@diva*

Nemojte slati vise komentara za redom. Postoji dugme izmeni ako ste nesto zaboravili reci. Postovanjem vise odgovora zaredom tema se samo razvodnjava i smanjuje se preglednost. Za ostala pravila ponasanja pogledajte pravilnik Burek Foruma.

a jesi li ti popricala malo sa njim o tome....ili mislis da je pametnije da nadjes pomoc ovde od nas nadri-psihica .....iz iskustva ti kazem da se neki muskarci plase sexa za vreme trudnoce jer tako neobavesteni tripuju da mogu da povrede plod(sto naravno nema veze sa mozgom).A to sto posecuje razne sajtove i forume ja ne vidim kao problem...svako mora da nadje neki ispust....mozda njega to opusta.A nedostatak sexa u trudnoci nije problem,tek ces da vidis sta je nedostatak kad se porodis....nece ni tebi vise biti do toga tako cesto....trust me .....e,jesam te utesio.....

draga moja najgore sto si mogla da uradis je da na "njegov" forum dodjes i ovde se jadas ....ovde sigurno ima onih kojima je sve to rekao i koji ti se sada slatko smeju...drugo ovde su mozda devojke sa kojima je flertovao i kojima tvoja ispovest ne znaci nista ..zene su zlobne i nastavice tamo gde su stale ako su i pocele ...

to sto si zvala tu devojku..nemam reci ..ne znam zasto si to uradila...dizes konju cenu bez preke potrebe ..on misli da si ocajna bez njega sada..to je upravo ono sto je on i zeleo da postigne.
kontas li ti da si ti njemu sve kriva.to sto si trudna. to nije hteo. vidis i sama da si mu postala teret zbog toga jer ga podsecas da dolazi odgovornos koja traje vecnost...upravo to i ne zeli .

a sta ti zelis? njega ? sebe normalnu? da rodis normalno i zdravo dete bez histericne majke ? naravno da zelis sve najbolje svome detetu ....

smiri se bre nisi ni prva ni poslednja ...ja sam bila samohrana majka.
ostavila sam svog muza.
vratio se na kolenima posle 3 godine .
ja sam vec bila stabilna majka koja je samostalno odgajala svoje dete i sve mu pruzala.napredovala u poslu.....
i sta sad ?
i da ostanete zajedno ,sto je ludost teska pored onoga sto pricas...i da ne ostanete tvoj zivot je u tebi .to je ono cemu treba da se radujes i cemu treba da se nadas . bioloski otac ? manje bitna stavka .....zadnja rupa na svirali ...

Hvala,i oprosti ako sam bila gruba...i on je jako zeleo dete, cini mi se vise nego ja...tebi svaka cast, nije lako sam odgajati dete, znam po mojoj majci. Nema vise veze da li iko od "njih"ovo cita,svako ima svoje muke...mislila sam da mi neki psiholog moze pomoci, jer o ovome ne zelim nikome da govorim...ja ga volim jako ali to vise nije vazno,njemu ocito...

Nije bitno da li je neko psiholog ili ne, vec je poenta u razmeni iskustava i misljenja razlicitih ljudi.
Ovde ces dobiti misljenja ljudi, bez obzira na njihovu profesiju, a ako ti treba psiholog, zna se gde se onda ide.

Sto se tice pornografije... Imali smo o tome vec temu... I dosli do konsenzusa da je savseno normalno da neko ko je u vezi ima i taj svoj mali ''porok''.
Prosto, seksualnost zena i muskaraca radi na drugacijim talasnim duzinama.
Muskarcima je primarno culo vida u percepciji zena, a zenama mirisa - u percepciji muskaraca.
Naravno, ovo ne mora biti striktno pravilo, ali je zaista tako, u nekom sirem okviru.
Razmisli malo: zasto se zene sminkaju i farbaju i sve ostalo vezano za fizicki izgled, a muskarci ne (barem ne oni strejt)?
Prosto, jer je evolucija uredila tako da zene svojim izgledom zaiteresuju muskarce, koji ce ih najpre opaziti vizuelno.

Slicno je i sa pornografijom. Ukoliko tvog partnera uzbudi izgled druge zene ili polni cin nepoznatih ljudi, to nema ama bas nikakve veze niti sa tobom, niti sa vasim seksualnim zivotom. Pa na sta bi licilo da svi, kad smo u vezama, postanemo slepi na sve stimuluse iz okoline, pa nismo u stanju da prepoznamo kad je neko privlacan, lep, zgodan, itd.?
To sto je neko u vezi, ne znaci da vise ne prima stimuluse iz okoline. A muskarci vole pornografiju, i to je cinjenica. Pa pogledaj samo na ovom forumu odnos izmedju Seks foruma (predvidjenog za muskarce) i Zenskog kutka (za zene). Taj podatak govori dovoljno sam za sebe.

A sto se tice toga sto je slao poruke bivsoj... Tu ti niko ne moze pomoci, moraces sama da to resis.
Isto mislim da je nisi trebala kontaktirati, ali ako ti je vec bilo lakse posle toga, onda i mogu razumeti.
I mislim da neces resiti problem(e) dok god ne sednes s njim i ne razgovarate kao dva odrasla, odgovorna ljudska bica.
Sve drugo je kompromis koji ne vodi nikuda.

Puno srece. 

Tajna veza depresije i imuniteta

Autor:
Ozren Podnar, prof.



Stresni hormoni odgovorni su za nastanak depresije i za snižen imunitet, zabilježen kod većine depresivnih pacijenata

Pod stresom ste? Osamljeni ili potišteni? Nemojte se iznenaditi ako vas svlada kakva zaraza ili upala. Stručnjaci iz psihoneuroimunologije dokazali su staru mudrost koja kaže da su psiha i tijelo vrlo prisno povezani. Štoviše, ne samo da su povezani, nego su dio iste cjeline: psiha ima tjelesne, neurofiziološke temelje, a na istim je temeljima izgrađen imunološki sustav.
Podložnost depresivaca bolestima posljedica je biokemijskih promjena koje paralelno zahvaćaju moždane centre za raspoloženje i imunitet. Početkom osamdesetih imunolog Roland Glaser i psihologinja Janice Kiecolt-Glaser s Državnog sveučilišta u Ohiju zainteresirali su se za istraživanja koja su upućivala na povezanost stresa i zaraze. Između 1982. i 1992. dvojac je pratio psihičko i tjelesno zdravlje studenata i utvrdio da im je imunitet opadao svaki put kad bi nastupio trodnevni ispitni rok. Tijekom ispitnog roka studenti bi imali manje prirodnih stanica ubojica (NK - Naturak Killer), oruđa imunološkog sustava koji se bori protiv tumora i virusnih zaraza. Uz to im je gotovo potpuno prekinuta proizvodnja gama interferona, tvari koja jača imunitet, a T-stanice, koje napadaju uzročnike infekcije, postale su manje reaktivne.

Psiha, neuroni, imunitet

Spomenuti nalazi dali su poticaja novim istraživanjima. Do 2004. Suzanne Segrstrom sa Sveučilišta u Kentuckyju i Gregory Miller sa Sveučilišta u British Columbiji podvrgnuli su analizi 300 istraživanja vezanih uz utjecaj stresa na zdravlje. Njihova je analiza razotkrila raznolike putove na koje stres djeluje na organizam.
Pokazalo se da kod osoba pod kratkotrajnim stresom, u trajanju od nekoliko minuta, snažno aktivira dio imunološkog sustava, a kod dugoročnog stresa, kakav je uobičajen u stvarnom životu, slabe svi aspekti imuniteta. Iz toga se dade zaključiti kako dugoročan ili kroničan stres troši i uništava imunološki sustav.
Analiza je razotkrila i da su stariji i otprije bolesni ljudi najranjiviji na slabljenje imuniteta pod utjecajem stresa. Istraživanje provedeno 2002. na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins došlo je do zaključka da i blaga kronična depresija može oslabiti imunitet starijih osoba. U istraživanju su sudjelovale osobe u ranim sedamdesetima, od kojih su neke njegovale bračnog partnera bolesnog od demencije ili Alzheimerove bolesti. Ne samo što su sudionici koji su živjeli u stresnim okolnostima imali više depresivnih simptoma, nego im je imunitet bio to niži što je depresija bila dugotrajnija i intenzivnija. Primjerice, kod najdepresivnijih sudionika limfocitne T-stanice najslabije su reagirale na dva uzročnika zaraznih bolesti na koja su testirani.
Depresija je povezana i s višom stopom oboljenja krvožilnog sustava, zloćudnih bolesti, kao i sa sporijim cijeljenjem rana ili zarastanjem kostiju.

Stresni hormoni miniraju obranu

Istraživanja su potvrdila anegdotalna zapažanja o tome kako ljudi češće obolijevaju u stresnim razdobljima, no razumijevanje biološkog mehanizma, koji povezuje centre za raspoloženje i imunitet, pomaže znanosti da preporuči najbolje načine podizanja zaštite i od depresije i od neotpornosti na bolest.

Iako depresija može nastati neovisno o stresu, kao posljedica urođene mane u živčanom sustavu, preciznije u centru za raspoloženje, u većem broju slučajeva javlja se pod utjecajem jakog ili produljenog stresa. Kad mozak detektira stresnu okolnost, hipotalamus luči hormon CRH (koji otpušta kortikotropni hormon), koji zapovijeda žlijezdama da luče stresne hormone. Ti hormoni utječu na cijelo tijelo - ubrzava se puls, napinju se mišići, otvaraju žlijezde znojnice, no neki od najdramatičnijih događaja zbivaju se u mozgu.

Kao što je stručnjak za stres Robert Sapolsky napisao u knjizi "Zašto zebre nemaju čireve", stres na mnogo načina narušava duševno blagostanje. Jedan od načina je lišavanje mozga dopamina, neurohormona koji nam omogućuje doživljavanje ugode. Također, stres suzbija lučenje i ubrzava razgradnju serotonina, koji pruža osjećaj spokoja i zaštićenosti.
Serotonin je jedan od ključeva koji nekim ljudima omogućuju da prođu kroz izrazito stresne situacije bez obolijevanja od depresije: oni koji su imali sreće da budu rođeni s genom koji im daje više serotonina imaju dodatnu zaštitu od depresije, neovisno o životnim izazovima.
Većina ljudi koji imaju depresiju posjeduju i iznadprosječne razine stresnih hormona, a upravo su ti hormoni ponajviše krivi za snižen imunitet i ranjivost na širok spektar bolesti, od krvožilnih i probavnih do karcinoma i demencije.
Stresni hormoni u početku, nakratko, podižu imunitet, ali na srednji i dulji rok oslabljuju imunosne stanice. Paradoksalno, neki elementi imunološkog sustava u depresiji rade jače nego što je uobičajeno, no neučinkovito i bez podizanja otpornosti organizma.

Samostalna i stručna pomoć

Kako si ipak možemo pomoći? Budući da je stres tipičan, iako ne i jedini, ali ni nužan okidač depresije i sniženog imuniteta, potrebno je kontinuirano primjenjivati komplementarne antistresne tehnike relaksacije i tjelesne rekreacije.

Relaksacija putem autogenog treninga, joge ili meditacije jedan je krak samopomoći protiv prestresiranosti, a drugi je bavljenje sportskim aktivnostima svaki ili barem svaki drugi dan.

Prehrambeni dio protustresne strategije obuhvaća namirnice bogate složenim ugljikohidratima (tjestenina, integralne žitarice, svježe voće i povrće, mahunarke, crna riža, krumpir), namirnice pune triptofanom (puretina, piletina, jaja, mliječni proizvodi i morski plodovi), zatim unos esencijalnih kiselina omega-3, cijelog kompleksa vitamina B te magnezija i cinka.

Posjedovanje široke društvene mreže izvanredno je važno i ljekovito u kontekstu depresije i oslabljenog imuniteta, no druženje nije uputno predlagati kao terapiju ili prevenciju, jer ono nije svakome dostupno. Bogatstvo društvenog života ne ovisi samo o odluci pojedinca, nego i o njegovu socijalizacijskom potencijalu i privlačnosti.

Mnogima treba profesionalna pomoć da prevladaju stres i depresiju. Sintetski antidepresivi pomažu ne samo zamaskirati neugodne osjećaje koji prate depresiju, nego djeluju i dubinski tako što na dulji rok smanjuju lučenje stresnih hormona i usporavaju razgradnju neurohormona koji djeluju antidepresivno.
Kognitivno-bihevioralna psihoterapija, kao i drugi oblici savjetovanja, osobito suportivna psihoterapija za pružanje moralne potpore, također pomažu ljudima da premoste stresnu situaciju i s više optimizma gledaju prema budućnosti.

Pučki savjeti više škode nego što pomažu

I popularno-psihološke rubrike načule su da osobe s depresijom imaju slabiji imunitet, no uspijevaju formulirati samo savjete na razmeđi komičnog i uvredljivog.
Neshvaćanje da je depresija neurofiziološki poremećaj, a ne fiktivno stanje koje potječe od nezrelosti, razmaženosti ili pogrešnog razmišljanja, dovelo je do izvrtanja stvari i brkanja uzroka i posljedica. Tako će dobronamjerni laik, ne bi li upozorio na opasnost od depresije, poručiti da "nije dobro biti depresivan, jer depresija snižava imunitet". "Trgnite se iz depresije, jer vam ona škodi zdravlju", sukus je savjeta koje daju popularni psiholozi diljem svijeta. Jednako bi razumno bilo reći paraliziranoj osobi da "ne bude nepokretna, jer to nije dobro za tonus mišića".
Ono što povezuje depresiju sa sniženim imunitetom nisu depresivni osjećaji poput potištenosti, tuge i pesimizma, niti je te osjećaje moguće ukloniti voljom i odlukom. Veza se očituje upravo u njihovoj zajedničkoj neurofiziološkoj podlozi.

Izvor: Vase Zdravlje

Prekomerna upotreba alkohola uzrokuje depresiju
Autor: Beta | Foto:Arhiva | 04.03.2009. - 07:59

Prekomerno konzumiranje alkohola može da poveća rizik od depresije, pokazala je jedna studija na Novom Zelandu.



"U svim starosnim dobima, postoji jasan i statistički značajan trend povezanosti između zloupotrebe alkohola ili zavisnosti sa povećanim rizikom depresije", napisali su istraživači predvođeni Dejvidom Fergusonom sa Univerziteta u Otagu.
U istraživanju objavljenom u Arhivi opšte psihologije, praćeno je tokom 25 godina 1.055 ispitanika. Oko 19,4 odsto njih, u starosnoj grupi između 17 i 18 godina, utvrđena je zavisnost ili zloupotreba alkohola, a kod 18,2 odsto dijagnostifikovana je depresija.
"Osobe koje su ispunjavale kriterijume za zloupotrebu ili zavisnost od alkohola imale su 1,9 puta više šanse da obole i od depresije", pokazalo je istraživanje.
Povezanost alkohola i depresije je ostala značajna čak i pošto su uzeti u obzir i drugi mogući uzročnici depresije, kao što su uživanje u kanabisu i drugim nelegalnim drogama, sklonost ka devijantnosti, nezaposlenost ili partner koji je počinio neko kriminalno delo.
"Predloženo je da bi ta povezanost mogla da raste imajući u vidu i genetske faktore i procese kod kojih je bila vidna povezanost između sklonosti alkoholu i depresiji", navodi se u studiji.
"Dalja istraživanja nagoveštavaju da umirujuća uloga alkohola može da se pretvori u periode depresivnosti kod onih koji prekomerno piju ili su zavisni od alkohola", zaključuje se u studiji novozelandskih istraživača.

Izvor: Blic

4 mita o depresiji



-1- Depresija je nešto što zahvaća samo slabe ljude

Ovo je potpuno pogrešna pretpostavka, koja često navodi ljude da pokušavaju skriti svoju depresiju ili zadržati je samo za sebe. Muškarci dosta često ne liječe depresiju jer ih je sram priznati da pate od nje. Na sreću, sve više ljudi uviđa da je depresija bolest kao i svaka druga te da može zahvatiti i one najbolje.

-2- Za depresiju nema lijeka

Nije istina. Depresija je često povezana s niskim samopouzdanjem i stresom. Javite se liječniku, zatim trebate popraviti samopouzdanje, smanjiti razinu stresa u životu, te ako je potrebno liječnik će vam prepisati i terapiju. U svakom slučaju sustavnim radom ona se može ublažiti, a s vremenom i potpuno izliječiti.

-3- Depresija će proći sama od sebe

Netko od depresije može patiti godinama, stoga čim je primijetite odlučite nešto učiniti po tom pitanju. Iako je moguće, vrlo teško da će s vremenom proći sama od sebe.

-4- Najbolje se izolirati dok vas takvo raspoloženje ne prođe

Baš naprotiv. Izoliranje je simptom depresije, ali i potiče njen razvoj. Prijatelji i ugodno okruženje pomažu izlječenju. Ako ste potišteni trebali biste se što više kretati u društvu i tražiti što više aktivnosti.

Izvor: Covermagazin

Ok je ceo tekst, samo mi je ovo zapalo za oko pošto sam tu malo drugačiji.

Ja recimo kad sam u toj fazi, da bih poštedeo druge ljude... da im ne bih upropastio provod ili s druge strane napravio neku glupost (svakakve nepromišljene poteze sam vukao u toj fazi)... ja lepo nađem malo svog vremena, osamim se... nađem neki svoj mir... i dooobro porazmislim o svemu.

Ali verovatno sam to samo ja.

To je različito od osobe do osobe; uostalom, sasvim sam sigurna da nikad nisi bio u pravoj pravcatoj depresiji (kao ni većina nas, hvala bogovima na tome); to što mi zovemo depresijom u svakodnevnom govoru je prolaznio stanje potištenosti, dok je prava depresija jedna izuzetno teška bolest.