Tunisu i Libiji.
No, najveću podršku, piše FP, imaju
među radikalnim muslimanima na
engleskom govornom području. Dvije
vrlo značajne skupine već su se
povezale s IS-om, a to su Authentic
Tauheed na čelu s Jamajčaninom Abdulahom Faisalom i skupina ranije poznata kao al-Muhajiroun na čelu s
britanskim vjerskim vođom Anjemom Choudaryjem. Al-Muhajiroun je radikalna skupina iz Britanije koja je
glavni kanal za regrutaciju stranih
boraca koji odlaze u Siriju i Irak. Usprkos svim tim uspjesima, IS i dalje
ne može slomiti otpor al-Qa’ide te
najvažnijih vjerskih vođa.
IS-u jedna činjenica ne ide u korist, a
to je da su džihadistički financijeri,
neovisno o podršci al-Qa’idi, protiv IS-
a. Malo tko odobrava nedavno IS-ovo
dekapitiranje stotina sunitskih
plemenskih vođa u Siriji. Malo je vjerskih vođa, a kamoli vjernika koji
smatraju da proglašeni kalifat ima
vjersko utemeljenje. No, još je jedna neodigrana karta u
velikoj bitki islamista. Zavahiri se još
nije oglasio nakon srpanjske objave o
uspostavi kalifata. To daje naslutiti da
je središnjica al-Qa’ide oslabljena
nakon jakih udaraca koje im je zadalo IS-ovo napredovanje na terenu. Za
razliku od njega, al-Bagdadi je stalno
prisutan. I beskrupulozno gazi prema
svom cilju. Postoji još jedno pitanje koje postavlja:
što će se dogoditi s al-Qa’idom ako
Zavahiri umre. Prirodu organizacije
koju je osnovao Osama bin Laden
odredit će čovjek koji ga naslijedi.

Jutarnji