Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 27. Apr 2024, 03:04:24
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 2 4 5 6
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Ekonomska obnova Srbije  (Pročitano 14357 puta)
Udaljen sa foruma
Poznata licnost

Bog je kockar, Dokaz: kvantna mehanika

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4335
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.8
mob
Nokia 

Citat
Kako obnoviti postradalu ekonomiju Srbije?

kupovati samo i jedino domace proizvode kada god je moguce!
izbegavati milke, nestle i sl, kupovati domace sveske, domacu hranu uopste! to je najbolji nacin i jedini nacin u kome mi zaista mozemo da ucestvujemo!!!
nema ista od ovog pricanja po forumima:treba pohapsiti, iskoreniti. naravno da treba, ali mi tu nista ne mozemo sem da izadjemo jednom-dva put u 4 godina na izbore ili po neki miting.. zaista, jedino kako stvarno mozemo da pomognmo drzavi je da kupujemo domace, da ispitujemo domace proizvode...kupio sam pre neki dan nku cokoladu koju proizvodi takovo...sranje je zivo a i kosta 35 din. ali imamo mi nase najlepse zelje, simku, banat, next........nikad u zivotu ne bih kupio mars umesto sweet-a i kidi-ja zajedno. a to je to, cena jednog marsa je kao cena sweeta(nabolja cokoladica)+ cena kidija. mislite o tome. znam da ima tema o tome, ali ipak...
kad budemo to shvatili, bicemo kao hrvati, a do tada....idu oni daleko ispred nas...u svakom pogledu. Smile
ja sve sto kupim, pogledam gde je proizvedeno.. time se tesim da pomazem drzavi. a ova urlanja radikala i slicnih...to nikome ne pomaze.
ucinite ono sto srbiji sigurno pomaze.
IP sačuvana
social share
U Srbiji 60 odsto ljudi voli Cecu Ražnatović, a više od 40 odsto ne znaju čime se bave ili ko su uopšte "Partibrejkersi". Više od trećine ne zna da navede ime omiljenog pisca, a dve trećine ne zna nijednog jedinog slikara. Čak 13,5 odsto ljudi nema nijednu knjigu u kući, dok još četvrtina ispitanih poseduje svega do 25 knjiga.
ponosni neprijatelji zapada:
Severna Koreja
Kina
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4858
Zastava negde u srpskim brdima
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
BlackBerry bold
autore postova ispod ovog zaista ne kapiram! ovo je ekonomska tema, a ne politicka! vasim postovima nije mesto ovde!
Citat
Citirani autor: Annubis na Juce u 02:19:21
@twice je u pravu!!!
Treba prvo pozatvarati sve one koji su surovali sa Milosevicevim rezimom,podstrekavali mrznju,izazivali ratove,krali gde su stigli...
Kada ocistimo nase drustvo od takvih parazita,ekonomija ima sama da nam procveta!!
Hleb od cistog brasna je mnogo bolje nego da je u njemu i kukolj a da ne pricamo za nesto jos gore!!!

nisam primetio da sam negde spominjao mrzhnju i ratove 
inache kad sam napisao lopove mislio sam na sve lopove a ne samo na Slobine lopove. 

koliko ovo ima veze sa obnovom ekonomije?! da vam pomognem to je u ingerenciji mupa a ne mif, mp, meoi i guvernerom centralne banke! ekonomija se ne moze razvojati sve dok je vode ljudi koji se politikom a ne onim cime treba da se bave!


Citat
kupovati samo i jedino domace proizvode kada god je moguce!

ovo je pogresna postavka resenja problema! takvoj logici nema mesta u trzisnoj ekonomiji! pa i da se slozim da postoje neki proizvodi daleko bolji od uvoznih, ali nemoguce je naterati ljude da to urade a da ne zadjes u nesto sto jedna demokratska drzava ne sme da uradi!
problem je kompleksniji! i on se nece resiti ukoliko se ne naprave uslovi u kojoj privrednici mogu da proizvedu trzisno konkurentan proizvod! ti dobri uslovi su pozitivni makroekonomski uslovi koja su susta suprotnost od populizma i spekulativnih poslova koje je doneo min. dinkic i guv. jelasic!
sta su gospoda uradila da se start up privredi daju povoljni krediti, da se smanje doprinosi na plate, da se poveca izvoz idustrijskih proizvoda i smanji spoljno trgov. deficit, da se ozivi trziste hartija od vrednosti, da se profesinalizuje uprava javnih prihoda, da se birokratija modernizuje,da se pravna regulativa u dozvoljenoj meri prilagodi domacoj privredi a ne uvoznoj, urade projekti vezani sa vecu proizvodnju elektricne energije i ostalih energenata i td.
kad to neko bude uradio nasoj privredi preostaje samo da angazuje obrazovan i kvalitetan menadzment i proizvodice takve proizvode koji ce i po ceni i po kvalitetu biti konkurentniji od vecine uvoznih! a tad nece biti potrebe za "ekonomskim patriotizmom", koji je uzgred receno neki neoficijalni nacin da zive ideje socijalisticke ekonomije, vec ce potrosaci kupovati domace proiz. samo zato sto su najbolji!
IP sačuvana
social share
red zivot
nered smrt
nametnuti red, nered
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4858
Zastava negde u srpskim brdima
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
BlackBerry bold
Cefta pod znakom pitanja
4. decembar 2006. | 19:27 | Izvor: Beta
Beograd -- Trgovinski sporazum Cefta je u opasnosti da bude znatno oslabljen zbog problema oko međusobnih carina.


Cilj Cefte treba da bude da se podstakne privreda i privuku ulaganja na Balkan, ali je sporazum u opasnosti, kako ocenjuje agencija Rojters, ako Bosna i Srbija u naredne dve nedelje od svojih suseda ne dobiju ustupke koje se tiču carina na duvan i hranu.

Zvaničnici Srbije i Bosne, navodi danas Rojters, kažu da, u nedostatku bolje zaštite domaćih industrija, oklevaju da potpišu Sporazum o centralnoevropskoj slobodnoj trgovini Cefta, koji se smatra poljem za uvežbavanje zemalja koje teže da uđu u Evropsku uniju.

Srbija, najveća država na prostoru koji bi bio tržište od 29 miliona ljudi, zabrinuta je za svoj duvanski sektor, koji je privukao ulog od preko jedne milijarde dolara od kompanija kao što su Filip Moris i Britiš Amerikan Tobako.

Trenutno Srbija ima relatavno nisku carinu od 15 odsto na uvoz cigareta, ali svoje proizvođače štiti visokim akcizama.

Vlatko Sekulović, iz srpskog pregovaračkog tima, kaže da nije pošteno tražiti od Beograda da smanji carine bez ustupaka drugih strana.

On kaže da Hrvatska treba da smanji svoj carinski namet od 38 proceneta koji štiti njenu fabriku cigareta u Rovinju, koja tamo praktično drži monopol. Zagreb je do sada odbijao taj zahtev.

"Da bi smo se mi otvorili, druge zemlje moraju takođe da se otvore," rekao je Sekulović Rojtersu. "Cilj mora da bude stvaranje usklađenih i jasnih pravila za industriju duvana u celom regionu, od Hrvatske do Moldavije."

Rumunija i Bugarska će napustiti Ceftu u januaru kada uđu u EU, što ostavlja Hrvatsku i Makedoniju kao jedine potpisnike.

Novodošli u sporazum - Albanija, Bosna, Srbija, Crna Gora, Moldavija i Kosovo - imaju rok da do ceremonije potpisivanja 19. decembra sklope sporazum, koji posle toga treba da ratifikuju njihove vlade.

Bosanski pregovarač, Duljko Hasić, kaže da će Bosna imati više štete ako se pridruži Cefti nego ako se odluči da ostane izvan, jer će njeni poljoprivrednici biti teško pogođeni nepoštenom konkurencijom unutar bloka.

Hasić kaže da Srbija i Hrvatska obilno dotiraju svoje sektore hrane, dižu necarinske zapreke i čak blokiraju bosanski izvoz u tranzitu ka Sloveniji i Makedoniji.

Potpis Sarajeva je sada uslovljen pristankom suseda da dozvole Bosni da zadrži carine na neke proizvode, kao što su meso i mlečni proizvodi, u neredne dve godine - što je zahtev koji je dosad odbijan.

"Bila bi sramota ako ne postignemo sporazum," kaže Hasić. "Ali, ako Hrvatska odbije da popusti, mi ćemo verovatno ostati izvan."

Sporazum Cefta, od 370 stranica, koji će zameniti 31 bilaterlani ugovor, zamišljen je da proširi ekonomsko delovanje i privuče ulagače koji bi inače izbegli mala tržišta poznata po birokratiji, slaboj infrastrukturi i lošoj robi.

Bez obzira na sporna pitanja, sam dijalog među zemljama koje su bile u ratu pre jedne decenije viđen je kao korak napred. Kada bude potpisan, proširena Cefta bi važila dok sve zemlje ne uđu u EU. Hrvatska se nada učlanjenju 2010. godine, dok je malo verovatno da će drugima to poći za rukom pre 2012. godine.
IP sačuvana
social share
red zivot
nered smrt
nametnuti red, nered
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4858
Zastava negde u srpskim brdima
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
BlackBerry bold
Dolazak Sitibanke i Dojče banke
12:33 | Izvor: Beta
Beograd -- Američka Sitibanka (Citibank) i nemačka Dojče banka (Deutsche bank) verovatno će dobiti saglasnost za ulazak na srpsko tržiste.

Guverner NBS Radovan Jelašić


"NBS ponovo će, posle višegodišnjeg moratorijuma, početi da odobrava 'grinfild' licence za otvaranje stranih banaka u Srbiji. Takve dozvole će se davati samo u izuzetnim slučajevima i isključivo najboljim stranim bankama", rekao je guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić za prvi broj mesečnika "Bankar”.

Izdavač tog mesečnog ekonomskog časopisa je beogradska Ekonomist medija grupa, koja izdaje i nedeljnik Ekonomist magazin.

Prema rečima Jelašića, država je imala dovoljno vremena da za tri godine proda svoje udele u bankama i ona je uradila šta je planirala.

"Država je već uradila šta je htela sa svojim akcijama u bankama, a Evropska unija, Međunarodni monetari fond i Svetska trgovinska organizacija nam sugerišu da još jednom razmotrimo pitanje grinfild licenci i to ćemo vrlo skoro i uraditi", rekao je on.

Ostale poslovne banke koje nisu privatizovane, kako je istakao, neko će kupiti ako nešto vrede, jer je to lakše nego osvajati tržište od početka.

Na pitanje do koje su tačke na skali od jedan do 10 stigle reforme u bankarskom sektoru, Jelašić je ocenio da je bankarski sektor negde između osam i devet, a osiguranje oko sedam, ističući da tu ima još mnogo da se radi.

"Teme kojima se danas bavimo u bankarskom sektoru, neće doći na dnevni red u privredi ni za 10 godina. Nije mi jasno šta političare zaustavlja da reforme sprovedu i u drugim sektorima", rekao je guverner NBS.

Navodeći da je iskustvo pokazalo da banke idu na berzu uglavnom samo onda ako znaju i ko je kupac i po kojoj ceni, on je rekao da je ubeđen da su cene akcija pojedinih banaka znatno iznad onoga što NBS vidi sa stanovišta kontrole.

"Kupci tih akcija i danas računaju da će te banke uspeti negde da se udome zato što misle da više neće biti grinfild licenci. No, zadatak NBS nije da cementira pozicije i da postojećim akcionarima omogući ekstraprofit", istakao je Jelašić.
IP sačuvana
social share
red zivot
nered smrt
nametnuti red, nered
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4858
Zastava negde u srpskim brdima
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
BlackBerry bold
Гувернер НБС о ефектима монетарне политике
Цене почеле да падају
Динар стабилнији него икад, девизне резерве на рекордном нивоу, инфлација ће бити нижа од планиране од 9,3 одсто

Радован Јелашић
(Фотодокументација „Политике”)



Цене су почеле да падају чему је „кумовао” пад девизног курса. Инфлација ће на крају ове године, сада је извесно, бити  нижа од планиране од 9,3 одсто. Раст цена је за првих 11 месеци износио 6,5 одсто, а инфлација на крају новембра у односу на исти месец прошле године 8,8 одсто, годишње. Како је јуче истакао гувернер Народне банке Србије Радован Јелашић, динар је стабилнији него икада, девизне резерве су на рекордном нивоу, а први пут у последњој деценији извоз је достигао више од 50 одсто увоза у Србији.
Јелашић је на јучерашњој конференцији за новинаре рекао да ће са смањењем инфлације и НБС смањивати референтну стопу што би требало да доведе до даљег пада и каматних стопа банака.

НБС ће, како је најавио, наставити са рестриктивном монетарном политиком, која ће се усклађивати са макроекономским кретањима, али неће унапред најављивати распон курса који ће бранити интервенцијом на девизном тржишту.

Садашња стабилност може се одржати на средњи и дужи рок, али она има своју цену. Зато је потребно у следећих три до пет година, како је нагласио гувернер, наставити рестриктивну фискалну политику, односно да у буџету буде значајнији суфицит. Уз то, како је подсетио, неопходно је и да се убрзају структурне реформе великих јавних предузећа, да се заврши приватизација већ издвојених неосновних делатности у тим предузећима, као и да се стимулишу приватне стране инвестиције наспрам јавних капиталних и јача поверење у домаћу валуту.

Губици банкарског сектора нису последица, био је изричит Јелашић, рестриктивне монетарне политике. Он је додао да су укупни пословни резултати банака у октобру позитивни, ако се изузме Поштанска штедионица. Раст банкарског сектора је и даље најдинамичнији у Србији, годишња стопа раста је 30 одсто, а удео банака у бруто друштвеном производу је, како је навео, 47,8 одсто. То је више неге у Румунији, а мање него у Бугарској.

Од 39 банака, колико их је било крајем прошле године, на крају ове године у Србији ће пословати 31 банка, а разлог томе је припајање већ купљених. Напомињући да би НБС дала лиценцу, односно одобрила гринфилд инвестицију, само некој од великих иностраних банака, Јелашић је рекао да до сада то није затражила ниједна, па ни Сити и Дојче банка.

-----------------------------------------------------------

Стабилизација курса

После најнижег курса динара према евру од 78,65 у протеклих неколико дана, прекјуче и јуче курс се стабилизовао на 79,57 динара за евро. Као последица јачања динара, у неким продавницама у Београду су се појавили натписи да цене падају због пада евра, на шта НБС нема директан утицај, рекао Јелашић и поручи економским стручњацима да се не упуштају у прогнозирање курса динара.

Централна банка ће за одржавање курса до краја године потрошити између 25 и 30 милијарди динара из девизних резерви. Током последњег месеца НБС је од мењача откупила око 400 милиона евра, да не би дошло до још већег јачања динара. Он је оценио да је још рано да НБС месечно најављује распон у коме ће се кретати курс, да се не би шпекулисало. „Ни ја не знам каква ће данас бити понуда и тражња и курс ће се формирати на основу тога”, рекао је Јелашић.

Б. Думић
[објављено: 09.12.2006.]
IP sačuvana
social share
red zivot
nered smrt
nametnuti red, nered
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Trajanje Hijerarhija Živina

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 5665
Zastava Автономное территориальное образование Гагаузия
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.7
Srbija treba da primeni slovacki model:

Postali su tigar istocnoevropske ekonomije u vrlo kratkom vremenskom roku posle turobnih devedesetih kada ih je vodio nacionalista demagog Vladimir Mecijar koji je umesto otvaranja, zagovarao izolacionizam i saradnju sa Rusijom, Belorusijom i nesvrstanima (slovacka verzija Seselja).

Sta je Slovacka uradila posle Mecijara kao bi postala ekonomski tigar:

- Uclanila se u NATO (2004. godine)
- Promenila kompletnu legislativu i prilagodila je standardima EU, uclanila se u EU (kompletirano do 2004)
- Maksimalno snizila namete i poreze za biznis
- Suzbila korupciju i skresala birokratiju/modernizovala i pojednostavila drzavnu administraciju
- Pocela da otvara besplatne skole na korejskom jeziku - kako bi stimulisala biznismene iz Koreje da sa porodicama dodju i ostanu u Slovackoj i tu ulazu u biznis i grinfild investicije


B92
8.dec 2006

KIA zvanično otvorila prvu fabriku u Evropi

U prisustvu brojnih zvanica, članovi top menadžementa KIA Motors Corporation juče su ozvaničili početak rada prve fabrike u Evropi, u mestu Žilina, u severnom delu Slovačke, (u blizini granice sa Češkom i Poljskom).

Sa montažne linije jedne od najmodernijih automobilskih fabrika u Evropi, podignute bukvalno na ledini, u početku će silaziti petovratni hečbek cee’d, predstavnik C segmenta – najprodavanije klase u Evropi.

Kia je u svoju prvu fabriku u Evropi uložila više od milijardu evra. Sada zapošljava 1.200 radnika, a do 2009. bi trebalo da ih bude ukupno 3.000. Oni bi u tri smene trebalo da proizvode oko 300.000 vozila, odnosno svako od njih po 100 vozila godišnje. Polovina sada angažovanih je od oktobra 2005. do jula 2006. bila na obuci u Koreji, što je bio jedan od uslova da se za model cee’d garantruje najviši nivo kvaliteta.

Novi automobil iz Žiline je, naime, za sada jedini na evropskom tržištu sa sedmogodišnjom garancijom (pet godina za celo vozilo i još dve za pogonsku grupu), odnosno prevaljenih 150.000 kilometara.

U narednih devet meseci u slovačkoj fabrici će se proizvoditi samo petovratna kombi limuzina sa tri benzinska i dva dizel motora (od 90 do 143 KS), sa tri nova opreme (LX, EX i TX), četiri opcije za uređenje unutrašnjosti, sedam različitih materijala za oblaganje i 12 boja.

Za avgust 2007. se najavljuje petovratni «sportizovani» vagon (karavan), a u decembru naredne godine i trovratni cee’d, čime se zaokružuje ponuda u toj familiji. Drugi model bi, po sadašnjim najavama, trebalo da bude iz SUV segmenta.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Nemam ništa, al' za Srpsku dajem sve!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 10242
Zastava Pale - Republika Srpska
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Samsung S7220
Modernizacija pruge na Koridoru 10

Prema rečima Parivodića, sredstva namenjena "Železnici Srbije" biće uložena u rekonstrukciju i modernizaciju 93 kilometara pruge na Koridoru 10 i to na deonicama Niš-Dimitrovgrad-bugarska granica, Gilje-Ćuprija-Paraćin, od Batajnice do granice sa Hrvatskom, kao i za izgradnju mosta kod Ćuprije.

Objasnivši da ugovor, potpisan sa "Železnicama Srbije", predstavlja nastavak saradnje EIB sa tim preduzećem, Djenuardi je podsetio da su te dve institucije već uspešno realizovale ugovor od 85 miliona evra.

On je dodao da je EIB od 2001. godine s Vladom Srbije potpisala ukupno 19 ugovora o zajmovima, ukupne vrednosti 890 miliona evra, koji su uloženi u obnovu raznih sektor srpskog društva.

Direktor "Železnica Srbije" Milanko Šarančić ocenio je da će, posle obnove železničke infrastrukture na Koridoru 10, saobraćaj prugama kroz Srbiju biti značajn ubrzan - putnički oko 150 minuta, a teretni oko 200 minuta.

On je dodao da su tokom ove godine srpske železnice ostvarile prihod od tranzita na Koridoru 10 - 40 miliona evra, dok će iskorišćavanjem kredita EIB "i tranzit i prihodi biti uvećani".

Državni sekretar inistarstva za kapitalne investicije Miodrag Jocić najavio je da to ministarstvo pregovara sa EIB o kreditnim sredstvima za nastavak izgradnje obilaznice oko Beograda, izgradnju beogradskog železničkog čvora, kao i za kredit vredan 200 miliona evra za pet projekta na dunavskom koridoru.

Izvor: MTS-Mondo

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

foto.jpg
(23.96 KB, 340x220)
IP sačuvana
social share


Svi kalendari drevnog naroda Maja završavaju se za dvije i po godine, kao da svijeta posle toga neće ni biti...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4858
Zastava negde u srpskim brdima
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
BlackBerry bold
Закон о инвестиционим фондовима ступио на снагу
Грађани на берзи
И мали акционари најзад добили прилику за масовно улагање у акције атрактивних фирми

Са берзе




Закон о инвестиционим фондовима, који је скупштина донела средином ове године, јуче је коначно ступио на снагу. Тиме су створени предуслови за формирање првих домаћих такозваних портфолио инвеститора. Очекује се да би се први српски инвестициони фондови могли појавити на тржишту капитала крајем ове или почетком наредне године.
На доношење овог закона чекало се готово деценију те је Србија последња земља у региону која је створила шансу за мале улагаче да инвестирају у хартије од вредности, пре свега у акције профитабилних компанија, с основним циљем да остваре капитални принос, на разлици између куповне и будуће продајне цене. Додуше, многе атрактивне компаније стекле су такозване стратешке инвеститоре који су „у посед” ушли методом преузимања или докапитализацијом. Последица је да се њихове акције ретко и у занемарљивим количинама или никако не појављују на берзи.

Неке од најатрактивнијих фирми никада се нису ни појавиле на берзи, попут Луке Београд, већ су по нетржишним ценама стекле већинског власника.

Зато је велико питање у чије ће акције и друге хартије инвестициони фондови моћи да улажу, поготово уколико држава не дозволи продају дела капитала садашњих јавних предузећа на берзи. Сада се, наиме, на берзи промећу акције свега око 200 од више од 1.000 регистрованих компанија, а сем обвезница старе девизне штедње других државних папира и нема, па се инвестициони избор на плитком и недовољно ликвидном тржишту своди малтене на ону народну: „Ево ти ништа – држ’ га добро!”

Доношење Закона о инвестиционим фондовима јесте предуслов за развој овог сегмента финансијске индустрије, премда је и даље недовољно јасна стратегија да ли ће Србија развојне циљеве реализовати посредством тржишта капитала, или ће се привредни раст финансирати „на дуг”, узимањем скупих банкарских кредита, или комбиновано. У земљама у којима преовлађује тржишна логика, берза је место за прикупљање свежег капитала за развој, што подразумева да добре фирме, с препознатљивим брендовима, снажном тржишном позицијом и извозним атрибутима, емитују нове акције за финансирање профитабилних програма и продаје их на тржишту. У том случају, купци, делећи ризик с емитентом, типују на будућу добит, а не на власништво и управљање компанијама.

Управо такви купци су инвестициони фондови, који за рачун својих акционара инвестирају у хартије које обећавају велики капитални раст.

Инвестициони фондови, као нова врста финансијских компанија у Србији, у свету постоје од 19. века, а њихова имовина у транзиционим земљама је, такође, у сталном порасту и показује знатно бржи тренд раста у односу на класичну штедњу.

Стога би разлоге за дуго оклевање да се донесе закон на основу којег би се формирали домаћи инвестициони фондови требало, највероватније, тражити у отпору снажног банкарског лобија, с једне стране, и интересима тајкуна невољних да се за акције добрих фирми боре на тржишту у снажној конкуренцији, с друге.

Док се на формирање домаћих инвестиционих фондова још чека, у Србији увелико послују страни инвестициони фондови, тако да је страним грађанима омогућено да буду власници акција елитних српских компанија и да на тај начин присвоје замашне капиталне добитке, док су домаћа физичка лица, у жестокој конкуренцији, тешко долазила до појединих атрактивних акција.

Формирањем фондова и наши грађани ће добити прилику да буду портфолио акционари не само атрактивних српских компанија већ и компанија у иностранству, јер Закон омогућује улагање петине капитала фондова преко границе.

Весна Арсенић
[објављено: 12.12.2006.]
IP sačuvana
social share
red zivot
nered smrt
nametnuti red, nered
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4858
Zastava negde u srpskim brdima
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
BlackBerry bold
Cene, ipak, izmiču kontroli
10:07 | Izvor: Danas
Beograd -- Da li je targetiranje pravi lek za obaranje inflacije?

Potrošači još ne osećaju pad inflacije


"NBS ne može da umanji svoju odgovornost za ovogodišnji rast cena, jer je sama izabrala da se ograniči samo na procene takozvane bazne inflacije, što je tek nešto iznad polovine svih cena. Ako se opredelila za sistem targetiranja inflacije, onda je morala da u fokus stavi i ukupnu inflaciju, dakle cene koje se formiraju slobodno i one na koje svojim odlukama utiče država”, ocenjuje Miroljub Labus, bivši potpredsednik Vlade Srbije.

Da je na relaciji Narodna banka Srbija - Ministarstvo finansija bilo nesuglasica, to više nije nikakva tajna, ali je činjenica takođe da su i u drugim zemljama interesi fiskalne i monetarne vlasti često u velikom raskoraku.

Monetarnim vlastima, naročito u zemljama u tranziciji, lakše je kada fiskalna politika nije preterano ekspanzivna, a s druge strane, fiskalna vlast često je sklona da popušta uzde kako bi udovoljila nekim zahtevima budžetskih korisnika.

Bubalo: Evro bi trebalo da bude 85 dinara

Ministar privrede Srbije Predrag Bubalo ocenio je da bi kurs evra trebalo da bude nešto viši od trenutnog i da se kreće oko 85 dinara. Bubalo je ocenio da će u sledećoj godini kurs dinara biti stabilan zbog daljeg priliva deviza kroz investicije, ali na nešto nižem nivou nego trenutno.

Dakle, osnovno pitanje je da li je NBS imala izbor, ili je morala da u centar svog delovanja stavi onaj deo cena koje se slobodno formiraju (a to je 55 odsto svih cena), ostavljajući vladi da snosi svoj deo odgovornosti za ukupnu inflaciju.

Iskustvo 27 zemalja koje su uvele sistem targetiranja inflacije uglavnom je pozitivno i od tog iskustva krenula je i NBS kada se opredelila za ovaj sistem čiji bi pravi efekti trebalo da dođu do izražaja u narednoj godini.

Najveći problem predstavlja neizvesnost u pogledu fiskalne politike u narednoj godini i otuda ne treba da čudi postavljena granica rasta bazne inflacije koja se kreće između četiri i osam odsto.

Efekti targetiranja

Iako sistem targetiranja nije u potpunosti primenjen, efekata ima. Bazna inflacija je u novembru sa prosečnih 0,6 odsto svedena na 0,2 odsto. Tome je na strani ponude, prema analizama eksperata, dopinela nominalna aprecijacija deviznog kursa od oko 10 odsto, zatim kretanje svetskih cena i umerena dinamika regulisanih cena.

Ekonomisti tvrde da je za Srbiju u ovoj fazi tranzicije možda bolje da ima nešto višu stopu inflacije od one koja će biti ostvarena u 2006. godini (procene su da će bazna inflacija biti oko sedam, a ukupna oko osam odsto), nego da se daljom aprecijacijom dinara smanjuje privredni rast.

S druge strane, to otvara staru priču o tome koliko pomeranje kursa realno utiče na skok cena. Prema računicama NBS ovakva aprecijacija može da obori inflaciju na dva do tri odsto na godišnjem nivou, ali kako kažu, to nije njihov cilj.

Odgovor na pitanje kolika će stopa inflacije u 2007. ali i narednih bar pet godina biti, trebalo bi da daju kreatori ekonomske politike i tog okvira bi trebalo da se drže i monetarna i fiskalna vlast.

To bi omogućilo centralnoj banci da preko kamatnih mehanizama zaustavi pad evra čak i ukoliko se nastavi trend visokog priliva kapitala iz inostranstva. Problem je i javna potrošnja koja je proteklih pet godina smanjila svoje učešće za oko pet odsto u GDP, ali je to i dalje previsoko.

IP sačuvana
social share
red zivot
nered smrt
nametnuti red, nered
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 4858
Zastava negde u srpskim brdima
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.10
mob
BlackBerry bold
splata duga MMF-u do aprila
20. decembar 2006. | Izvor:Beta


Čačak, Beograd -- Guverner NBS-a Radovan Jelašić veruje da će do početka aprila 2007. godine biti vraćen kompletan dug MMF-u.

Do sada je Narodna banka Srbije vratila MMF-u 500 miliona dolara, a do kraja decembra će biti vraćena treća četvrtina duga u iznosu od 250 miliona dolara, rekao je Jelašić na konferenciji za novinare u Čačku. Jelašić je naveo da devizne rezerve NBS iznose 12,4 milijardi dolara i da su one udvostručene od kraja decembra prošle godine.

Guverner NBS je rekao da je inflacija za prvih 11 meseci u ovoj godini iznosila 6,5 odsto i da se očekuje da će do kraja ove godine iznositi sedam odsto.

Jelašić je istakao da NBS ne utiče na kurs evra i da on zavisi od ponude i tražnje, dodajući da centralna banka u poslednja četiri meseca nije prodala nijednu devizu, ali da je bila prinuđena da kupuje devize kako ne bi došlo do još većeg jačanja dinara.

"NBS je u utorak bila prinuđena da kupi 35 miliona evra da bi se zaustavila apresijacija dinara", kazao je on.

Prosečna neto plata 23.148 dinara

Prosečna neto zarada u Srbiji u novembru bila je 23.148 dinara, što je nominalno 3,62 odsto više, a realno 2,59 odsto više nego u prethodnom mesecu, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Prosečna neto plata isplaćena u Srbiji od janura do novembra ove godine bila je nominalno veća za 24,04 odsto, a realno veća za 10,93 odsto nego u istom periodu 2005. godine
IP sačuvana
social share
red zivot
nered smrt
nametnuti red, nered
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 2 4 5 6
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 27. Apr 2024, 03:04:24
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.141 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.