….
Upravo je Montrealskim protokolom predviđeno je da se te i mnoge druge štetne kemikalije povuku iz uporabe. Dosadašnjom provedbom projekata postignut je napredak u prestanku uporabe CFC-a u proizvodnji pjena i aerosola, dok se proizvodnja istoga u aerosolima za medicinsku pomoć povećala.
Stručnjaci predviđaju da bi do potpunog zacjeljivanja ozonskog omotača u tom slučaju moglo doći oko 2050. godine.
….

….
Upozorava se da već odlaganjem starih rashladnih i klima uređaja iz kućanstva, kao i automobila na odgovarajuća odlagališta sprječava nekontrolirano istjecanje freona u zrak. Nacionalni programi za ukidanje takvih tvari donašani su oko 1996., od 2000. godine ukinuta potrošnja metil kloroforma, a do 2006. obvezano je da će se ukinuti i potrošnja freona, halona, ugljik tetraklorida i metil bromida. Dopuštena potrošnja HCFC (nepotpuno halogenirani kloro-floro ugljikovodici) odredit će se oko 2016., a potpuno ukinuti oko 2030.
….

….
Potkraj osamdesetih godina znanstvena istraživanja iz gotovo cijelog svijeta pokazala su opravdanim zabrinutost znanstvenika za stanje ozonskoga omotača. Na njihov poticaj u Montrealu je 16. rujna 1987. potpisan Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, čime je, uz uočavanje štetnih utjecaja određenih kemikalija na ozonski omotač, preko UNEP - programa Ujedinjenih naroda za okoliš potaknuta i izrada programa aktivnosti zaštite kako bi se spriječila dalja oštećenja. Na osnovi takvih spoznaja i aktivnosti rezolucijom Opće skupštine UN-a (49/114 od 19. prosinca 1994.) upravo je datum potpisivanja Montrealskog protokola, 16. rujna, proglašen Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. Broj zemalja potpisnica protokola, od prvobitnih 46, porastao je do danas na više od 150.
….

Zelim da kazem nesto i koniju i ostalima koji prate ovu temu i teme slicne njoj a ne znaju kako da se ukljuce u diskusiju.
Mozda ne bi bilo lose pokretati konkretne teme tipa:
Sta mi disemo?
Prema nekim mojim saznanjima u centrima velikih gradoa umestno 21-23% kiseonika ima samo 7-11 posto u vazduhu.
Sta mi pijemo?
Pa da se tu diskutuje o problemima predela bez vode i sl.

Mozda je to efektnije nego ovako, jer ljudi kad procitaju citat obicno ne znaju sta da kazu

Budući da samo ja pišem ovdje pokušat ću odgovoriti na ovaj post. Slažem se da treba diskusija, no želim da ta diskusija bude na određenom nivou, tj. da ljudi ne pišu ono prvo što im padne na pamet i da to bude kratko. Mislim da na forumu općenito fali tema gdje bi ljudi mogli malo promisliti i napisati "pravi" post, pa bih ja htio da to bude na ovakvim pitanjima i problemima koja svakako zaslužuju našu pažnju i ozbiljno razmišljanje.
Slažem se da nakon nekih postova i podataka ljudi ostanu bez riječi, no i želja mi je da pogodim u bit i da ljudi mogu vidjeti probleme i razmišljaju o njima.

Ok, mudro zboris koni.

LJudi dobijaju rak koze zbog ozonskih rupa :anger:

….
Slogan takvih akcija je da svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača. Njima se želi podići opća svijest o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva sve na Zemlji od štetnih utjecaja Sunčeva zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodjelu temperatura i utječe na klimu na Zemlji. Na skupu o Zemlji, 1992, u Riju, usvojen je globalni plan, program za promjenu, kao ulaganje u buduće generacije, zasnovan na konceptu održivog razvoja. Narodi i vlade svijeta su pozvani na razmišljanje i sudjelovanje u potrazi za boljom budućnošću. Deset godina poslije, na nedavno održanom skupu u Johanesburgu, ustanovljeno je da se stanje u mnogome pogoršalo. Razvijene zemlje, koje su trebale i morale preuzeti vodeću ulogu u unapređenju održive potrošnje, ponašale su se ignorantski i bahato. Zemlje u razvoju su ih slijepo i nerazumno pokušavale imitirati, umjesto da su uspostavljali forme održive potrošnje u izgradnji svojih gospodarskih sustava. Nerazvijene zemlje su postale još siromašnije, ali zato obogaćene opasnom, prljavom, zastarjelom i u razvijenim zemljama uglavnom zabranjenom tehnologijom. A bogati su čak kupovali “čisti zrak” zemalja sa malim emisijama štetnih plinova, kako bi smanjili vlastiti stupanj zagađenosti.
….

Mislim da svako od nas, kao pojedinac, moze mnogo da ucini po ovom pitanju.
Ako krenemo od nekih sitnica kao npr.
-gdje bacamo potrosene baterije
-sta radimo sa lijekovima kojima je istekao rok trajanja
-kakve produkte koristimo za ciscenje, za licnu higijenu itd...
onda moramo biti svjesni cinjenice da smo svakodnevno u prilici da ucinimo nesto dobro, ili lose za ovu nasu planetu.
Razmisljalmo li o buducim generacijama?

….
Jeste li znali da se najveća ozonska rupa nalazi upravo iznad Australije i zbog toga je učestalost raka kože u 'Down Under' najveća na svijetu? Jedan od čimbenika koji oštećuju ozonski omotač jesu kloro-fluoro-ugljikohidrati (CFC), plinovi koji su se koristili u hladnjacima i drugim rashladnim uređjaima, ali i u spray-kanticama i pumpicama za astmatičare. Da bi se spriječilo daljnje uništavanje zaštitnog ozonskog sloja i poticalo njegovu obnovu, Australija je sa brojnim drugim zemljama potpisnica ugovora o prestanku uporabe CFC-a do 1995. godine. Jedna od rijetkih iznimki su astma-pumpice koje minimalno utječu na okolinu, pa se njihova uporaba tolerira do 2005 godine. Do tada će biti u potpunosti zamijenjene novim pumpicama koje će sadržavati hidro-fluoro-alkane, plinove bez pogubnog djelovanja na dragocjeni ozonski sloj.

Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986. godine globalno smanjena za 84 %, a u industrijaliziranim zemljama za 97 %.

Kad bi ljudi ovog trenutka, u cijelom svijetu, prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu, oporavak bi bio moguć. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050. godine.
….