Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Apr 2024, 18:45:55
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
2 3 ... 68
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Buduci odnosi Srbije i Crne Gore  (Pročitano 81934 puta)
23. Maj 2006, 12:53:49
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.1
mob
Apple iPhone SE 2020
Nezavisnost Crne Gore smanjuje teret poreskim obveznicima Srbije

Braća nas koštala 150 milijardi

Da bi ova specifična država izgurala 2006, iz budžeta Srbije namenjeno joj je 55,4 milijarde dinara, a za prva tri meseca već potrošeno 14,3 milijarde. Igor Jovičić: Imovinu delimo po teritorijalnom principu

BEOGRAD - Srbija, ne svojom krivicom, i na radost dela njenih vlastodržaca, postaje opet nezavisna i međunarodno priznata država u granicama ozvaničenim još na Berlinskim kongresu 1878. Ustavna povelja garantuje joj ostanak u međunarodnim organizacijama, ali i nasleđe svih obaveza, među kojima i Rezoluciju 1244. Crna Gora svoju državnost "plaća" čekanjem septembra, kada će na Generalnoj skupštini UN dobiti međunarodno priznanje.

Iako Srbija ovu nezavisnost ne slavi, jer joj je nad glavom usud daljih rasparčavanja, srpskoj kasi "laknuće", budući da je na račun tri godine suživota sa Crnom Gorom potrošila oko 150 milijardi dinara. "Ključ" snošenja zajedničkog tereta bio je srazmeran bruto domaćem proizvodu, te je Srbija pokrivala 95 odsto troškova SCG, a Crna Gora je često ignorisala i onih svojih pet odsto. Đukanović praktično samo plaća vojsku na svojoj teritoriji, a Srbija, kao satisfakciju, ubira savezne prihode.
      

KOŠTUNICA U PALATI FEDERACIJE?

Najveće zdanje zajednice u Beogradu je Palata federacije, rasprostrta na 65.000 kvadrata, koja je viđena kao novo sedište srpske vlade, hotel, bolnica... Da li će tamo ući Vojislav Koštunica, nepoznanica je, ali Jovičić napominje: - Bio bi anticivilizacijski čin preurediti je u nešto drugo, jer ovo zdanje, koje je primilo i nagrade za arhitekturu, ima samo jednu namenu. Sasvim je logično da ovde bude administracija koja predstavlja jednu zemlju - ističe on. Nije poznato ni hoće li Predrag Marković svoje poslanike prevesti u zdanje savezne skupštine, koje je kudikamo lepše od srpskog parlamenta ali, tvrde mnogi, i nefunkcionalno za tu svrhu.
      
   
   

U prošloj godini Srbija je poduprla državnu zajednicu sa 50,2 milijarde dinara, dok je Crna Gora pripomogla sa 41,9 miliona evra. Da bi ova specifična država izgurala i 2006, iz srpske kase namenjeno joj je 55,4 milijarde dinara, a za prva tri meseca već potrošeno 14,3 milijarde. Plan je sledeći: za rad Skupštine SCG namenjen je 529,1 milion dinara, za kabinet Svetozara Marovića, koji je ponajmanje bio predsednik SCG, 64,2 miliona, a za Generalni sekretarijat Saveta ministara SCG 625 miliona. Najviše ide na Ministarstvo spoljnih poslova - 1,7 milijardi dinara i rad rad diplomatsko-konzularna predstavništva (DKP) - 5,8 milijardi, što će preći u ruke Srbije. Državnu zajednicu opslužuje i niz drugih organa, koji iskaju manje novca.

U deobnom bilansu je i ogromna imovina koja, kako kaže
Igor Jovičić, generalni sekretar Saveta ministara SCG, ne bi trebalo da bude problem. Ona obuhvata imovinu ostalu od SFRJ, onu koja je na teritorijama dve članice i onu u inostranstvu.

- Imovinu delimo po teritorijalnom principu. Komisija za imovinu gotovo da je završila rad, ostalo je nešto malo posla Narodnoj banci Srbije i nešto malo rada oko dela vojne imovine. Oko 600.000 kvadrata dato je na korišćenje Srbiji, što će, po proglašenju nezavisnosti, preći u njeno vlasništvo - ističe za Glas Jovičić i napominje da tu ne ulaze DKP-i. Inače, Crnogorci su još odavno pokazali priličan apetit za naše ambasade, a dodatna peripetija biće oko nekretnina, zlata i drugih vrednosti, koje još "dele" bivše članice SFRJ.

Inače, juče je Podgoricom kružila priča da je Srbija dobila nezavisnost, a da ni dinara nije uložila u kampanju. Nismo znali da se Milo mučio samo zbog nas.


Izvor: Glas Javnosti \ S. J. - J. J.
   
« Poslednja izmena: 13. Nov 2006, 02:01:20 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.1
mob
Apple iPhone SE 2020
Kakav će tretman posle osamostaljenja imati pacijenti iz te republike u Srbiji

Crnogorci stranci u srpskim bolnicama

U Ministarstvu zdravlja Srbije kažu da još nisu imali nikakve zvanične razgovore sa kolegama iz Crne Gore, ali da će njihovi pacijenti u našim zdravstvenim ustanovama biti smatrani strancima

BEOGRAD - Za lečenje zdravstvenih osiguranika Crna Gora duguje Srbiji 110 miliona dinara. Crnogorski pacijenti najčešće su se lečili u Kliničkom centru Srbije, Institutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i VMA. Dogovor dve republike bio je takav da troškove lečenja crnogorskih zdravstvenih osiguranika snosi Republički zavod za zdravstveno osiguranje Srbije, a onda taj novac potražuju od zdravstvenog Fonda iz Crne Gore.

- Mi smo naše dugove prema Fondu iz Crne Gore izmirili, a oni su bili 32 miliona dinara. Naši osiguranici najviše su zbog letovanja zbrinjavani u zdravstvenim centrima u Budvi, Baru, Kotoru... To su uglavnom bile male povrede na plaži, upale uva... - kažu u Zavodu za zdravstveno osiguranje iz Srbije.

Kako će posle referenduma biti regulisano lečenje srpskih i crnogorskih osiguranika, niko ne zna. U Ministarstvu zdravlja Srbije kažu da još nisu imali nikakve zvanične razgovore sa kolegama iz Crne Gore, ali da će se njihovi pacijenti, ukoliko dođe do otcepljenja, u našim ustanovama tretirati kao stranci.
      

UVAŽIĆE POVEĆANJE CENA

Pavličić je podsetio da lečenje građana Crne Gore u Srbiji "nije besplatno" i naveo da će Crna Gora "uvažiti" povećanje cena za lečenje svojih građana.
- U slučaju da se već postignuti dogovori i potpisani ugovori promene i cene povećaju kao za strance, to ćemo uvažiti, jer nam je interes i zdravlje građana u prvom planu. Građani moraju da znaju da su postojeće cene daleko od povlašćenih i slažem se, ako uopšte ima prostora, da ih treba napraviti realnim - rekao je crnogorski ministar zdravlja.
      
   
   

- Gde će se oni lečiti ubuduće, to isključivo zavisi od Ministarstva zdravlja Crne Gore, ali će imati isti tretman kao građani iz Republike Srpske i Makedonije. Naravn, o zdravstvena zaštita neće biti ista jer je kao građanima državne zajednice bilo mnogo lakše da dođu u Srbiju na lečenje. Kolike će biti cene za pojedine zdravstvene usluge još se ne zna i to će biti stvar dogovora - kaže dr Vasilije Antić, pomoćnik ministra zdravlja.

Ministar zdravlja u vladi Crne Gore Miodrag Pavličić ocenio je da je crnogorski zdravstveni sistem sposoban da samostalno zadovolji 95 odsto potreba građana. On je podgoričkim Vijestima kazao da će se za intervencije koje nije moguće obaviti u Crnoj Gori, građane upućivati u "najbolje evropske klinike".

- Zdravstveni sistem Crne Gore obezbeđuje više od 95 odsto zdravstvenih usluga, dok se ostali deo specifičnih usluga pruža uglavnom u Srbiji. Usluge koje nedostaju u Crnoj Gori odnose se, u najvećem broju slučajeva, na neke dijagnostičke procedure i terapijske metode za veoma mali broj oboljenja - rekao je ministar zdravlja.
I dok u Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje iz
Srbije tvrde da Crna Gora nije izmirila obaveze za lečenje zdravstvenih osiguranika, crnogorski ministar zdravlja tvrdi da je Srbiji prošle godine plaćeno oko 3,3 miliona evra za lečenje građana Crne Gore.


Izvor: Glas Javnosti \ S. T.
« Poslednja izmena: 25. Maj 2006, 01:15:09 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.1
mob
Apple iPhone SE 2020
Osamostaljenje bez posledica po radni status
Radne dozvole samo za nova zaposlenja

Državljani Srbije i Crne Gore ne bi trebalo mnogo da osete osamostaljenje Crne Gore kada je reč o njihovom trenutnom radno pravnom statusu i imovini, smatraju stručnjaci i navode da se najviše novina može očekivati u sektoru zdravstva i obrazovanja, ali i budućeg zapošljavanja.

U Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku navode da još nije definisan konačan stav oko toga da li će državljani Crne Gore koji već rade u Srbiji morati da vade radne dozvole - ali, kako za „Blic“ navodi ministar Slobodan Lalović, najverovatnije će se ići na rešenje da zatečeni radnici dozvole za rad neće morati da traže.

Međutim, crnogorski državljani koji ubuduće budu želeli da se zaposle u Srbiji to će moći da realizuju samo uz radnu dozvolu. Ljiljana Milosavljević, državni sekretar u ovom ministarstvu, objašnjava da je po još važećem zakonu veoma mali broj onih koji su izuzeti od obaveze vađenja radne dozvole, dok je po predlogu zakona koji bi tek trebalo da se usvoji taj krug znatno širi i njime su osim članova diplomatsko konzularnih predstavništava ove obaveze lišeni i strani investitori - osnivači radnji, članovi organa upravljanja i menadžment firme.

Kada je reč o imovini građana i preduzeća sa obe strane Radmila Nikšić, vlasnik „Ekstra biznis servisa“, firme koja se bavi imovinsko pravnim odnosima za prostore bivše Jugoslavije, kaže da u ostvarivanju imovinskih prava ne treba očekivati probleme.

- Pravo na imovinu je neprikosnoveno. Čak je i Hrvatska priznala to pravo. Doduše, više na papiru, jer u životu se pokazalo da izbeglice iz Hrvatske i naše firme teško dolaze u posed svoje imovine. Međutim, mislim da u slučaju Crne Gore takve probleme ne treba očekivati - kaže Nikšićeva i navodi da su iz Crne Gore još pre referenduma najavili poštovanje svih prava naših državljana tamo.

Nikšićeva smatra da koliko prava prizna Crna Gora toliko treba da prizna i Srbija i dodaje da bi obe države trebalo da donesu akta kojima će biti preciznije regulisano pitanje imovine.

- Uostalom, da se ne lažemo, i do sada smo faktički funkcionisali kao dve države, pa ja osim toga što će neki morati da vade nova dokumenta neke veće promene ne očekujem - navodi ona.

Procenjuje se da u Crnoj Gori ima više od 20.000 kuća sa 100.000 kreveta čiji vlasnici su državljani Srbije.

Advokat Zoran Živanović kaže da oni kao ni državljani Crne Gore koji imaju imovinu u Srbiji ne bi sada trebalo da se plaše za svoju imovinu. - Još pre referenduma davane su zvanične izjave da ničija imovina neće biti dirana. Pravo da stranci imaju nepokretnost u jednoj zemlji obično se rešava po principu reciprociteta. Međutim, budući da se ovde radi o zatečenoj imovini, mislim da se taj princip neće primenjivati i da će sadašnji vlasnici moći i dalje slobodno raspolagati svojim dobrima - kaže Živanović.



Izvor: Blic \ Radenka Marković
« Poslednja izmena: 25. Maj 2006, 01:15:48 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.54
За сада све по старом

За више од 3.000 српских пензионера који живе у Црној Гори сутра стиже априлски чек. – Међудржавни уговор треба да регулише будуће исплату

   

Сутра ће око 3.000 српских пензионера који живе у Црној Гори примити априлски чек увећан за 8,34 одсто. Не треба, кажу у републичком фонду за пензијско и инвалидско осигурање запослених, већи доказ да исплата тих принадлжености између две државе и даље иде редовно, без обзира на то што се на недељном референдуму већина становника Црне Горе определила за самосталну државу.

А тако ће, како је за „Политику” потврдила Љиљана Радифковић, помоћник републичког министра за рад и запошљавање, остати све док Црна Гора и званично не буде проглашена независном државом. Дакле, исплата пензија онима који су је зарадили у овој последњој братској републици, а живе у Србији, или су је добили на године радног стажа у Србији, а живе у „одлазећој”, ићи ће без проблема.

Чек ће, категорична је, уредно стизати на адресе свих оних које „качи” излазак Црне Горе из државне заједнице и то до тренутка док се јавно не каже да Црна Гора и Србија више нису заједно. Јер, управо то предвиђа и постојећи Закон о ПИО.

Друго је, међутим питање, каже Радифковић, колико ће то заједништво још трајати. Али, докле год се Србија и Црна Гора буду званично водиле као једна држава – застоја неће бити.

Закон о ПИО, под претпоставком заједништва, подразумева редовну исплату пензија и онима који живе у Црној Гори и онима у Србији, без обзира на то да ли су у једној или другој држави зарадили мировину.

Тек пошто Црна Гора буде и званично проглашена и призната као независна и самостална, српски фонд пензијског и инвалидског осигурања запослених приступиће исплати принадлежности у другој држави како већ предвиђа Закон.

Ићи ће се на потписивање међудржавног споразума какав је верификован са готово свим бившим југословенским републикама, осим Словеније. А у зависности од тога какав договор буде постигнут између двеју држава, пензије се убудуће могу исплаћивати и на принципу реципроцитета.

У овом тренутку је извесно, каже она, да проблем са чеком неће имати нико од пензионера који су у српском фонду ПИО и живе на територији Србије. Али и да ће се у ходу решавати питања оних који живе у Црној Гори. На питање да ли ће се одвајање Црне Горе од Србије одразити и на потписивање међудржавног споразума са Словенијом, на који више од 15.000 пензионера чека већ 15 година, односно од распада велике Југославије, Радифковић истиче да то нема никакве додирне тачке. Црна Гора ће, када се буде конституисала као самостална држава, сама верификовати уговор са словеначким Фондом ПИО и тако регулисати питање исплата принадлежности. Баш као што то мора да уради и Србија, када остане сама.

У републичком фонду ПИО тврде да је одлука о будућим исплатама црногорских пензија у надлежности ресорног министарства и да ће, зависно од тога, чек стизати српским, односно црногорским пензионерима.

У овом часу, како кажу, око 3.000 српских пензионера живе у Црној Гори, а принадлежности им се исплаћују из српског фонда. И то на рачун тога што у радној књижици имају стаж из ове бивше републике. Чек је до сада у Црну Гору одлазио када за пензионере у Србији крене исплата другог дела принадлежности за сваки месец. Тако је са априлским принадлежностима још пре пет дана обезбеђено око 400.000 евра за исплату.

Поучени досадашњим искуством, у Фонду кажу да ће по званичном проглашењу независности ЦГ, сигурно бити мањих проблема у исплати принадлежности, поготово код оних који тек треба да добију решење о пензионисању. У Фонду још подсећају да је од тренутка када је у Црној Гори званична валута постао евро, пензије су тако и исплаћиване.

Ј. Петровић

-----------------------------------------------------------

Лаловић: Теже до посла и пензија

Српски министар рада, запошљавања и социјалне политике Слободан Лаловић изјавио је да се проглашењем црногорске независности губи правни основ за исплату пензија у Црној Гори и будућег запошљавања црногорских држављана у Србији. „Ако се Црна Гора одвоји од Србије, њени држављани ће добити статус странаца и на њих ће се односити Закон о запошљавању странаца”, подсетио је Лаловић и додао да ће то подразумевати прибављање дозвола, разних папира и пријављивање боравишта.

Што се тиче црногорских држављана који у Србији већ имају сталан посао, Лаловић је рекао да према њима треба бити „флексибилан” и да их треба третирати као држављане Србије.

Према Лаловићу, ситуација у систему пензијско-инвалидског осигурања је много компликованија, јер ће „стицањем црногорске суверености” престати и правни основ за исплату пензија у Црној Гори, па ће то питање, као и у случају осталих бивших југословенских држава, морати да се решава међудржавним споразумом.

Он је казао да је код исплате пензија одређујући фактор пребивалиште корисника, па би свим грађанима који имају пребивалиште у Црној Гори, без обзира на њихово држављанство, престала исплата пензија из Србије. Истовремено, држављанима Црне Горе, који имају пребивалиште у Србији, биће настављена исплата пензија несметано као и до сада.

Сва спорна и нерешена питања у погледу радног стажа биће прецизирана будућим међудржавним споразумом о социјалном осигурању како у погледу стажа стеченог у Црној Гори, тако и у погледу стажа стеченог у Србији. „Осигураник би, у зависности од споразума, могао добити сразмеран део пензије у Србији и сразмеран део у Црној Гори, што је другачије у односу на садашње стање док је СЦГ једна држава”, навео је министар.

Илуструјући то примером, Лаловић је рекао да, према важећим прописима, радник који је последњих 15 дана свог стажа провео на радном месту у једној републици, остварује целу пензију у тој републици, иако је претходно дуже од 39 година радног века био запослен у другој чланици државне заједнице. (Танјуг)


Izvor: Politika
« Poslednja izmena: 25. Maj 2006, 01:16:17 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.54
Svako plaća svoj račun
23. maj 2006

          BEOGRAD - Iako formalno jedinstvena državna zajednica, i Srbija i Crna Gora imale su, i do sada, dva potpuno odvojena ekonomska sistema. Različite valute, različite nadležne monetarne institucije, različite poreske sisteme...
          Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, kaže za "Novosti" da se i do sada transfer robe između Srbije i Crne Gore tretirao kao uvoz-izvoz. Više neće postojati državne institucije i na republičkom, i na nivou zajednice, pa ćemo tako imati direktnu uštedu, pošto je najveći deo zajedničkih sredstava obezbeđivala Srbija. Biće čisti odnosi između dve zemlje.
          Dugalić ističe da je najgora situacija i za Srbiju i za Crnu Goru bila nedefinisano stanje, "nešto između", kakvo je bilo do sada.
          Dugalić, koji je inače i glavni pregovarač državne zajednice SCG za raspodelu finansijske imovine i obaveza nekadašnje SFRJ, smatra da će predstojeća "finansijska podela" Srbije i Crne Gore biti jednostavna i brza.
          - Stečena prava i imovina zatečena na teritoriji ostaje gde jeste. Preostalo se deli. Tu pre svega mislim na imovinu u inostranstvu. Devizne rezerve će se deliti prema stanju u momentu kada je Crna Gora istupila iz platnog prometa. A sve ostalo, po principima koji su važili i prilikom raspodele finansijske imovine nekadašnje SFRJ. Očekujem da će to biti po principu 94 prema šest odsto.
D. I. KRASIĆ

OČEKUJE SE VIŠE REDA U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
KUĆI PO LEK

BEOGRAD - Otcepljenjem Crne Gore, lečenje i prava iz zdravstvenog osiguranja neće se bitno promeniti, jer su "na tom terenu" Srbija i Crna Gora praktično i dosad bile - dve države!
- Kakva će prava naši osiguranici imati u Crnoj Gori posle njenog otcepljenja, ili osiguranici Crne Gore u Srbiji, biće regulisano međudržavnim sporazumom o priznavanju prava iz zdravstvenog osiguranja - kaže Svetlana Vukajlović, direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Sporazumi već postoje sa Hrvatskom, Republikom Srpskom, Makedonijom, Mađarskom i mnogim drugim zemljama, a sa Slovenijom se pregovara.
- Dosad smo imali dva odvojena fonda zdravstvenog osiguranja, pa u tom smislu situacija u kojoj smo sad nije bitno nova - kaže Vukajlovićeva. - Čak će biti i bolje, jer će se prava i obaveze precizno utvrditi.
Svetlana Vukajlović podseća na dosadašnje nelogičnosti. RZZO je overavao zdravstvene knjižice penzionera Crne Gore koji imaju prebivalište u Srbiji i bez ikakve zakonske obaveze preuzimao na sebe troškove njihovog lečenja, dok naši penzioneri sa prebivalištem u Crnoj Gori tamo nisu mogli da overe knjižicu.
     - Iako se besplatna lekarska pomoć u hitnim slučajevima podrazumeva u drugoj državnoj članici, u praksi je - kaže Vukajlovićeva - osiguranicima iz Srbije u Crnoj Gori najčešće je naplaćivana, a naši osiguranici nisu mogli da dobiju refundaciju troškova, jer Crna Gora zvanično nije bila druga država. Sada će to morati da se menja.
B. R.

NARODNA BANKA SRBIJE O OBAVEZAMA PREMA MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA
OSTAJE SVE PO STAROM

BEOGRAD - Narodna banka Srbije je juče podsetila, povodom objavljivanja konačnih preliminarnih rezultata crnogorskog referenduma, na odredbe Beogradskog sporazuma i Ustavne povelje zajednice SCG prema kojima država-članica koja iskoristi pravo istupanja ne nasleđuje pravo na međunarodno-pravni subjektivitet.
To znači, kako se navodi u saopštenju Centralne banke, da posle proglašenja nezavisnosti Crne Gore, Srbija nasleđuje članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu sa postojećom kvotom, dok bi Crna Gora trebalo da se učlani. Isto se odnosi i na Svetsku banku.
Obaveze prema Pariskom klubu poverilaca redovno se odvojeno serviraju u odnosu 94,12 Srbija i 5,88 Crna Gora. Što se tiče obaveza prema Londonskom klubu, njih je preuzela i redovno ih izmiruje Srbija sama, na osnovu odluke državne zajednice.
NBS ističe da postojeći model obavljanja platnog prometa između dve republike funkcioniše bez većih problema, a NBS je spremna da sa Centralnom bankom Crne Gore nastavi razgovore u novonastalim okolnostima, kako bi se unapredio platni promet između dve republike.


Izvor: Novosti / S. M.
« Poslednja izmena: 25. Maj 2006, 01:16:59 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.54
ŠTA SAD?
Različiti scenariji za definitivno razdruživanje Srbije i Crne Gore, moguć poguban efekat referendumskog rezultata po Kosmet

BEOGRAD - Odvajanjem Crne Gore Srbija će doživeti ekonomski procvat, ali joj, s druge strane, preti da ostane bez Kosova, ocenjuju sagovornici Kurira. Shodno Ustavnoj povelji, Srbija nasleđuje pravo na međunarodni subjektivitet, mesto u UN, ali i sve međunarodne obaveze. S druge strane, Crna Gora će morati da se prijavi za članstvo u svim međunarodnim organizacijama, što će usporiti ostvarenje crnogorske želje za pristup EU.

Prema tumačenju predsednika Ustavnog suda Srbije Slobodana Vučetića, Srbija bi u roku od nekoliko dana trebalo da izmeni Zakon o vladi i da donese deklaraciju o proglašenju nezavisnosti. Ovakvo tumačenje za Kurir osporava bivši ministar pravde Vladan Batić, koji smatra da ono nije po pravu, već po politici koja odgovara premijeru Vojislavu Koštunici.

- Premijer je obavezan da podnese ostavku i raspiše izbore za ustavotvornu skupštinu. Potom, kad Srbija dobije elemente državnosti, suverenosti, treba pokrenuti pitanja sukcesije i eventualne podele imovine - smatra Batić.

Prema mišljenju analitičara Instituta za političke studije Miodraga Radojevića, Vlada Srbije ubrzo će otpočeti tehničke pregovore o razdruživanju s Crnom Gorom.
- U sklopu tih pregovora, posebnu važnost imaće pitanje imovine. Tu očekujem da će i jedna i druga strana otezati s pregovorima - smatra Radojević.

Mnogi odvajanje Crne Gore tumače kao konačnu priliku za ekonomski procvat Srbije. Predsednik Fonda za razvoj demokratije Milenko Radić kaže da je crnogorska nezavisnost prilika "da se Srbija oslobodi 15 godina duge političke harange prema srpskoj vlasti".

- Njihov odlazak za Srbiju prvenstveno će se pozitivno odraziti na ekonomski aspekt, jer nećemo više imati Crnu Goru na leđima. Podsetiću da nikada u istoriji Crna Gora nije bila sposobna da samu sebe izdržava. Zato je Milo Đukanović još oktobra 1995. godina doneo odluku da se prestane s uplatama u savezni budžet i od tada ih je isključivo Srbija finansirala - navodi Radić.

Najzad, odvajanje Crne Gore neće proći bez posledica na status Kosova i Metohije. Analitičar Radojević ocenjuje da je jedna od posledica crnogorske nezavisnosti i lakše osamostaljivanje Kosova.
- Sticanju crnogorske nezavisnosti doprinela je i EU, pošto je pregovore sa Srbijom stopirala, jer je time sigurno uticala na barem pet odsto birača koji su bili za zajedništvo da u poslednjem času promene mišljenje. Analogno tome, i Kosovo će sasvim izvesno dobiti neki vid nezavisnosti. To, naravno, ne mora da bude država Kosovo, ali neki viši oblik samostalnosti svakako će biti, jer, ako može Crna Gora, zašto ne bi moglo i Kosovo! Očigledno da je u krugovima EU odlučeno da ova 2006. bude godina raspleta - smatra Radić.

Da bi nezavisnost Crne Gore Albanci s Kosova mogli da iskoriste kao argument u pregovorima o statusu Pokrajine upozorava i istraživač Instituta za političke studije Miodrag Radojević.
- Kosovski Albanci mogu da traže nezavisnost po istom scenariju. S druge strane, kredibilitet Srbije kao državnog partnera doveden je u pitanje. Da li je Srbija pouzdan partner u zajedničkoj državi s drugim partnerima pitanje je koje može loše da se odrazi na sudbinu Kosova - zaključuje Radojević.

S ovakvom ocenom slaže se i politički analitičar Dejan Vuk Stanković, koji smatra da će posledice razdvajanja Srbije i Crne Gore biti negativne za srpsku stranu u pregovorima o statusu Kosova.
- Iako je reč o međusobno dve različite stvari, odvajanje Crne Gore će svakako imati indirektne političke implikacije i na pregovore s albanskom stranom. Bez obzira na to što se priča o Kosovu bazira na nekim drugim argumentima, ovo će oslabiti poziciju srpske strane u pregovorima - siguran je Stanković.


Izvor: Kurir / (J. J. - S. V.)
« Poslednja izmena: 25. Maj 2006, 01:11:05 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.54
Захтев, извод, уверења...

Отворено је питање да ли ће Србија и Црна Гора потписати уговор о двојном држављанству


Црногорски држављани који живе и раде и Србији, у тренутку кад Црна Гора постане међународно призната, имаће статус странаца у Србији, будући да републичко држављанство, које су имали у оквиру државне заједнице Србије и Црне Горе, аутоматски постаје државно.

Али, да би постали држављани Србије, они морају да испуне неколико услова, које је предвидео Закон о држављанству. Први услов јесте да је кандидат навршио 18 година живота и да му није одузета пословна способност. Затим, држављани Црне Горе морају да траже отпуст из Министарства унутрашњих послова ЦГ или да се одрекну црногорског држављанства. Трећи услов јесте да је кандидат до подношења захтева најмање три године непрекидно имао пријављено пребивалиште у Србији. Још један услов који треба испунити јесте да поднесе и писану изјаву да Србију сматра својом државом.

Према законским прописима, држављанство може добити и странац који је најмање три године у брачној заједници са држављанином Србије и коме је одобрено стално настањење у Републици и који поднесе писмену изјаву да Србију сматра својом државом.

Ако је држављанство Републике Србије стекао један од родитеља, а други је држављанин друге државе чланице, држављанство Републике Србије стиче и њихово дете које није навршило 18 година живота, ако то родитељи споразумно одреде. Усвојеник-држављанин друге државе чланице, који није навршио 18 година живота, стиче држављанство Србије на захтев усвојиоца, држављанина Србије. Уколико је дете старије од 14 година, за пријем у држављанство Републике Србије је потребна и његова сагласност.

Ови услови важе за све странце, па и држављане Црне Горе, без обзира на то да ли се тренутно налазе на високим државним функцијама или су запослени у приватним или државним предузећима.

Шта је потребно приложити уз захтев за држављанство?

Оверену копију одобрења за стално пребивалиште у Србији (оверава се у општини или суду), извод из матичне књиге рођених (и за децу уколико су обухваћена захтевом), извод из матичне књиге венчаних, решење о отпусту из страног држављанства.

Евентуално Србија и Црна Гора могу да закључе уговор о двојном држављанству. Међутим, како сада ствари стоје, то је тешко очекивати, јер Србија још није закључила уговор са Федерацијом Босне и Херцеговине, Македонијом и Хрватском, дакле ни са једном бившом републиком СФРЈ. Двојно држављанство се углавном избегава. Ако грађанин Србије има двојно држављанство, рецимо Аустралије или Немачке, он је када дође овде, искључиво, наш држављанин, по важећим прописима.

С друге стране, грађанима Црне Горе који се одлуче да живе у Србији, а желе да задрже држављанство Црне Горе, издаваће се посебне личне карте за странце, регулисане Законом о кретању и боравку странаца, који је донесен још 1980. године. Тим Законом је прописано да се лична карта издаје странцу коме је одобрено стално настањење и странцу коме је одобрен привремени боравак у земљи, а који нема страну путну исправу.

Захтев за издавање ове посебне личне карте се подноси на прописаном обрасцу. Уз захтев за издавање личне карте за странца прилажу се две фотографије прописане величине, које верно приказују подносиоца захтева, односно лице за које се захтев подноси.

Захтев за издавање личне карте за странца се подноси у року од 30 дана од дана доласка странца у пребивалиште, односно боравиште или у року од 30 дана од дана када је странац закључио брак или засновао радни однос. У овом случају, 30 дана од када се прогласи сувереност Црне Горе и она формално-правно постане друга држава.

Паралелно са Законом о држављанству Србије, важи и Закон о кретању странаца према којем је страним држављанима дозвољен боравак максимум од 90 дана.

Црногорски премијер Мило Ђукановић каже да ће грађани Србије у Црну Гору моћи да улазе са личном картом. Међутим, он није казао колико ће они моћи ту да бораве на основу одобрења о привременом боравку странаца. Вероватно до 90 дана, како је то регулисано свуда у свету.

Ако држављани Црне Горе желе да раде у Србији мораће да траже радну дозволу, студенти који се школују мораће да траже визу за боравак док су на територији Србије. Виза ће им се сходно њиховим захтевима продужавати, док не заврше школовање.

Остало је много питања која ће, наредних месеци, решавати две владе Србије и Црне Горе.


Izvor: Politika / Н. Ковачевић; Д. Телесковић
« Poslednja izmena: 25. Maj 2006, 01:10:30 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.54
Између држављанства и функције

Црногорски држављани на државним функцијама имају избор: српско држављанство или оставке


Судије и јавни правобраниоци који имају црногорско држављанство, а ове функције обављају у Србији мораће под хитно да узму држављанство Србије или да напусте те дужности, каже Миленко Радић, председник Фонда за развој демократије. Он је Уставном суду поднео предлог одлуке у којој се каже да би из неколико закона (о државним службеницима, о судијама, о избору народних посланика, о избору председника републике, о јавном правобранилаштву и о адвокатури) требало брисати речи као што су држављани државне заједнице Србија и Црна Гора, југословенски држављани, држављани СФРЈ, јер су противуставне.

У образложењу предлога се каже да Закон о државним службеницима прописује да се као државни службеник може запослити лице које је држављанин Србије и Црне Горе, што је супротно Уставу и интересима Републике Србије, а поред тога реч је о непостојећој држави. Закон о судијама такође предвиђа да на ту функцију може бити биран држављанин државне заједнице, док Закон о избору народних посланика чак прописује да право да буду изабрани имају југословенски држављани.

– На судијска и правобранилачка места никада се не могу бирати држављани других држава, нити између две државе могу да се склапају споразуми који предвиђају реципроцитет. Овакво решење је логично, јер се полаже заклетва о поштовању устава и оданости држави. До сада је то функционисало „про форме”, јер смо имали Уставну повељу. Сад је немогуће. Који би то устав поштовали црногорски држављани – објашњава Радић.

То је, како каже, у свакој држави тако. Само су држављанима матичне државе доступне све државне функције, док другим држављанима државне службе нису скоро никада допуштене. Када су у питању „обични” грађани Црне Горе, који желе да дођу у Србију да се запосле, за њих би, као што то предвиђају прописи у другим државама, требало да важи принцип који предвиђа да првенство имају држављани матичне државе, односно Србије. Свака држава штити прво своје држављане.

– Досадашњи закони више неће моћи да се примењују ни на оне црногорске држављане који већ раде овде. Њима ће бити потребна нека врста радне дозволе. Србија може да направи билатералне споразуме са Црном Гором да њени грађани који се налазе на раду у Србији наставе да раде. Ту има луфта, али је питање да ли ће то тако бити – истиче Радић.

Ни школовање црногорских студената овде није проблем, како каже, али ће они имати статус као студенти из, рецимо, Авганистана. Док Србија потпише неки билатерални уговор са Црном Гором о евентуалном издвајању студената из Црне Горе проћи ће много времена, „а питање је и да ли ће бити таква клима у Србији. Није извесно ни да ће бити интересовања у Црној Гори јер се тамо ствара мњење које више нагиње Хрватској”.

– Устав Србије прављен 1990. године конципиран је за суверену Србију. И тада је било предвиђено да у Србији могу да раде искључиво држављани Србије (у јавним службама, адвокатури, на судијским местима). Ми смо, међутим, доносили неке флексибилне законе и омогућавали смо да се Устав не поштује – тврди Радић.

Он сматра да је добро што није донет нови устав и што није било превремених избора јер би вероватно много држављана Црне Горе ушло на листе. „На следећим изборима ће сигурно бити онемогућено учешће црногорских држављана”.

Према његовом мишљењу, људи у Црној Гори кад су гласали за независност уопште нису размишљали о последицама и зато ће, каже, бити много проблема.

Председник Удружења „Правници за демократију” др Стеван Лилић, међутим, сматра, да не би требало бити тако ригидан.

– Са једне строго формалне тачке гледишта, ови закони долазе у колизију са Уставом, али је реалност ипак јача од свих закона. Подразумева се да ако у неком закону стоји да лице мора бити југословенски држављанин не може да се примени таква одредба, она је деактивирана. Када је реч о држављанима Србије и Црне Горе најбоље је да се то питање реши споразумно између Србије и Црне Горе, јер у праву све што се постигне међусобним договорима и споразумима је боље од наметнутих и изнуђених решења – наглашава професор Лилић.

Изласком Црне Горе из државне заједнице, како објашњава, отварају се, између осталог, и питања држављанског статуса. Ово је питање било нерешено и нејасно дуги низ година, а једна од основних функција државе је да води уредну статистику ради остваривања општег и јавног интереса. У новонасталој ситуацији једна од опција је увођење двојног држављанства тако да грађани и једне и друге државе остварују права по основу билатералних уговора.

Проглашавање независности Црне Горе, сматра професор Лилић, имало је за последицу независност Србије као „колатералну штету”. Међутим, добро је што сад и Србија мора да доведе све своје статистике и службене евиденције у ред. Нова позиција у којој су се нашле Србија и Црна Гора не представља немогуће и непремостиво питање, ми се нисмо заглавили, само је питање како то желимо да решимо. Уколико ова влада не буде имала капацитет да склапа те билатералне споразуме са Црном Гором она није добра влада. Грађани траже политичку екипу која ће имати политичку вољу да то реши.

-----------------------------------------------------------

И министар полиције у проблему

У интервјуу који је недавно дао подгоричком листу „Република” министар полиције Драган Јочић рекао је, између осталог, да је противзаконито изабран на ту функцију, јер је држављанин Црне Горе.

„По месту рођења оца ја сам држављанин Црне Горе, а министар сам унутрашњих послова Србије, што по закону не би требало да будем. Као црногорски држављанин немам право гласа јер немам три године пребивалиште у Црној Гори”, пожалио се Јочић.

На питање да ли ће бити смењен уколико Црна Гора прогласи независност, Јочић је рекао: „Изборићемо се за неко решење”.

У неким каснијим изјавама он је најавио и да ће у случају таквог расплета узети држављанство Србије.

И министар правде Зоран Стојковић недавно је медијима изјавио да би Јочић у случају одласка Црне Горе могао бити у проблему. „Ја против закона не могу јер у случају распада држављани Црне Горе ће бити третирани као странци”, објаснио је Стојковић уз опаску да ће се његов друг Драган Јочић наћи у проблему.

Професор Стеван Лилић утешно каже да ове ствари морају да се отклоне „јер наравно да је он и даље министар, то је важна политичка функција, али требало би то да се усклади, да се реши питање. Не може сада само да се наступа тврдо правно па да се каже да је министар који има црногорско држављанство незаконит. То ипак није реално”.

Међу функционерима који имају црногорско порекло у медијима су до сада најчешће помињани шеф БИА Раде Булатовић, генерални инспектор Владимир Божовић, начелник Генералштаба ВСЦГ Љубиша Јокић...


Izvor: Politika / Ј. Церовина
« Poslednja izmena: 25. Maj 2006, 01:09:55 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.54
Šta će biti s imovinom      
Beograd -- U Srbiji živi 263 oko hiljade crnogorskih državljana. Koliko njih ima imovinu u Srbiji u Poreskoj upravi ne znaju.


Prema rečima direktora poreske uprave Vladimira Ilića, u Srbiji se poreski obveznici ne odvajaju prema nacionalnoj pripadnosti. To znači da se pa se poreski tretman imovine Crnogoraca u Srbiji neće izmeniti.

"Mi imamo dva odvojena poreska sistema tako da će u smislu oporezivanja biti ista situacija. Jednak je tretman svih gradjana i iz Srbije i stranaca koji poseduju imovinu, što se tiče oporezivanja same imovine dakle nista bitno se neće promeniti", kaže Ilić.

I u Crnoj Gori kažu da će građani Srbije porez na svoju imovinu plaćati kao i do sad. U vlasništvu Srba u Crnoj Gori je, prema računici ministra turizma, više od 100 hiljada kreveta: "U tom delu se ništa neće promeniti. Kad je u pitanju imovina ta prava vlasništva su neprikosnovena i nikad ne može biti drugačije. Sigurno da će svi oni i ovog leta doći u Crnu Goru u njihove hotele naše hotele. Ja ne vidim tu problema", kaže Predrag Nenezić ministar turizma Crne Gore.

Ministar turizma Crne Gore kaže da samo negativna kampanja može da odvrati građane Srbije da i dalje dolaze i ulažu u Crnu Goru, ali da će se posle izvesnog vremena situacija normalizovati.


Izvor: B92
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.54
Dinkić: Ambasade (p)ostaju srpske      
Beograd -- Mlađan Dinkić izdao budžetskoj inspekciji nalog da pokrene kontrolu kako imovina iz Srbije ne bi bila prebačena u Crnu Goru
.
   
"Radi preventive izdao sam nalog da budžetska inspekcija pokrene kontrolu svih relevantnih institucija bivše državne zajednice kako bi imali jasan popis zaposlenih, imovine, novčanih sredstava na računu", rekao je srpski ministar finansija. On je kazao da će popis imovine biti osnov za rebalans budžeta, ali i preventiva da se ne desi da neko novac sa računa iz Srbije prebaci u Crnu Goru.

"Ne sme da se dogodi da se neki stanovi koji su navodno savezni, a u stvari su srpski, podele fukcionerima ili državljanima Crne Gore", rekao je ministar finasija, kao i da će Srbija zadržati skoro sve ambasade u inostranstvu.

"Srbija će suštinski zadržati skoro sve ambasade jer podela ambasada nije završena još ni sa bivšim republikama SFRJ. Sa Crnom Gorom biće pregovora oko toga, ali oni nemaju prava na više od 5,5 posto od ukupne imovine SCG u inostranstvu", kazao je Dinkić.


Izvor: B92
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3 ... 68
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Apr 2024, 18:45:55
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.123 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.